аЯрЁБс>ўџ OQўџџџNџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСq`№ПАObjbjqPqP .T::“џџџџџџЄXXXXXXXl4444$X ljЖpppppppp‰‹‹‹‹‹‹$ hˆxЏuXpppppЏXXpp$О О О p4XpXp‰О p‰О О IЬXXIpd PСѕщJьЦ4Є |m:0j/ ˆ4IXI$ppО pppppЏЏЈ pppjpppplllDА„lllАlllXXXXXXџџџџ Tourism and Social Identities: Global Frameworks and Local Realities Uredili Peter M. Burns i Marina Novelli Elsevier, 2006., ISBN 0-08-045074-1, 204 str. Tourism and Social Identities: Global Frameworks and Local Realities knjiga je koja predstavlja turizam u slo~enom druatvenom okru~ju u kojem se narodna povijest, kultura i ~ivotni stilovi 'pretvaraju' u proizvode. Kultura i ljudi na taj na in postaju dijelovima turisti kog proizvoda. Implikacije koje ta 'pretvorba' donosi nisu u potpunosti razjaanjene, iako literatura postavlja argumente na kontinuum u kojem je kultura na jednoj strani opisana kao ranjiva i fiksna ekajui da turizam na nju utje e, a na drugoj strani kao savraeno sposobna da se nosi s globalizacijom i modernim trendovima. Neke od odgovara na ta pitanja mo~emo potra~iti u ideji druatvenih identiteta ato je tema ove knjige. Njena je namjera doprinijeti teorijskom okviru turizma pomou meunarodnih studija slu aja. Zbirka lanaka koji sa injavaju ovu knjigu diseminira ideje o kriti kom diskursu turizma i turista u odnosu na druatvene i kulturne identitete. Teme kao ato su druatveni identitet, nacionalizam, etnocentrizam, postmodernizam, kultura itd. esto su u fokusu turisti kih studija osobito u odnosima 'gost  'domain'. Turizam se jednostavno ne mo~e ia itavati kao poslovni prijedlog s nizom utjecaja; potrebno je artikulirati, istra~iti i odgovoriti na kompleksnija pitanja kao ato su odnosi moi te identitet. Stvaranje i konzumiranje turizma odvija se u slo~enom druatvenom okru~ju pa se prou avanje turizma sve viae fokusira na temu druatvenih identiteta. Ta tema zaokuplja pa~nju sociologa ve nekoliko desetljea i openito je mialjenje da pojedinci konceptualiziraju 'sebe' i 'Druge' na razinama pojedinaca te aireg druatva. Uzimajui u obzir da je mobilnost sredianji pojam u turizmu te da je druatveni identitet u obliku kulture sastavni dio mnogih turisti kih proizvoda, ova zbirka lanaka poma~e u problematiziranju turizma osvjetljavajui odnose konfiguracije identiteta u raznolikim okolnostima. Posljedice tih okolnosti variraju od krajnjeg negodovanja prema turizmu do njegovog koriatenja u svrhu o~ivljavanja potonulih kulturnih vrijednosti, osobito u svijetu globalizacije. Knjiga zapo inje s pozicioniranjem opeg konteksta kulturnih politika turizma, a zatim se dijeli u dva dijela: Globalni okviri te Lokalne realnosti. Oba dijela sadr~e aest lanaka. Prvi dio, Globalni okviri zapo inje s lankom Linde Richter koja raspravlja o politi kom okru~ju koje ini turisti ku industriju nestabilnom. Ta injenica dovodi do zaklju ka da 'ne postoji jednoobrazni model prema kojem mo~emo pregovarati o kulturnoj problematici' ve se treba fokusirati na mnogobrojne primjere iz prakse odnosno studije slu aja koji nam slu~e za analizu problema u odnosu turizam  identitet. Jennie Germann-Molz predstavlja identitet svjetskih putnika kroz konfliktna iskustva oko 'veli ine svijeta'. Predstavlja ideju vienja samih sebe te naglaaava kako turisti nisu homogena skupina ve dijele viaestruke identitete. lanak Gerarda van Keken-a i Franka Go-a o ulozi kulinarstva i festivala u turizmu takoer naglaaava ideju kontradikcija. S jedne strane to je tzv. 