Naslov
Samoprocjene i procjene dimenzija Big-Five modela ličnosti: povezanosti, razlike te utjecaj spola i bliskosti
(Self and peer ratings of the Big-Five personality dimensions: relations, differences and the effects of gender and closeness)

Autori
Tonšetić, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
2006

Stranica
53

Mentor
Mlačić, Boris

Ključne riječi
Big-Five model; samoprocjene; procjene; spol; bliskost
(Big-Five model; self-ratings; peer-ratings; gender; closeness)

Sažetak
Ovo je istraživanje provedeno u sklopu istraživanja &#8222; Socijalni aspekti ličnosti&#8220; voditelja Milasa i Mlačića sa Instituta društvenih znanosti &#8222; Ivo Pilar&#8220; , a koje je dio projekta &#8222; Osobine ličnosti i prirodni jezik&#8220; voditelja Mlačića. Istraživanje je provedeno u studenom i prosincu 2005. godine na studentima Sveučilišta u Zagrebu: na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te na Hrvatskim studijima. U istraživanju su sudjelovala dva uzorka ispitanika, jedan je uzorak ispitanika, studenata koji su vršili samoprocjene dok su drugi uzorak ispitanika činile osobe bliske studentima koje su vršile njihove procjene. Ispitanicima su bila podijeljena dva skupa instrumentarija. Jedan su set instrumentarija ispunjavali oni sami, a drugi su set ispunjvali procjenjivači koje su studenti sami odabrali prema uputi da za drugu osobu odaberu nekoga za koga smatraju da ih najbolje poznaje. Rezultati se ovog rada baziraju na rezultatima dobivenima na skali za ispitivanje osobina ličnosti International Personality Item Pool (IPIP). Cilj je ovog diplomskog rada bio provjeriti postoje li povezanosti i razlike između samoprocjena i procjena druge osobe na pojedinim dimenzijama Big Five modela ličnosti. Provjeravalo se postojanje razlike u samoprocjenama ovisno o spolu osobe koja se samoprocjenjuje. Uz to se provjeravalo postoje li razlike u procjenama na dimenzijama ličnosti Big Five modela ovisno o spolu samoprocjenjivača i o spolu procjenjivača. Također nas je zanimalo postoje li razlike u procjenama na dimenzijama ličnosti Big Five modela ovisno o bliskosti samoprocjenjivača i procjenjivača. Ispitivanjem statističke značajnosti vrijednosti koeficijenata korelacija između samoprocjena i procjena, rezultati ukazuju na to da između svih pet korespondentnih dimenzija Big-Five modela ličnosti postoje statistički značajne povezanosti između samoprocjena i procjena druge osobe. Ispitivanje statistički značajne razlike između samoprocjena i procjena druge osobe na dimenzijama Big-Five modela ličnosti, ukazala su na postojanje statistički značajnih razlika između samoprocjena i procjena druge osobe na svim dimenzijama Big-Five modela ličnosti, osim na dimenziji ugodnosti, pri čemu su procjene druge osobe u svim slučajevima poželjnije od samoprocjena. Obzirom na treći postavljeni problem kojim se provjeravalo postoji li statistički značajna razlika između studenata i studentica pri samoprocjenama dimenzija Big-Five modela ličnosti, rezultati su pokazali da se studentice statistički značajno pozitivnije procjenjuju na svim dimenzijama ličnosti osim na dimenziji emocionalne stabilnosti na kojoj se statistički značajno pozitivnije procjenjuju studenti. Rezultati trećeg postavljenog problema djelomično su u skladu i sa četvrtim postavljenim problemom koji je doveo do zaključka da procjenjivači statistički značajno pozitivnije procjenjuju studentice na dimenziji ugodnosti (t=5, 304, p<0, 01), ali procjenjuju statistički značajno pozitvnije muškarce na dimenziji emocionalne stabilnosti (t= -6, 129, p<0, 01). Procjenjivači ženskog spola pozitivnije procjenjuju druge osobe na dimenzijama emocionalne stabilnosti, intelekta i ugodnosti, a nema statistički značajne razlike pri procjenama druge osobe ovisno o spolu procjenjivača na dimenzijama ekstraverzije i savjesnosti. Na kraju su rezultati ukazali na to da osobe koje nisu pripadnici uže obitelji studenta, daju statistički značajno pozitivnije procjene na dimenzijama ekstraverzije i savjesnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA