ࡱ> #`bjbj5G5G.W-W-x88\4eWtVVVVVVV$XhA[&V&VWI1I1I1 VI1VI1I1npQT 0˲T(xR U,5W0eWR[.[@T[TH0"I1&V&V0^eWd USPOSTAVA I RAZVOJ INTEGRALNOG ZDRAVSTVENOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA Ranko Stevanovi*, Arsen Stani **, Aleksandar Jovanovi *** * Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 10000 ZAGREB, Rockefellerova 7 ** Klinika za ortopediju, 51415 Lovran, `etaliate Maraala Tita b.b. *** Privatna ugovorna ordinacija ope medicine, 10000 ZAGREB, Kauzlariev prilaz b.b. Sa~etak Informacijski sustavi, bilo kompjutorizirani ili papirnati, klju ni su za djelotvorno i u inkovito poslovanje zdravstvenih ustanova. Racionalnost velikih informacijskih projekata u Ministarstvu zdravstva mo~e se objasniti dvjema grupama argumenata: potreba za transformiranjem zdravstvenih podataka u informacije va~ne za donoaenje klju nih javnozdravstvenih odluka i mjera iz domene ekonomike zdravstva, odnosno sustavnog praenja troakova i utvrivanja potencijala racionalizacije potroanje u zdravstvu bez smanjenja razine zdravstvene zaatite (procjenjuje se da je mogue uatedjeti 20-30% sredstava) kao i potreba za poveavanjem transparentnosti sustava i prilagoavanja standardima va~eim u EU. Integrirani zdravstveni sustav morao bi u kona nici imati dvije grupe temeljnih funkcionalnosti: stvaranje centraliziranog javnozdravstvenog informacijskog sustava koji e omoguiti uvid u procese generiranja zdravstvene potroanje na razini PZZ-a, a koji bi mogli biti koriateni kao podloga u donoaenju zdravstveno-ekonomskih odluka i mjera te za stvaranje mogunosti za informatiziranje i automatiziranje procesa izrade konsolidiranoga zdravstvenog prora una s uklju enim prora unima HZZO-a i bolni kog sustava, te konsolidiranih financijskih izvjeaa svih uklju enih strana u zdravstvenom sustavu. S obzirom na to da je informacijski zdravstveni sustav strateaka komponenta svake reforme i razvojnog plana zdravstvene zaatite, mo~emo preporu iti svoj model na temelju rezultata pokusnog rada Hrvatskog informacijskog zdravstvenog sustava. Klju ne rije i: zdravstveni informacijski sustav, racionalizacija potroanje, informacijska komunikacijska tehnologija, kvaliteta skrbi Summary Information systems, whether computer of paper based, are the key to business effectiveness and efficiency of healthcare organizations. The rational of starting large healthcare informatics project in the Ministry of Health may be argumented by two needs: the need for the transformation of medical data into information required for public health policy decision-making and measures in the field of health and pharmaceutical economics, that is the systematic surveillance of healthcare costs that define prospects for savings without lowering levels of service (estimated at 20-30% rate of potential savings) as well as the need for transparency and adoption of European Union standards. Implementation of the system will result in two groups of fundamental functions: the creation of a central public health information system which will facilitate the real-time tracking of primary care cost generators, which in turn will be used for making health economic policy as well as automate the process of generating a consolidated national health budget including the National Health Insurance Institute and hospitals, as well as consolidated financial reports for all involved in the healthcare system. Described is the model of the National Integrated Healthcare Information System of the Republic of Croatia. As health care information system should be a strategic component of every health care reform and development plan, we can recommend our model, based on the results of the Croatian health informatic system trial run. Key words: healthcare information system, definition of potentional savings, information communication technology, high-quality health care 1. Uvod Uspostava i razvoj zdravstvenog informacijskog sustava trebao bi biti jedan od stratekih projekata za provedbu u slijedee dvije godine. Teako je razvijati, provoditi i pratiti bilo kakvu drugu strategiju bez brzih, pouzdanih i sveobuhvatnih informacija. Takoer, nije realno o ekivati da e zdravstveni sustav sa uvati, uatedjeti dovoljno novaca da se informatizacija sama dogodi. Upravo je u svijetu obratno, informatizacija se postavlja u sustav kao alat za zaraivanje novaca i provodi se s ciljem da potpuno kontrolira i racionalizira potroanju, da atedi novce, mnogo viae nego ato je cijena informacijskog sustava. U zemljama EU najmanje 