'teza McDonaldizacije' koja poti e brzu proizvodnju i potroanju te rezultira kulturom homogenizacije i standardizacije, a s druge se strane nalazi stati na pozicija perifernih regija koje 'se bore za odr~anjem jedinstvenog identiteta'. Zaklju uju da 'kulinarski turizam ima sna~ne veze s identitetom regije' te da se 'festivali mogu koristiti u svrhu reprezentiranja identiteta zajednice'. James Tunney istra~uje odnos prava i turizma; ovaj lanak ispreplie prirodu identiteta jer tvrdi da 'nema pravih dokaza za postojanje jedinstvenog pojma putnika ili turista u pravnom diskursu' te povezuje prihvat gostiju, polo~aj stranca i odnos 'gost'  'domain' u industriju koja ovisi o pravilima svjetske trgovine. Johan van Rekom i Frank Go piau o ulozi novog razvoja turizma, a nazivaju ga u inkom 'poveanja identiteta'. Objm{|œЃЙЛр  о р l R к ˆ~€жVl˜ln|˜ќђшђкЬкЬСЖСЖСЋЃ›“‹Сƒ{skc[ƒSKhЏhmHsHh’0ŽmHsHhŒрmHsHhДSњmHsHhIAmHsHh(iюmHsHhќ7@mHsHhв0mHsHh !ОmHsHhВ'gmHsHhшeRmHsHh^ CmHsHh^ Ch@|­mHsHh^ Ch f`mHsHh^ Ch’0ŽmHsHh^ ChyЎ5\mHsHh^ Ch’0Ž5\mHsHhffЇCJmHsHh’0ŽCJmHsHh’0ŽEm›œ€n№4ЦH|OАOњѕээшшшшшр$a$gdЗugd’0Ž$a$gd’0Žgd’0Žgd’0Ž АOў˜№ђjЄІъ  Ь !n"и" $№$Њ%Ш%F&H&N&P&Ž&h'p'0ў0l2Ф2€4ю4 5"5’5В57ј№јшршририаШРИАЈАЈАЈА ˜–˜Ž†~v№nfn^hœТmHsHhЦ)mHsHhшu mHsHhFV$mHsHhgemHsHh‘>—mHsHh4/ЪmHsHUh˜4вmHsHh 3(mHsHhO+*mHsHh;1mHsHhе[mHsHhщ+mHsHhof*mHsHh&3mHsHhnwёmHsHhЫfmHsHh"mHsHh’0ŽmHsHh[/xmHsH"aanjavajui ga na primjeru Balija i New Mexica, tvrde da se status regije poveava nakon ato je 'otkrivena' u turisti ke svrhe. Izra~avajui zabrinutost oko pre~ivljavanja lokalnih identiteta u globalizirajuem okru~enju, ilustriraju kako jedan od odgovora na turizam mo~e biti tzv. kolektivna emancipacija lokalne kulture u odnosu na dominantnu kulturu. Kona no, Scott McCabe i Duncan Marson predstavljaju odreene teorijske aspekte socijalne konstrukcije prostora i vremena te tvrde da se druatveni prostor stalno iznova kreira. Njihov lanak osobito doprinosi razumijevanju na ina na koji turisti osvjeatavaju vlastita iskustva. Drugo se poglavlje bavi 'pretvaranjem' globalne problematike u lokalne kontekste. Donald Macleod zapo inje s dvije potpuno razli ite destinacije koje ve~e zajedni ka apanjolska kolonijalna proalost, a to su Bayahibe (Dominikanska Republika) i La Gomera (Kanarsko oto je). Njegovo istra~ivanje mijenjanja identiteta uslijed turizma, povezuje na in ~ivota, tradiciju i ulogu spolova s lokalnom demokracijom s jedne strane i prisilna kretanja stanovniatva s druge. Philip Xie oslanja se na kulturnu geografiju kako bi locirao ikonografiju u turisti ki kontekst. Tvrdi da kulturni markeri (putem ikonografije) mogu kreirati dublje razumijevanje zna enja dogaanja, a to se znanje potom mo~e iskoristiti u promid~bi. Primjerom kanadsko-ameri kog festivala koji se odr~ava svake godine u Myrtle Beach-u u Ju~noj Karolini dokazuje kako turisti shvaaju to dogaanje ne samo kao priliku da neato nau e, ve troae novac i na kupnju suvenira kulturne prirode. Freya Higgins-Desbiolles opisuje konflikte na teritoriju Aboriina. Raspravlja o lokalnim dogaanjima u kontekstu tzv. 