Pregled bibliografske jedinice broj: 290309
Fitosanitarni problemi gradskog zelenila
Fitosanitarni problemi gradskog zelenila // Glasilo biljne zaštite, Program i sažeci 51. seminara biljne zaštite, broj 1-dodatak / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2007. str. 17-18 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 290309 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fitosanitarni problemi gradskog zelenila
(Phytosanitary problems of urban plants in Croatia)
Autori
Mešić, Aleksandar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Glasilo biljne zaštite, Program i sažeci 51. seminara biljne zaštite, broj 1-dodatak
/ Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2007, 17-18
Skup
51. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.02.2007. - 09.02.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
gradsko zelenilo; štetnici; zaštita bilja
(urban plants; pests; plant protection)
Sažetak
Gradsko zelenilo pridonosi poboljšanju čovjekova života u gradu. Ono pročišćava zrak, ublažava temperaturne ekstreme, smanjuje buku i prašinu te djeluje umirujuće na stanovništvo. Zelenilo uz gradske prometnice, u parkovima i vrtovima oduvijek je bilo odraz ekonomskog, sociološkog i kulturološkog stanja društva. Kroz povijest su parkovi uz dvorce ili vrtovi oko rezidencijalnih objekata odražavali politički, ekonomski i društveni status njihovih vlasnika. Razvojem građanstva došlo je do razvoja gradskih parkova, drvoreda i aleja. Mnogo je takvih primjera sačuvano i do dan danas kada su vrijedni spomenici kulture i turističke atrakcije (Versilles pokraj Parisa, Central Park u New Yorku, Zrinjevac i Lenucijeva potkova u Zagrebu te brojni drugi). U modernom društvu, gradski parkovi su postali mjesto okupljanja i druženja ljudi. Osim estetske i sociološke, gradsko zelenilo ima važnu ulogu i u ekosistemu, bilo da ga je čovjek planski posadio, bilo da je ostavljen prirodni biotop unutar gradskog prostora. Urbano zelenilo ima također i visoku ekonomsku vrijednost jer zahvaljujući svojim estetskim, sociološkim i zdravstvenim ulogama, izravno utječe i na povećanje financijske vrijednosti okolnih građevina. Na urbano zelenilo utječe niz štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika. Štete na gradskom zelenilu čine brojni štetni kukci, grinje, nematode i uzročnici biljnih bolesti, te različita onečišćenja i oštećenja koja su posljedica ljudske aktivnosti. Danas je u Hrvatskoj najpoznatiji štetnik gradskog zelenila kestenov moljac miner Cameraria ohridella. Štete čine gusjenice koje se hrane lisnim parenhimom. Kukac razvija tri do četiri generacije godišnje, tako da se štete javljaju od sredine svibnja do listopada. Redovito se javlja u visokim populacijama u gotovo svim hrvatskim gradovima. Ukoloko se ne provode mjere zaštite divljeg kestena od C. ohridella, visoka populacija može izazvati defolijaciju već krajem kolovoza. Ukoliko dođe do preuranjene defolijacije, biljke ponovo cvatu tijekom jeseni i ulaze nepripremljene u zimu. Ovaj štetnik značajno umanjuje zdravstevenu i estetsku funkciju divljeg kestena, a zajedno s drugim čimbenicima može dovesti i do slabljenja i propadanja biljaka. Njegovo suzbijanje provodi se u većim hrvatskim gradovima, dok u pojedinim sredinama gradske vlasti nisu osigurala sredstva za tu namjenu. U pojedinim godinama se na divljem kestenu javlja i gljivica Guignardia aesculi, koja može izazvati značajnije propadanje lišća, ali se uglavnom ne provodi njezino suzbijanje. Na platani se u Hrvatskoj redovito javlja mrežasta stjenica platane Corythuca ciliata. Fiziološki je štetnik čije ličinke i imaga sisanjem na lišću izazivaju žućenje, a za jakog napada i opadanje lišća platane. Osim što negativno utječu na zdravstveno stanje platane i njezinu estetsku funkciju, stjenice su i neugodan molestant. U Hrvatskoj se suzbijanje platanibe stjenice počelo provoditi posljednjih godina u nekoloko gradova nakon brojnih apela građana. Na javoru se u hrvatskim gradovima često javljaju visoke populacije lisne uši i pepelnica. Pepelnica negativno utječe na zdravstveno stanje javora i narušava njegov izgled ukrasne biljke. Lisne uši sisanjem oslabljuju biljku, ali su i molestant. Lisne uši luče ” mednu rosu“ koja kapa s lišća i ometa prolaznike na javnim gradskim površinama. Stoga se uslijed jačeg napada provodi i suzbijanje pepelnice i lisnih uši na javoru. Lisne uši povremeno se javljaju u visokim populacijama i na lipama, što iziskuje njihovo suzbijanje. Osim na drvenastim biljkama, bolesti i štetnici javljaju se i na cvjetnicama hrvatskih gradova, a najčešće se provodi zaštita ruža od hrđa. Osim štetnika i uzročnika bolesti, u velikom broju gradova često se provodi i suzbijanje korova. Korovi se obično suzbijaju na stazama i popločenim nogostupima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)