1-2% zdravstvenog prora una troai se na informatizaciju, dok se u SAD se taj udio kree od 2-3%. Upravo je udio investiranja u informacijske sustave izravno proporcionalan financijskoj uspjeanosti sustava (primjerice, banke i osiguravajui sustavi troae 5-6% ukupnog bud~eta na informatizaciju poslovnih procesa). Svjesni smo da razvoj zdravstvenog informacijskog sustava podrazumijeva dodatno ulaganje u poslovnu infrastrukturu. Meutim, bez njega nije mogue postavljati elemente nove organizacije (nova poslovna pravila) i niti postaviti temelj preustroja (redizajna)  prema modernim konceptima (1,2). Obzirom da je, de facto, zdravstvena ili javnozdravstvena ustanova tehnoloaki sustav, onda se dobrim upravljanjem procesima posti~e optimalno koriatenje resursa, dolazi se do to ne definicije posla, definicije procesa, definicije upravljanja  odlu ivanja i ukupno dobrog upravljanja poslovnim resursima. U tom slu aju informacije ( obraeni podaci) postaju poslovni resurs (3,4). Informacijsko komunikacijski sustav u isto vrijeme jam i veu sigurnost za podatke o pacijentima i standardizaciju dobre prakse za naj eae akutne i kroni ne masovne bolesti (5,6). On treba dati osnovni sadr~aj za uspostavu u inkovito upravljanje: BI (Business Intelligence), odnosno koriatenje to nih i sveobuhvatnih podataka i informacija potrebnih za upravljanje u HZZO-u, PHI (Public Health Intelligence), odnosno koriatenje to nih i sveobuhvatnih podataka i informacija potrebnih za upravljanje sustavom javnog zdravstva i javnozdravstvene eksperte, HCI (Health Care Intelligence), koriatenje smjernica, naputaka i alata potrebnih doktorima i osiguranicima za provoenje kvalitetne standardizirane skrbi, br~e postavljanje dijagnoze i pru~anje dobre racionalne terapije za lije enje bolesti, MI (Management Intelligence) odnosno koriatenje to nih i sveobuhvatnih podataka i informacija potrebnih Ministarstvu zdravstva, zdravstvenim menad~erima i donositeljima odluka za dobro voenje i upravljanje sustavom, KI (Knowledge Intelligence)  airenje i koriatenje potrebnog znanje koje takoer pridonosi racionalnijoj potroanji, poboljaanju ishoda lije enja pacijenata, ubrzavanju dijagnostike, poboljaavanju ukupne skrbi o graanima, i EI (Equity Intelligence)  jednakost, omoguavanja koriatenja istih uvjeta i kvalitete za sve koji se nalaze na istoj zdravstvenoj, osiguravateljskoj (i tr~ianoj) poziciji U Hrvatskoj je projekt informatizacije zdravstvenog sustava definiran po fazama prema prioritetima (s mjerljivim ciljevima) i proveden u razdoblju od 2001-2003. godine. Pedesetak neovisnih eksperata iz dvadesetak hrvatskih tvrtki za manje od dvije godine razvilo je koncept i rjeaenje koje je po mnogo emu jedinstveno u svijetu. Po etkom 2004. godine, 6 mjeseci nakon ato je Ministarstvo zdravstva RH izabralo informacijsko rjeenje za primarnu zdravstvenu zatitu, European Public Health Alliance (EPHA) ( HYPERLINK "http://www.epha.org" http://www.epha.org,  HYPERLINK "http://www.epha.org/a/1211" http://www.epha.org/a/1211) objavljuje dokument COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE COUNCIL, THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS - e-Health - making healthcare better for European citizens: An action plan for a European e-Health Area (Text with EEA relevance) COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES Brussels, 2004-04-30 COM (2004) 356 (cjelovit dokument nalazi se na stranici  HYPERLINK "http://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdf" http://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdf). Iz tog dokumenta jasno se vidi da e zemlje Europske Unije 2007. godine po eti implementirati rjeaenje, do kojeg je, de facto Hrvatska doala 2003. godine. Pred nama je joa uvijek dio razdoblja u kojem bi Hrvatska mogla postati lanom EU na pitanjima e-Health puno prije formalnog ulaska u EU, a u ovom trenutku ima u rukama potencijalni hrvatski izvozni proizvod za EU i druge zemlje. 2. Isplativost Informatizacija nema za primarni cilj uatedu, ve racionalizaciju potroanje u zdravstvu. Procjena je da se najmanje 20-30% novaca utroaenih u zdravstvu mo~e racionalnije iskoristiti. Radi se o iznosu od 3-5 milijardi kuna godianje. Informatizacija treba dati potrebne podatke i pokazatelje za ovu racionalizaciju. Procjena je da se samo s osnova neracionalno propisanih lijekova i neracionalnog upuivanja na dijagnosti ke i specijalisti ko-konzilijarne preglede, cijela investicija za informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite mo~e isplatiti za manje od dvije godine. Upravo je informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite mjesto naju inkovitije kontrole potroanje (prije ulaza osiguranika u sustav). Te~iate kontrole treba postaviti u bolnice ili dijagnosti ka i terapijska radiliata, jer sustav HZZO ne omoguava promptnu kontrolu i intervenciju nego obi no samo konstatira neracionalnu potroanju koja se dogodila u protekloj godini. 