'turizma pomirenja'  istra~uje se kompleksnost druatvenih identiteta s elementima srodstva, odnosa s teritorijem te raznim formalnim i neformalnim druatvenim ustanovama ato predstavlja izazov za turiste i turisti ke poduzetnike. lanak Janne Liburd o razvoju nacionalnog parka St. Lucia vrst je dokaz potrebe razumijevanja socio-kulturnih te perspektiva identiteta, uklju ujui kulturnu praksu u planiranju turisti kog razvoja u tranzicijskom gospodarstvu. lanak se bavi temama kao ato su upravljanje zajednicom i suradnja te decentralizacija i va~nost nevladinih organizacija u postizanju druatveno odgovornih poslovnih ciljeva. Patrэcia Couto opisuje svoj terenski rad u Brazilu, a lanak je izuzetno zanimljivo ativo za antropologe jer se bavi druatvenim odnosima u gradu koji se bori s potonulim kulturnim dobrima i paradoksalnim pristupima turizmu. To je osobito vidljivo u klasifikaciji imena koja se daju turistima ato nam daje odli an uvid u lokalne situacije, a ti u se globalnih snaga koje esto nisu pod njihovom kontrolom. Posljednji lanak ovog dijela knjige predstavlja istra~ivanje Davida Dunna na temu dva televizijska reality programa koji turiste smjeataju kao brodolomce u novo okru~je koje bi trebalo biti idili no. Opisujui primjer Gr ke i akotskog otoka Taransaya, Dunn povezuje identitet, mitologiju i mikro-kolonizaciju lokaliteta i prostora pretvarajui strano u poznato. Taj lanak predstavlja novo zanimljivo glediate turisti kih studija. Svi lanci u ovoj knjizi jasno predstavljaju kompleksnost turizma u 21. stoljeu te potrebu za kvalitativnim istra~ivanjem koje e nam pomoi da ga razumijemo. Nema koristi od ponavljanja mantre da je 'turizam najvea svjetska industrija' ako se ozbiljno ne potrudimo da ga razumijemo. Nije mogue u isto vrijeme imati mobilnost, izvedbu, supostojanje ljudi u igri i ljudi na poslu, transnacionalne veze i mobilizaciju kultura kao dio komercijalnog proizvoda, a da to ne ostavi prili no ozbiljne posljedice. lanci u ovoj knjizi isti u brojne ozbiljne probleme koji se ti u utjecaja turista na lokalne identitete kroz promijenjenu poslovnu praksu, izlaganje razli itih vrijednosti i ideja te interakciju sa svijetom o njima samima. Stoga e ova knjiga ponajprije biti od koristi antropolozima koji se bave pitanjima identiteta te odnosa koji na njega utje u. Daniela Angelina JELIN I 7H7J7L7d7š7:8<8H8J8Œ8~:Z<v==№=,>?о@:BChCzCŠCŽCžCЂCЌCАCЮCвCтCшCњCdEF.F_}mHsHh8LEmHsHhп/6mHsHh–жmHsHhР/mHsHhХmUmHsHhГ)ЏmHsHh‰"'mHsH%FNFZF~FіFФHЦHJKK8KZL€L‚L”LЂLЄLИLКLМLMВMТMФMаMшM6N|NzO|OЎOАOіюцожЮЦОЖЎІЎІЎІЎІЎІЎž–ž–ž–ž–ŽО„} h[ІhЗuhЗuCJmHsHhŒ_RmHsHhD]дmHsHh?8 mHsHh?amHsHh‡]PmHsHhxZУmHsHhю!qmHsHh’0ŽmHsHhѓMыmHsHh amHsHheЈmHsHhrHЧmHsHh[ІmHsHh[І6mHsH ,1hА‚. АЦA!А‰"А‰#‰$‰%ААФАФ Ф†œX@ёџX ’0ŽNormal$„7dhЄx`„7a$CJ_HaJmH sH tH F@F ’0Ž Heading 1$$@&a$ CJmHsHDA@ђџЁD Default Paragraph FontRi@ѓџГR  Table Normalі4ж l4жaі (k@єџС(No ListTC@ђT ’0ŽBody Text Indent$a$5CJ\mHsH“ T џџџџEm›œCК3y•˜0€€0€€˜0€€˜0€‡˜0€‡˜0€‡˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€›œC•Kˆ00@tCIˆ00Kˆ00Kˆ00€˜7_}’0Ž"‘>—[ІffЇeЈ@|­yЎГ)ЏUFН !ОœТxZУrHЧ4/ژ4вu`вМMгD]д–жй{оŒрѓMы(iюnwёѓ[IїДSњK’•џ@€ввdw‡\\ввp   Л“Р@Р РРРРР Р$Р0џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial"qˆ№ФЉ+Њ†УRЊFAнЖн9Жн9Y№‰‰ДДr4ƒƒ2ƒQ№HX)№џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ’0Ž2џџDANIELA ANGELINA JELIN IDanielaDaniela4         ўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0€˜МШиф№  < H T`hpxтDANIELA ANGELINA JELINШIЦDanielaNormalDaniela65Microsoft Office Word@n“п@,зІhшЦ@:˜тJьЦЖнўџеЭеœ.“—+,љЎ0 hp|„Œ” œЄЌД М ттIMO9ƒц DANIELA ANGELINA JELINШIЦ Title  !"#$%&'()*ўџџџ,-./012ўџџџ456789:;<=ўџџџ?@ABCDEўџџџGHIJKLMўџџџ§џџџPўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFАoъJьЦR€Data џџџџџџџџџџџџ+1Tableџџџџ34WordDocumentџџџџ.TSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџ>DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџFCompObjџџџџџџџџџџџџqџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq