ࡱ> 5@ zbjbj22 .XX;(VVV^D 0"0"0"8h"$"L n7"""###### 6 6 6 6 6 6 6$f8R:/6#####/6##(7111#l## 61# 61r143e55#" EمK0"r*}55,>70n75,t;$1vt;5  t;5,##1#####/6/6  $0"1(  0"Autori: Dragan Damjanovi i Antonija Doaen Osje ka secesija u tekstovima Tihomira Stoj ia Klju ne rije i: Osijek secesija Uvodni sa~etak: lanak donosi prijepis tekstova Tihomira Stoj ia o secesijskim graevinama u Osijeku iz 1976. godine Uvod U prvoj polovini 1976. godine Glas Slavonije objavio je niz tekstova Tihomira Stoj ia o osje koj secesijskoj baatini. Najzna ajniji objekti i interijeri toga razdoblja opisani su po prvi puta ime, mo~e se rei, po inje ozbiljno znanstveno bavljenje osje kom arhitekturom prvog desetljea 20. stoljea. Ne treba nas uditi ato je upravo ovaj segment arhitektonske proalosti grada prvi do~ivio stru nu afirmaciju, daleko prije arhitekture historicizma ili arhitekture art  dcoa, te openito meuratnog perioda. S jedne strane i u svjetskim je razmjerima prvo dolo do reafirmacije secesije, a tek onda do reafirmacije historicizma, a s druge, secesijski segment batine grada pokazuje izuzetno visoku kvalitetu, te u mnogim primjerima daleko nadilazi dosege historicisti ke, a osobito meuratne arhitekture. Po etak 20. stoljea razdoblje je kada domai, osje ki graditelji stvaraju djela doista na (srednjo)europskoj razini, djela koja bi bez ikakve sumnje trebala postati referentna u opim pregledima arhitekture Monarhije tog razdoblja. Zanimljivo je kako je Tihomir Stoj i izdvojio iz korpusa osje ke secesijske arhitekture upravo one objekte koji e i kasniji istra~iva i isticati kao najzna ajnije, ponajprije se tu misli naravno na kino Urania, te Glavnu poatu u Europskoj aveniji, zatim kuu s krokodilima na Gajevom trgu, kuu Bamgrtner u }upanijskoj, kuu Plavai (Sekuli) u Europskoj aveniji, itd. Samo je uvratavanje visoke prizemnice obitelji Reisner u niz tekstova donekle neopravdano. Iako na njoj doista primjeujemo prve naznake pojavljivanja secesije, ipak je rije  o jednom ponajprije neobaroknom objektu, podignutom tri godine prije prve pojave secesije u Osijeku (zgrade }idovske akole i opine W. C. Hofbauera iz 1899.). Iz tekstova se joa uvijek jasno razaznaje izrazito negativan stav prema historicizmu karakteristi an za povijesno  umjetni ku kritiku sedamdesetih godina. Prevrednovanje ovog stila, iako je kod nas zapo elo aezdesetih godina 20. stoljea, s monografijama Lelje Dobroni i Ive Maroevia, sredinom sedamdesetih bilo je tek u povojima. Cilj je ovog teksta skupljanjem i ponovnim izdavanjem lanaka olakaati posao buduim istra~iva ima osje ke secesije. Iako je dio podataka donesen u njima revidiran, a djelom i bitno proairen, kasnijim istra~ivanjima i monografskim lancima o zna ajnijim objektima, Stoj ievi tekstovi i dalje donose niz zanimljivih i korisnih podataka, djelom i od strane tada joa ~ivuih nasljednika prvih vlasnika i naru itelja gradnja pojedinih kua. Pri prijepisima poativani su nazivi ulica iz socijalisti kog razdoblja. Pojedine su manje promjene unesene samo u jezi ne oblike, ali se pri tome nastojalo ne dirati u strukturu re enice. Tekst izlazi, upravo na tridesetu obljetnicu objavljivanja lanaka Tihomira Stoj ia, i 52 godine nakon objavljivanja prvog stru nog teksta o povijesti osje ke arhitekture (Bla~a Misite Katuaia u Osje kom zborniku iz 1954.). Mo~e se rei da izlazi prigodno na tridesetogodianjicu po etka intenzivnijeg bavljenja istra~ivanjem i interpretiranjem osje ke secesijske baatine. Tekstovi Tihomira Stoj ia Biseri osje ke secesije Biseri osje ke secesije (1), Glas Slavonije, Osijek, br. 9499, 1. 