3. Ciljevi, poboljaanja Velika pomo koju izdaano nudi informatizacija odnosi se na brzo pronala~enje dokumenata i osiguranika (7,8), zamjenu ru nog upisivanja i tipkanje na strojevima za pisanje, ispisivanje recepata, uputnica, ra una, individualnih obrazaca i izvjeaa. Najva~niji podaci o u inkovitosti rada tima, potrebni za HZZO i oni o zdravlju naroda kao i oni o kvaliteti rada potrebni za HZJZ nisu danas dostupni bez dodatne evidencije, ru nog pronala~enja ili posebnih istra~ivanja, i to naj eae s kaanjenjem od najmanju godinu dana. Informacijski sustav treba omoguiti uvid u podatke i informacije u realnom vremenu i promptne intervencije unutar sustava. Vrlo su va~ni ciljevi ovog projekta i postizanje ostalih koristi i pogodnosti, poboljaanje ukupne skrbi za bolesnike i osiguranike, poveanje brzine u dijagnosticiranju i to nosti u odreivanju terapije koriatenjem elektroni kih dijagnosti kih i terapijskih smjernica. Sustav treba omoguiti bolje iskoriatavanje kapaciteta, smanjivanje vremena ekanja, skraivanje vremena provedenog u zdravstvenim ustanovama, osiguranje jednakosti u dobivanju brze i kvalitetne skrbi za sve osiguranike,. Dostava laboratorijskih i drugih nalaza (EKG, RTG snimke itd.) u elektronskom obliku, u realnom vremenu odabranom lije niku obiteljske medicine ili specijalisti konzultantu vrlo je va~na i korisna mogunost koju e ovaj sustav pru~iti. Do sada pacijenti nisu podizali dio nalaza, nalaze su gubili ili ih bolesnici nisu imali kod sebe onda kada su im trebali, dio nalaza nije bio itljiv ili je bio oateen kroz vrijeme. O ekivani rezultat projekta je da se za 3-5 godina postigne da se svi nalazi automatski spremaju u elektronsku koauljicu/karton osiguranika i da ovlaatenim doktorima i pacijentu budu uvijek dostupni. Izraivanje izvjeaa i automatska dostava u obliku datoteke jedan je od vrlo va~nih funkcionalnosti informacijskog sustava PZZ. U buduem informacijskom sustavu izvjeaa se uope nee izraivati, ona e se kao posljedica rutinskoga rada generirati automatski, a u realnom vremenu biti dostupna kako timovima i doktorima, tako i svim stru njacima koji rade na planiranju i evaluaciji rezultata u zdravstvenoj zaatiti, od razine timova do razine ~upanija i dr~ave. Informatizacija zdravstva po prvi put zna i uvoenje elektronskih smart kartica za sve sudionike u sustavu zdravstva. Tako e novi informacijski sustavi kod svakog pregleda ili prijama u bolnicu istodobno provjeravati i status i prava kako osiguranika tako i doktora. Samo spajanje magnetske kartice osiguranika i smart kartice doktora treba omoguavati transakciju, kao i u bankarskom ili drugom karti nom poslovanju. `to dobiva HZZO ? Standardizacija podataka, upis koji ne ovisi o ~elji, ambicijama, interesima timova i ustanova. Uvoenjem ICPC-2 podatkovnog standarda sustav e brinuti da se standardizirano, neporecivo i neponovljivo, bilje~e sve transakcije koje HZZO ~eli i/ili treba pratiti. Potrebno ih je samo specificirati i odrediti aifre unutar ekspertne grupe i one e biti automatski bilje~ene. Takoer, za odabrane pokazatelje moi e se provoditi on line praenje na svim razinama, od razine tima, preko grupne prakse i ustanove, do razine ~upanija i dr~ave. HZZO i doktori prestaju misliti na prikupljanje i primarnu obradu podataka, o tome e brinuti izabrani sustav sa standardiziranim aplikativnim rjeaenjima, a sva njihova energija biti e usmjerena na provoenje poslovnih i stru nih aktivnosti. Performance monitoring sustav e to no mjeriti u inkovitost i ishode, obuhvat i sadr~aje rada timova, Racionalizacija - sustav e ove godine potroaiti blizu 20 mrd. kuna (2,5 bilijuna Eura). Samo racionalizacijom u potroanji lijekova (preko 2 mrd. kuna), dijagnosti kim te u specijalisti ko konzilijarnoj zdravstvenoj zaatiti, za jednu godinu se mo~e uatedjeti novaca za cijeli projekt informatizacije PZZ (cca. 120 milijuna kuna), `to dobiva HZJZ i MIZ ? Integracijski alat  Obzirom da se planira povezivanje svih aplikativnih rjeaenja s jedinstvenim centralnim sustavom, a u kasnijoj fazi i uklju ivanje svih bolni kih i drugih sustava u zajedni ku zdravstvenu infrastrukturu, tehnoloake karakteristike integracijskih alata i iskustva na tom podru ju omoguit e ostvarenje jednog od glavnih preduvjeta uspjeanog provoenja projekta informatizacije nacionalnog zdravstvenog sustava  integraciju informacija i podataka, Odabir kvalitetnih pokazatelja - iz samo jednog obilje~ja (ICPC-2 aifre) mogue je izraditi 108 osnovnih pokazatelja, prema skupini bolesti, razlogu dolaska i ishodu, uz mogunost poveanja ovog broja i proairivanja broja indikatora. Sada se samo iz djelatnosti PZZ sakupljaju podaci za viae od 500 obilje~ja da bi se iz njih izradilo tek nekoliko informacija  indikatora (isklju ivo na razini udjela ili trendova), Standardizirano i to no e se dobiti informacije o sadr~aju rada i u inkovitosti timova i sustava kroz jedinstveni Performance monitoring sustav, Izvjeaivanje - statistika, prijavljivanje u javnozdravstvene registre (obvezna prijavljivanja cijepljenja, zaraznih bolesti, malignoma, psihotika, invalida itd.) provoditi e se automatski, interaktivno i proaktivno. Obuhvat prijavljivanja biti e prakti ki potpun a zna ajno se mo~e utjecati i na pouzdanost podataka (centralna logi ka kontrola), Mogunost provoenja koordiniranih i zajedni kih preventivnih i kurativnih intervencija, Zajam ena tajnost i sigurnost osobnih podataka i podataka o zdravlju i bolesti, VPN, PKI, kriptiranje, smart kartice, odvojeni autentikacijski i podatkovni serveri i repozitoriji podataka, mogunost da se u nezgodama i katastrofama cijeli sustav sa svim podacima i informacijama digne za 24-48 sati, Sustav ranog uzbunjivanja kod izvanrednih zdravstvenih i medicinskih dogaaja. Sustav istodobnog i sigurnog izvjeaivanja svih timova i ustanova. `to dobivaju lije nici/timovi, strukovne komore ? Pru~anje br~e, to nije i komfornije dijagnostike za pacijente u skrbi, bolje i mjerljive, dokazive najbolje mogue prakse. Omoguavanje doktorima da raspola~u s onim znanjem koje im je potrebno za dobru praksu. Svakih tri do pet godina ukupno je medicinsko znanje dvostruko vee nego u prethodnom razdoblju. To se znanje ne mo~e pratiti samo itanjem literature te sudjelovanjem na seminarima i simpozijima, nego koriatenjem informati ke tehnologije koja dostavlja upravo trenuta no potrebne informacije. E-edukacija, E-relicenciranje kod HLK takoer su mogui u ovakvom sustavu, Koriatenje elektronskih standardiziranih smjernica u dijagnostici i terapiji (klini ke smjernice, laboratorijske i druge dijagnosti ke smjernice, farmaceutske smjernice itd), Pru~anje u inkovitije, korisnije po pacijenta, manje akodljive i jeftinije terapije (prije svega medikamentne), Povezanost s drugim sudionicima u procesu lije enja i prevencije bolesti (on-line povezanost s HMP, SKZZ, laboratorijima, ljekarnama, bolnicama), regulirano i sigurno koriatenje svih podataka o zdravlju i bolesti osiguranika u skrbi, on-line konzultacije s umre~enim ekspertima, e-konzultacije (o itanja EKG, Rtg. snimaka i sl.) na daljinu sa specijalistima, Integraciju svih podataka o osiguranju, zdravlju i bolesti osiguranika iz svih sustava osiguranja i zdravstva, Otvaranje vlastitih web-stranica, uspostava web-marketinga koji za kratko vrijeme poveava zaradu i profit,   P l  vnvfv[Ohv{hv{5nH tH hv{h^9nH tH hv{nH tH hRTnH tH hv{hv{nH tH hyDh^956 h^956hlh\hlhyD\hlh{\hlhD\ hR5\ hRT5\ h5\hDhC5\hDh51 5\hDh3CG5\hDhR5\ hn5\hA/h&%5\  2 $&-.B0(23 & F gdngdngdnH]Hgd^9H]Hgdv{gd^9gdyDgdlgdD$a$gdRT25A    ŶśśŏsdsZSOSHSA hCh3CG hCh#_h4 hChRhCh7P56hv{hv{mH nH sH tH hv{mH nH sH tH hv{hv{5mH nH sH tH hCmH nH sH tH hjjmH nH sH tH h^9hCmH nH sH tH h^9hyDmH nH sH tH hChCmH nH sH tH hyDhyDmH nH sH tH hyDhyD56hv{nH tH hv{hv{nH tH  $$&&&'''''(((++++B-F-N-l------- . . .6.>.B.^.b.n.............///.////ԶԝʶʶʶʶԶԶԝʶʶhChR56\hChR56\mH sH hCh:/5\hChfQ5\hCh#_6\hCh#_5\hChR5\ h45hChR5 hCh3CG hChg4 hChR9///0(0*0:0<0@0B0L0X0Z0b0d0|00000000000000"2$2&2(202D2F2^2b2r2233333333444d4n45555hChyQ5\ hChfQhCh}6hCh}6mH sH  hCh}hCh}5\hChR56\hChR56\mH sH hChR5\hChfQ5\hCh#_5\83566A A(AHHHMQV*Zt]]dgNgj8n\orr&u & Fgdngdngdn 7$8$H$gdngdyD & F gdn & F gdn5555555566666X7l7u:v::::::::::::: ;;¸±zlzZ"hChC5\mH nH sH tH jhChCUhChC0JjhChCUjhChCUhyD hChChChyD5\ h#_5\hChfQ5\hCh#_5\hChyQ5\ hChyQhChyQ56\hChyQ56\mH sH hChyQ5;;;;!;";,;-;/;0;3;4;;;=;&<0<1<3<4<7<8<@<A<q<<<<<<=>V?t?@@A AA(AZDzDEƷƥƐƐƋ{sns ho5hChR5hChR6hCh}6 hyD6honH tH hChC0JnH tH #jhChCUnH tH jhChCUnH tH hChCnH tH hChCmH nH sH tH "hChC5\mH nH sH tH hChC5\nH tH )EEhGnGGGHHHHHIIIZZt]]ddddee.e6eeegNgJvvvvvvfxtx<{|ܙ24:\̡hChR56hCh}56hChL,b56U hChWhW56\hW hCh}hCh}56\hohChl56 hChlhCh}6hChR6hChl5hChR5 hChR0&uJvv<{|z}H&ܙ24\̡Ρ((J & F 0`0gdngdn & FgdWgdn & FgdnIzravno uklju ivanje u gradske, ~upanijske, dr~avne i meunarodne znanstvene, stru ne, javnozdravstvene projekte i poslove, Uatede vremena i novaca za administriranje, poatanske i druge troakove. `to dobiva graanin-bolesnik-osiguranik ? Jednakost mogunosti, algoritmi i smjernice (mjerljivi i standardizirani) u dijagnostici i lije enju koji jam e jednak (kvalitetan) pristup za sve, Ordinacije (grupne prakse), bolnice i zdravstvene ustanove otvorenih vrata, transparentne liste ekanja, samonaru ivanje, Kontinuitet, neporecivost, prenosivost i sigurno spremanje podataka o skrbi za osiguranika, Mogunost dvosmjernog (viaesmjernog) komuniciranja doktora (mjerljivog i standardiziranog), graanina-bolesnika-osiguranika i drugih sudionika u zdravstvenom sustavu, E-obavjeaivanje, e-aktivno pozivanje, izravno i istodobno slanje poruka i Zajam ena tajnost i sigurnost osobnih podataka i podataka o zdravlju i bolesti 4. Podatkovne norme U implementaciji aplikativnih rjeaenja i centralnog sustava treba se pridr~avati EU i drugih tehnoloakih normi kako bi ovaj sustav od po etka bio otvoren i izgraen za Hrvatsku kao lanicu Europske Unije. Sustav treba podr~avati meunarodne i EU podatkovne norme, npr, HL7 verziju 3, ICPC-2, CEN TC 251 i druge. 5. Standardi sustava i aplikativnih rjeaenja Jadan zajedni ki sustav, viae licenciranih aplikativnih rjeaenja Internet infrastruktura (omoguavanje paperless poslovanja) XML / HL-7 norma Standardi sigurnosti sustava (smart kartica lije nika, digitalni potpis, aifriranje podataka, vatrozid, odvajanje arhiva zdravstvenih od osobnih podataka, repoziroriji podataka, PKI - eng. Public Key Infrastructure itd., sustavna antivirusna zaatita itd.) Ozna avanje klini kih i drugih dokumenata koji prometuju u sustavu zdravstva pomou crti nog koda (eng. Barcode) Elektroni ki zdravstveni karton Globalna registracija i baza podataka osiguranika Globalna baza podataka o aifrarnicima (MKB-10, ICPC-2, LOINC - eng. Logical Observation Identifier Names and Codes, Lista lijekova, Klasifikacija medicinskih postupaka, Klasifikacija ortopedskih pomagala itd., upisni slogovi itd.) (9,10,11,12,13,14,15,16,17) Pristup vanjskim bazama podataka Integracija podataka iz drugih informacijskih sustava zdravstva u zdravstvenom informacijskom sustavu, izravno povezivanje s HZZO, HZJZ i Ministarstvom. e-recepti, e-uputnice, e- poslovanje itd. standardizirano i mjerljivo koriatenje dijagnosti kih i terapijskih smjernica Ovakav sustav treba omoguiti suradnju svih javnozdravstvenih institucija, ekspertnih skupina i pojedinaca, povezivanje i podjelu posla, umnogostru avanje rezultata. Informacijski zdravstveni sustav treba biti najva~niji do projekta informatizacije ukupnog zdravstvenoga sustava i omoguiti povezivanje podatkovnog lanca u njemu (data-chain), kvalitetu podataka (standardizaciju), osiguravanje pozicije (u odlu ivanju utemeljenom na informacijama) i dati osnovu novim idejama i inovativnim rjeaenjima Takoer, uporaba smjernica unutar aplikativnih softvare-a za ordinacije omoguava puno nadgledanje rezultata (engl. Performance monitoring) i plaanje i stimulaciju timova prema u inkovitosti. Primjena sustava olakaava i koriatenje znanja i edukaciju timova, a za sve bolesnike osigurava se jednakost mogunosti u dobivanju (primanju) kvalitetne skrbi (18,19). Planirano povezivanje svih timova PZZ u jedinstvenu informacijsku i komunikacijsku mre~u pru~it e nove mogunosti. Uspostava jedinstvenog foruma gdje e doktori moi nai odgovore na naj eae postavljana pitanja (FAQ - Frequently Asked Questions) ili postavljati pitanja i davati prijedloge ekspertima, gdje e se moi povezivati u istra~iva ke ili druge projektne timove, samo su neke od mogunosti koriatenja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). 6. Inovacije Autenti an Hrvatski pristup cijelom projektu -  hrvatske inovacije ogledaju se kroz 5 projektnih pristupa: 1. Postavljanje Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaatite na centralno mjesto u zdravstvenom informacijskom sustavu: Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite (IS PZZ) - klju no je mjesto kontrole u inaka. Hrvatski model IS PZZ projektiran je kao integrator svih modula unutar zdravstvenog sustava. To je jedna od osnovnih inovacija u pristupu rjeaavanja integracije informacija i podataka u zdravstvu a inspirirana je i idejama profesora `tampara koji je kao utemeljitelj moderne primarne zdravstvene zaatite takoer vidio primarnu zdravstvenu zaatitu kao poveznicu - integratora ukupne skrbi o zdravlju naroda. Takav sustav slijedi ideju profesora Andrije `tampara koji je prvi u svijetu 1951. godine inicirao razvoj mre~e Domova zdravlja, te specijalizaciju iz ope medicine koja je otpo ela u `koli narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu 1962. godine, ato se kao ideja vrlo brzo proairilo na cijelu Jugoslaviju a kasnije i na joa puno zemalja. Mre~a modula s integratorom podataka i informacija zamialjena je kao kona ni cilj razvoja Integralnog informacijskog zdravstvenog sustava. Puno je modula koji moraju biti povezani. IS PZZ treba biti jedini modul koji je povezan sa svim drugim modulima: bolni kim, laboratorijskim ljekarnama, specijalisti ko konzilijarnim, drugim dijagnosti kim i terapijskim to kama. S obzirom na o ekivani broj dogaaja i transakcija u takvom sustavu, ocjenjeno je da je takav integrator najprimjerenije rjeaenje za razvoj ukupnoga zdravstvenog informacijskog sustava. 2. Evaluacija kroz pokusni rad: Natje aj za nabavu Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaatite i Integralnog bolni kog informacijskog sustava bio je jasno odreen s obzirom na posebne zahtjeve koji se pred sustav postavljaju. Kao va~an element ocjene natje aj je postavio i pokusni rad, s pravim pacijentima, pravim doktorima u pravoj ordinaciji koji je proveden u 2003. godini. To je druga inovacija i drugi element  hrvatskog pristupa . U evaluaciji su sudjelovali najeminentniji stru njaci za pojedina podru ja. To je bio meunarodni ocjenjiva ki sud u kome su bili i eksperti Svjetske banke, eksperti za standarde i sigurnost, kao i oni javnog zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva, koji su svaki sa svog glediata ocjenjivali da li to rjeaenje zadovoljava. Pokusni rad i ocjena pokusnog rada pokazali su izvanredne rezultate. Javno se vidjelo koliko je pojedini ponuditelj sposoban, gdje su ja i, gdje slabiji. Evaluaciju cijelog projekta i odabira proveo je i Fakultet elektronike i ra unarstva koji je cijelom projektu je dao odli nu ocjenu. 3. Odabir graditelja a ne isporu itelja: Nije tra~en isporu itelj gotovog rjeaenja nego sposobni ponuditelj koji e u realnom vremenu, na realnim pacijentima pokazati sposobnost da bude graditelj sustava, koji e ga graditi skupa s onima koji e ga koristiti uz regulirana prava intelektualnog vlaasniatva, te vlasniatva hardvera, softvera, izvornih kodova itd. 4. Razviti IS PZZ koji na jednom mjestu za sve osigurava: BI (Business Intelligence), PHI (Public Health Intelligence), HCI (Health Care Intelligence), MI (Management Intelligence), KI (Knowledge Intelligence), EI (Equity Intelligence) and II (Integration Intelligence). 5. potpuno regulirana intelektualna prava i prava vlasniatva na hardveru, softveru, izvornom kodu itd. Potpuno su regulirani udjeli naru itelja i intelektualna prava buduih korisnika. Projektni tim je uspio u sklapanju ugovora potpuno regulirati svoja prava i osigurati da postrane vlasnik/suvlasnik softvera. 7. ZAKLJU AK Danaanja tehnologija omoguava i poti e cjelovita centralizirana rjeaenja s lokalnim koriatenjem podataka i informacija na pravilima reguliran na in. Primarna zdravstvena zaatita, kao vratar na ulazu u sustav zdravstva, treba imati svoj informacijski sustav koji je ujedno i integrator svih buduih informacijskih sustava u zdravstvu, na isti na in kao ato obiteljska medicina integrira informacije i podatke iz svih dijelova zdravstvenog sustava. Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite strateaka je komponenta reforme zdravstva i ima za cilj podizanje kvalitete i racionalizaciju potroanje u primarnoj zdravstvenoj zaaiti. Ulaganje u informacijski sustav primarne zdravstvene nema dobre alternative i predstavlja strateaku investiciju, isplativu kod djelatnosti primarne zdravstvene zaatite u dvije godine od po etka funkcioniranja. U Hrvatskoj je projekt informatizacije PZZ definiran (s mjerljivim ciljevima) po fazama, prema prioritetima i proveden sve do faze implementacije. Potrebno je koriatenje novih koncepata i nastavak upravljanja projektom dokazanom metodologijom koja osigurava uspjeanost projekta (investicije) Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite daje mogunost da lije nici i medicinske sestre preu na nov, olakaani na in rada, uz viae vremena za pacijente i bolje poslovanje, Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite omoguava dostup do podataka svima ovlaatenima koji ih