4. 1976., str. 14 Slavonski motivi u ukrasima U primjerima osje ke secesije esti su motivi slavonskih polja i voda izraeni u malteru i atukomalteru Secesija je pojava u umjetnosti Evrope i Amerike na prijelazu stoljea. Proizaala je iz pokreta umjetnost i zanati u Engleskoj dvadesetih godina 19.stoljea da bi se u Njema koj afirmirala kao Jugendstil a u Austriji kao be ka secesija, u Maarskoj kao peatanska secesija itd. Zna ajne li nosti lanovi ovih pokreta bili su u svijetu arhitekture Sullivan, Ollbrich, Hoffman, originalni Antonio Gaudi, dizajneri Tiffany i Klimat i drugi. Pristaae pokreta secesije bili su protiv istih, glatkih ploha, protiv uklanjanja dekoracije, svoenja kompozicije na same arhitektonske elemente, protiv funkcionalnosti na atetu bogatstva oblika. Sve tendencije koje su dovele do moderne arhitekture te do stvaranja maaine za stanovanje smatrali su osiromaaenjem prostora u kojem se ovjek kree. U tom prostoru potrebno je uvijek bogatstvo oblina i oblika, smatrali su oni. Primjeri osje ke secesije najbli~i su be koj i peatanskoj secesiji. Projekte za veinu tih zgrada izradili su ili u njima sudjelovali arhitekti Ante Slavi ek, Franjo Dlouhi, uro Hoffman (akolovani u Be u), Ivan Lej i Arnold Axman (akolovani u Budimpeati) zatim utukovi, Bolei, Vancaa, Hofbauer i dr. Osje ka je secesija u veini primjera vjerna konvencionalnoj konstrukciji, centralnoj kompoziciji i klasi noj raspodjeli prostora interijera. Ali za razliku od neoklasicizma secesija je u svakoj zemlji razli ita u dekoraciji fasade i unutraanjosti zgrade. Ona koristi motive iz flore i faune podneblja stilizirajui ih esto do apstrakcije. U Osijeku je ta dekoracija u malteru i atukomalteru obilno koriatena u motivima slavonskih polja i voda. Ukrase kao i razne zanimljive maske i glave na fasadama veinom je izvela firma osje kog obrtnika Anshaua. Ograde, ukrasi i okovi od kovanog ~eljeza, ina e posebnosti osje ke secesije zbog na ina izrade i primjene izraeni su takoer u osje kim radionicama. Secesionisti ke zgrade u Osijeku dosta su brojne, a najzna ajnije se nalaze u bloku ato ga ine Bulevar JNA, Beogradska ulica, Radieva ulica i Gornjodravska obala. Zatim pojedine zgrade u Radievoj, Cesar evoj, na Gajevom trgu i u Donjem gradu. Bunar grofa Peja evia Jedan od najljepaih parkova zasaen raznim drveem bio je Gradski vrt, koji danas ne postoji. Za nas je zanimljiv zbog primjera ukrasne arhitekture bunara grofa Peja evia. Bunar je bio u Gradskom vrtu sve ano otkriven 1. srpnja 1903. a poklon je grofa Pavla Peja evia Viroviti kog gradu Osijeku. O tome govori natpis na stupovima bunara. Bunar je ograen ogradom od 12 kamenih stupia s masivnim lancima. Do njega se dolazi preko postolja od tri stepenika, kvadrati nog tlocrta na kojem stoje etiri sna~na kamena stupa ato se su~avaju prema vrhu. Na njima po iva kupola od bakrenih plo a u obliku aljema ili kacige. U bazama stupova zabijena su etiri ~eljezna klina, a oko njih je okov od kovanog ~eljeza koji, takoer, ini pregib izmeu baze i samog stupa. Vrh iznad kapitela, takoer je okovan. }eljezna ograda oko otvora bunara srednje je visine i kovana geometrijskim oblicima. Smatra se da je bunar bio zamialjen u sklopu parka, kao dio i srediate odreenih vizualnih linija, te linija komunikacije kroz drvorede parka, kao odreeni orijentiri za aeta e u gradskom vrtu gdje je doista slu~io kao bunar ( lanak u listu Narodna obrana od 1.srpnja 1903.). Nakon ato je dugi niz godina le~ao u komadima u Gradskom vrtu sada je restauriran i nalazi se pored `etaliata Veljka Vlahovia. Ovdje je zbog svojih skladnih oblika i prije svega zbog vrhunske tehni ke izrade, te privla i pa~nju aeta a. O zna ajnim primjerima arhitekture secesije u Osijeku i njihovom postanku obavijestit emo vas u nekoliko iduih lanaka. Biseri osje ke secesije (2) Glas Slavonije, Osijek, br. 9503, 6. 4. 1976., str. 15 Granica volumena i prostora Meu secesionisti kim graevinama originalnoau se isti e zgrada danaanjeg kina Papuk Zgrada danaanjeg kina Papuk ubraja se u najoriginalnija ako ne i najljepaa ostvarenja secesionisti kih javnih zgrada u Hrvatskoj. Vlasnik kina bila je tvrtka Urania kino. Urania kino sve ano je otvoreno za javnost 19. rujna 1912. Njegov tvorac arhitekta Arnold Axman poti e iz stare osje ke obitelji. `kolovao se u Budimpeati, a ubrzo po povratku u Osijek postaje jedan od vodeih graditelja. Utjecaj peatanske secesije u gradnji kina osjea se u plitkoj profilaciji i strogoj umjerenosti dekora fasade, u njegovim geometrijskim oblicima kojima prevladava vertikala u homogenom glatkom stubiatu pred ulazima. Skulpturalno shvaena fasada zgrade, u smislu jasne granice izmeu volumena i prostora, podsjea na raskriljeni plaat. Taj plaat je maska frontalnog dijela zgrade, naboran tako da mu je tlocrt valovita linija izbo ena u sredini a uvu ena na krajevima. Drugi dokaz shvaanja novih odnosa u komponiranju fasade je zrelo i lucidno uklapanje prozorskih otvora u cjelokupnu kompoziciju rebara, na srednjem dijelu fasade i u uskim dugim otvorima meu pilastrima na bokovima plaata. Dakle okno je ovdje svoj oblik dobilo kao rezultat linije komponiranja te ono ovdje ne diktira svojom zadanom povrainom kompoziciju fasade. Homogenost proizlazi i od toga ato su svi pilastri vijenci i otvori u meusobnoj ravnote~i, nadovezuju se jedni na druge a u tu cjelinu uklapa se i maska na vrhu plaata fasade. Maska svojim oblikom podsjea na glave egipatskih sfingi a na njoj je ozna ena godina gradnje - 1912. O izgledu interijera zgrade mo~emo govoriti samo na osnovu sa uvanih spisa i tlocrta, te opisa u ondaanjoj atampi. List Narodna obrana od 13. rujna 1912. opairno piae o uspjelom ureenju prostorija. Govori se o namjeataju i stolariji radionice Kaiser iz Osijeka, o fajansi i keramici zagreba kih tvrtki, o bravarskoj i kovanoj opremi radionice Farkaa, spominju se lijepo oblikovani lusteri i niz drugih detalja. U krilu zgrade na Gornjodravskoj obali (danas Klub ljubitelja filma) nalazio se isto tako ureeni restoran sa separeima, soba za koncerte i apartmani. Koliko je kino Urania za ono doba ambiciozan pothvat govore podaci iz istog lista u kojima se ka~e da je kino imalo klima ureaje (& ventilaciju tlakom zraka& ato isklju uje svaku promahu), elektri nu rasvjetu iz vlastitog plinskog generatora, a za svaki slu aj i plinsku rasvjetu i vlastito plinsko centralno grijanje, elektri nu blagajnu koja na zahtjev atampa i izdaje ulaznice itd. Biseri osje ke secesije (3) Glas Slavonije, Osijek, br. 9511, 15. 4. 1976., str. 15 Kua Baumgrtner Na ograni enom prostoru koji ne dopuata razvedenu kompoziciju volumena sagraena je uspjela poslovno-stambena zgrada Arhitektura u Osijeku u stilu be ke secesije uglavnom je skromnih dimenzija i s bogatom dekoracijom fasade. Postavlja se pitanje da li je ta, esto preobilna dekoracija, trebala samo da zadovolji joa nekultivirani, provincijski ukus naru itelja projekta ili je bilo i svjesnih pokuaaja da se te fasade skromnih dimenzija obogate u granicama ukusa? Jasno je da su rezultati bili razli iti. Meu uspjeanim ostvarenjima i zgrada je u Ulici Augusta Cesarca broj 8, naravno gledana u sklopu zgrada koje su je nekada okru~ivale. Vlasnici zgrade bili su braa Baumgrtner, trgovci koji su prodavali  Pfaff aivae strojeve. O tome govori u malteru izveden stilizirani aivai stroj na fasadi iznad izloga. Projekt je izradio arhitekt Ante Slavi ek, autor viae stambenih zgrada u Osijeku, a zavraena je 1913. godine. Zahvaljujui dr. Baumgrtneru saznali smo da su na mjestu gdje se zgrada nalazila bile dvije tipi ne ravni arske kue s krovom na dvije vode i zabatom prema ulici. Pregradnjom tih dviju zgrada i dogradnjom kata nastala je danaanja zgrada, a to je donekle uvjetovalo njen oblik i izgled. Naime, zgrada je jednokatna, s okomito simetri nom fasadom, podijeljenom dugim, uskim pilastrima na pet dijelova  povraina. Tri su u~e povraine u sredini, a po jedna aira na kraju. Pilastri se su~avaju i prote~u od nogostupa do krova, gdje se zavraavaju kamenim vazama, a pri vrhu su kanelirani i ukraaeni. Dok je vertikalna podjela naglaaena tim pilastrima ili polustupovima, ato daje dojam vee visine graevine, vodoravna je podjela tek nazna ena. Tanki, plitko profiliran vijenac razgrani ava prizemlje od kata. U prizemlju, po ritmu koji diktiraju polustupovi u sredini, ulaz je u zgradu, do njega ulazi u poslovne prostore i kona no po jedan izlog sa strane. Po izgledu fasade kata, prozorima i balkonu vidi se da je iza njih stambeni prostor. Fasada je zavraena sna~nim vijencem koji je u airim povrainama, slijedei blagi rub vijenca nad prizemljem, i sam blago izvijen. Na ta dva bo na luka le~i divan, tipi no secesijski dekor: medaljon s ljudskom glavom iz kojeg se preko luka aire krila. Da li je to aneo s aureolom, sirena iz gr ke mitologije ili neato tree? Oko prozora i iznad njih izvedena je u ~buci ukusna i umjerena plitka dekoracija u obliku vitica s poljskim cvijeem i liaem kestena, hrasta i javora. U liniji te vitice osjea se oblina  Jugendstila . To isto se osjea i u oblicima kovanog ~eljeza na fasadi zgrade, u njegovim viticama i liau. Mre~a od kovanog ~eljeza nalazi se i na krovu i na njoj su nekada bila imena vlasnika firme. Godina osnutka tvrtke  1885. vidi se na jednoj plo ici te mre~e i danas. Ispred izloga u prizemlju nalazi se kovana ~eljezna ograda, a u sredini ograde inicijali su vlasnika trgovine  A. B. (Aleksandar Baumgrtner). Ograda, kao i ukrasi u gornjim uglovima izloga, tipi an je primjer secesijskog izloga. Ona atiti izlog i omoguava da cijela povraina otvora bude pokrivena staklom ato cijelu trgovinu pretvara u izlo~beni prostor. Zbog adaptacije danas je taj poslovni prostor promijenio izgled, tako da danas u Osijeku i nemamo dobro sa uvan primjer poslovnog prostora secesije, kakav bismo imali da je na primjer osje ka NA-MA ostala u prvobitnom obliku. Biseri osje ke secesije (4) Glas Slavonije, Osijek, br. 9515, 20. 4. 1976., str. 15 Vertikala glavne poate Homogena cjelina zgrade glavne poate u Osijeku djeluje kao zdravo, skladno i puno tijelo Najvea zgrada graena u Osijeku u stilu secesije jeste Glavna poata, smjeatena na uglu Beogradske ulice i Bulevara JNA. Dovraena je 1912. po planovima arhitekta Ivana Leja u stilu peatanske secesije. Njen ugaoni polo~aj diktira trapezni oblik njezina tlocrta i vertikalno simetri ni izgled srednjeg dijela pro elja. Zgrada je trokatna sa airokom kamenom stopom ili bazom i visokim prizemljem. Glavni ulaz nalazi se na sredianjem dijelu fasade, a bo ni su ulazi na krilima od kojih je krilo u Beogradskoj ulici du~e i na toj strani se nalazi kolni ulaz u dvoriate. Linija fasade dvoriata takoer je trapezna i prati liniju fasade s uli ne strane. Najljepai i najzanimljiviji detalj zgrade jeste glavni portal, izveden u tipi nom maarskom maniru u punim so nim oblicima od fino obraenih blokova kamena. Kameni pilon u sredini s ispup enjem koje imitira polustup ulijeva se neopazice u arhitrav i svod koji nosi. Isto tako lukovi pa i polustupovi toga trijema tvore jednu kompaktnu masu. Gledana s vee udaljenosti, ta kompozicija podsjea na vodoskok ato se rasprskava na najviaoj to ki mlaza. Da bi se ubla~ila vertikala fasade izmeu prvog i drugog kata te e airoki vijenac sa zup astim nizom pod sobom, a kao protute~a portalu suprotstavljena je airoka povraina sa devet prozora uramljena u jednu cjelinu. Naglaaeno vertikalno povezivanje prozora ima svoje zavraetke u la~nim zabatima na krovu. Na njima kao i na portalu stoje ukrasi od pune kamene plastike u geometrijskim oblicima sto~astim, piramidalnim ili kvadrati nim. Zanimljiv i lijep detalj na krovu neobi ne su konstrukcije od kamenih greda i stupova. Stupovi se samo dijelom svoje baze upiru o sam rub krovnih vijenaca, poredanih u nizove sa dvoriane i uli ne strane. Ti su nizovi povezani uzdu~no i popre no kamenim gredama ato prolaze kroz mansardu, sijeku se u stupovima i zavraavaju u obliku vijuga. Zgrada Glavne poate i nema krova u klasi nom smislu, ve su to konstrukcije u obliku prelomljenih piramida. Rezultat svega lijepo je komponirana cjelina pro elja koje djeluje kao zdravo, skladno i mesnato tijelo. Interijer zgrade s uredima i drugim velikim hodnicima ne isti e se nekom originalnoau i posebnostima osim dvorane za stranke. U tu prijemnu dvoranu stupamo kroz glavni ulaz na dvoja masivna vrata. Prvo malo predvorje, a zatim na tri strane u samu dvoranu. Oblik tlocrta dvorane nepravilan je esterokut, a svod nosi kolonada stupova i dva pilona. Zanimljivi su njihovi kapiteli, komponirani od stiliziranih ptica (pelikani?), ispod ijih raairenih krila stoje antropomorfne maske. Glavna je poata u svoje doba bila najsuvremenije opremljena, ali se na~alost nacrti i podaci nalaze u Budimpeati i do njih je stoga te~e doi. (B. Misita  Katuai Osje ki zbornik 4, 5, 6, Kratak pregled arhitekture Osijeka kroz tri stoljea). Biseri osje ke secesije (5) Glas Slavonije, Osijek, br. 9521, 27. 