trebaju te proaktivno koriatenje znanja, normi, smjernica, procedura i algoritama. On omoguava izravnu IT komunikaciju  ma gdje bili s bolnicama, specijalistima, kunom njegom, patrona~om, dijagnostikom, kao i sva naknadna povezivanja u procesu lije enja Sustav omoguava koriatenje dijagnosti kih i terapeutskih smjernica, jam i jednakost u pristupu pacijentima, i omoguava dostupnost potrebnog znanja na ekran doktora. Sustav omoguava povezivanje u interesne grupe za posebna istra~ivanja, poslovna ili problemska povezivanja i umre~avanja (mre~a ordinacija otvorenih vrata za & ) Neophodno je u najbr~e mogue vrijeme dovraiti projekt Informatizacije zdravstvenog sustava koji je otpo eo joa u ranim devedesetim s informatizacijom poslovanja HZZO. Ordinacije obiteljske medicine treba sustavno opremiti ra unalima i licenciranim aplikativnim rjeaenjima i povezati ih u jedinstven zdravstveni informacijski sustav. Za informatizaciju djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaatiti treba utroaiti u slijedee dvije godine neato manje od 60 milijuna kuna. Nakon revizije Natje aja za nabavu hardvera i softvera za sustav PZZ i postupka odabira sposobnih ponuditelja koji je zavraen u studenome 2003. godine, trebao bi u 2007. godini implementirati lokalna aplikativna i centralno informacijsko i komunikacijsko rjeaenje. 8. LITERATURA Stevanovi, R.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110087" \t "_blank" Informacijski programi za ordinacije obiteljske medicine. // Med Fam Croat. 9 (2002) , 1; 30-33 Stevanovi, R.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110105" \t "_blank" Prikupljanje i primarna obrada zdravstvenih podataka, povezanost informacijskih sustava i kvalitete medicinskih podataka // Upravljanje kvalitetom - standardi kvalitete u bolni koj zdravstvenoj zaatiti / Dubravka voria ec, Vesna Maari (ur.). Koprivnica : Ministarstvo zdravstva RH, 2003. 100-109 Stevanovi, R. Stani, A.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=130471" \t "_blank" Aktivnosti na izgradnji i uspostavi zdravstvenog informacijskog sustava RH // e-biz 2003 - SAVJETOVANJE O ELEKTRONI KOM POSLOVANJU. Opatija : HGK, MZT, HIZ, CASE, 2003. 1-11 ; 1-7 Kr mar, N. Stevanovi, R. Kova i, L. Merzel, M.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110040" \t "_blank" Reforma doma zdravlja, obiteljske medicine i zdravstvene zaatite u zajednici // VIII Kongres obiteljske medicine: Bolesti lokomotronog sustava. Pretilost, bolest danaanjice / Eris Matreljan, Zdravko Grgurev (ur.). Opatija : HUOM, 2001. 219-227 Stevanovi, R. Erceg, M.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=142805" \t "_blank" Prijedlog nacionalnog informacijskog i komunikacijskog sustava za potrebe preventivne medicine // 1. Hrvatski kongres preventivne medicine i unapreenja zdravlja s meunarodnim sudjelovanjem / Strnad, Marija (ur.).Zagreb : HZJZ, 2003. 308-308. Stevanovi, R. Vuk, }. Gluhak, I.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110135" \t "_blank" Informacijska tehnologija zdravstvenog sustava u lije enju i spre avanju spolno prenosivih bolesti // 5. simpozijum o spolno prenosivim bolestima s meunarodnim sudjelovanjem / Slavko Shoenwald (ur.). Zagreb : Infektivna klinika, 2003. 3 . Varga, S; Stevanovi, R.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=142752" \t "_blank" Uspostava informacijskih sustava u zdravstvu - ato dobiva preventiva // 1. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPERENJA ZDRAVLJA S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM / Strnad, Marija (ur.). Zagreb : HZJZ, 2003. 295. Stevanovi, Ranko.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=141787" \t "_blank" Informacijska tehnologija u primarnoj zdravstvenoj zaatiti // 1. HRVATSKI KONGRES TELEMEDICINE S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM / Ivica Klapan (ur.). Zagreb: Hrvatsko druatvo za telemedicinu, 2002. 86-87. WONCA International Classification Committee: The International Classification of Primary Care, Second Edition. Oxford University Press, Oxford, 1998. Lamberts H and Wood M (Ed.). ICPC: International Classification of Primary Care. Oxford University Press, Oxford, 1987. Lamberts H, Hofmans-Okkes I. Episode of Care: a core concept in family practice. J Fam Pract; 1996; 42. Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (Deseta revizija), Svezak 1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb. 1994. Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (Deseta revizija), Svezak 2. Priru nik za uporabu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb. 1994. International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 3. Alphabetical Index, WHO, Geneva, 1994. Van Klacht naar Diagnose [From complaint to Diagnosis]. Bussum, Coutinho, 1998. Hoffmans-Okkes I M and Lamberts H. The International Classification of Primary Care (ICPC): new applications in research and computer based patient records in family practice. Fam Pract. 1996; 42: 294-302 . Call for Applications. Academic part-time posts (T2) in Family Medicine. University of Malta; 29/family medicine 00, 2000. Lamberts H, Wood M, Hofmans-Okkes I, eds. The International Classification of Primary Care in the European Community. Oxford: Oxford University Press, 1993. Brage S, Bensten BG, Bjerkedal T, Nygard JF, Tellnes G. ICPC as a standard classification in Norway. Fam Pract 1996;13:391-6.     PAGE  ̡ԡ(Ĥ*Z֨بЩԩ24::^`rv2 xþôì×vh] hL,b6\hChL,b6\ h] \hChL,b\hChL,b56hChl56\hChl\hChR6\ hyD\hChR\ hChlhyDhChl56hChR6 hChRhChR56 h56,JL.nҦبL<&2&$a$gd] gdn & F 0`0gdnxz~8<tz& 2LǽzzrhCh]2U\hCh]\hChR\ hCh] hChehChe5\hChR5\hCh}5\ h5\hCh] 5\ h] \h,<h] \h,<h] 56\h] h] 6\hChL,b5mH sH hChL,bmH sH *2Lr&j,.J`~  & F 0`0gdngdn & F 0`0gdnLjT\hj,.04Jhjbd\^NPtv DFfhtv248>,.BDhCh4o\jhChV]MU\hChV]M\hChV]M5\hCh>5\ h5\ hChtChW hCh> hChRhChe\hCh]\hCh]2U\ hCh]2U8<TV\f,.LXhcA hcA0JjhcA0JUhe(Jjhe(JU hCh?/hCh4o\hChV]M\jhChV]MU\ Fz&`#$ & F 0`0gdyD & F 0`0gdn,1h. A!"#$% DyK http://www.epha.orgyK *http://www.epha.org/DyK http://www.epha.org/a/1211yK 6http://www.epha.org/a/1211IDyK 5http://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdfyK jhttp://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdf@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH8@8 Naslov 1$@&5\<@< Naslov 2$@& 5CJ\6@6 Naslov 3$@&CJ >@> Naslov 4$$@&a$5\B@B Naslov 5$$@&a$ 5CJ\>@> Naslov 6$$@&a$5\B@B Naslov 7$$@&a$ 5CJ \>A@> Zadani font odlomkaZiZ Obi na tablica :V 44 la .k. Bez popisa <B@< Tijelo teksta5\>P@> Tijelo teksta 2CJ,FQ@F Tijelo teksta 3 56\]TC@"T Uvu eno tijelo teksta @^@5\8>@28 Naslov$a$ 5CJ \6U@A6 Hiperveza >*B*ph:@R: Zaglavlje  p#2)@a2 Broj stranicetst ?/Reaetka tablice7:V08 @8 51 Podno~je  p#yE abjp 2 d3& q$r$$'(k+;-..k2335B77199:K;};=s>>J@@%AAABB!C}C$DoDDDD F F9FzFFFG``a^bbceeZfg;ip>>>0?4???'@)@CCEEEEFFFF(G0GeGqGGGGGGGGGGG3H:HHHHHHHHHHHHIZI]IoIrIpJsJLK]K LLLLLL&M*M,M7M8MBMNO OOOO|UU[[#\&\]]d%diiii*k3k;kBkkk1l4lllllmmmmmmmmnn"o(o&p0pup~pppqqrr sss(s)s2s4s7s8sEsFsTsXs_sfslsmstsvs|s}ssssssssssssssssssssssttt ttt!t(t)t.t2t9tEtItJtQtUt[t\tdtitltmtrtuuuuuuuuuuuuuvv v vvvv!v-v.v3v:v@vLvRvSvWvXv`vbvfvgvpvtv}vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwwwwww#w$w+w,w3w7w=w>wFwHwKwLwQwgwkwlwowpw|w~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxx x xxxxx,x0x7x@xCxDxLxMxVxXx^x`xfxgxqxrxwxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyyyyyy yyyyDE  `bijopcd~23%& p$r$$$''((j+k+:-;-....j2k2333355A7B777091999::J;K;|;};==r>s>>>I@J@@@$A%AAAAABBBB C!C|C}C#D$DnDoDDDDD F F8F9FyFzFFFFFGG;H```aa]b^bbbcceeeeYfZfgg:iT*E$د4ږsBxx>@>         Hh;*t* zM               x                 LKyQ51 ] n;oW, &%w(P)Ov2^9u9Y<cAC?DZD3CGqfIe(JV]M7PRTRT]2UL,bPejjo?/lFU4R12v{I+g45GCYDxyD(#_tCW:/2D4ofQ >lQhF>xG}{Q}]eJDa Oyo0@P] && &$&+&7&9&<&@%Aypp p0@p p$p(p.p0p4p6pt@p>p@pHpVpnprpxppUnknownG: Times New Roman5Symbol3& : Arial?5 : Courier New;WingdingsA& Arial Narrow"1i&i&^&f=f=!4dxx 2qHX?tC24STRATEGIJA RAZVOJA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZA`TITE U RHMrRanko@         Oh+'0  0< \ h t 8STRATEGIJA RAZVOJA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE U RHMrNormalRanko2Microsoft Office Word@G@j@6WT@6WTf՜.+,D՜.+,` hp|  Mr=x 5STRATEGIJA RAZVOJA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE U RH Naslov 8@ _PID_HLINKSABY*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=141787; W*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=142752; S*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110135; R*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=142805; T*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110040; W*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=130471; P *http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110105; X *http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110087; )!5http://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdf; (yhttp://www.epha.org/a/1211; IUhttp://www.epha.org/;   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpܲTData 1Table!\WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q