4. 1976., str. 15 Ravnote~a arhitektonskih elemenata U stambenoj arhitekturi osje ke secesije esto su koriateni i takvi arhitektonski elementi kao ato su kule ili erkeri Secesija se u Osijeku zadr~ala dugo, sve do dvadesetih godina ovog stoljea. Razlog tome je nedostatak novih imena koja bi sa zapada donijela nove ideje moderne arhitekture. Zbog toga u naaem gradu i jesu brojne i tako dugo graene stambene zgrade u stilu secesije. Kao karakteristi an primjer takve zgrade graene po tadaanjim standardima mo~e poslu~iti zgrada na Gornjodravskoj obali broj 7. Za nju je projekt izradio Ante Slavi ek, a dovraena je 1906.godine. (Njegova tvrtka imala je svoje sjediate u prolazu izmeu Ulice Republike i Zrinjevca, o emu svjedo i jedna mala mramorna plo a s njegovim imenom ato stoji na ulazu u prolaz. Na katnici u prolazu, bli~e Zrinjevcu i danas se vidi njegovo ime). Zgrada o kojoj je danas rije  ima jedan kat, portal malo pomaknut ulijevo od sredine pro elja i kulu na uglu. Promatrajui zgradu, mo~e se uo iti da je arhitekt povezujui vertikalno prozore neznatno uvukao i zidnu povrainu i dobio vertikalne nizove koji se suprotstavljaju dosta dugoj horizontali fasade. U tom nastojanju da se sprije i monoton izgled, glavnu ulogu imaju toranj i dio pro elja oko ulaza. Taj dio, jedan malo ispup eni rizalit, s ulazom i dva balkona, prelazi rub krova do visine njegove najviae to ke. Toranj na uglu je trostran s piramidalnim krovom, a na njemu je iznad prozora upisana godina gradnje  1906. Rizalit sa ulazom i balkonima nalazi se lijevo od sredine pro elja zato ato ovako pomaknut dr~i vizualnu ravnote~u s tornjem na uglu. Ispod tornja nalazi se kolni ulaz i dvoriate na kojem su vrata od kovanog ~eljeza. Svojim biljnim oblicima i aipkama kovanim u spirale, podsjea na barokna vrata raena od istog materijala. Pri vrhu vrata stoji plo a s inicijalima J. P. vjerojatno inicijali imena vlasnika zgrade. Dekoracija je koli inski slaba, a kovano ~eljezo koriateno je samo za ograde balkona i ukras. Prozori u prizemlju povezani su valovitom dekorativnom trakom od niza ru~a s listovima izraenim u malteru, a buket ru~a s liaem nalazi se i u kru~noj luneti iznad vrata. Na katu izmeu prozora izveden je u malteru karakteristi ni dekor geometrijskih oblika; tri trake koje se pri kraju kri~aju s joa dvije a preko njihova sjeciata je polo~en obru . Ispod zavranog vijenca, isprekidan novim dekorom od traka nalazi se ornament u obliku akoljki i vitica, koji prelazi i na kulu. U skladu s ovom strogom ali ukusnom dekoracijom kovano ~eljezo za ograde i podupira e balkona kovano je u geometrijskim oblicima, dok su na vrhu rizalita elipsasti obru i sa strijelama. Zgrada je namijenjena stanovanju ato se vidi i iz tlocrta pravokutnog oblika. To su uobi ajeni veliki stanovi sa sanitarnim vorom i kuhinjom prema jugu, a s nizom doista velikih soba prema sjeveru. U gotovo svim stambenim zgradama secesije organizacija prostora je sli na, te emo stoga u slijedeim prilozima govoriti samo o dekoraciji i zanimljivim detaljima u interijeru i eksterijeru oko njih. Biseri osje ke secesije (6) Glas Slavonije, Osijek, br. 9527, 6. 5. 1976., str. 15 Renesansa kovanog ~eljeza Kovano ~eljezo koriateno je vrlo inventivno i maatovito na objektu koji se nalazi na uglu Beogradske ulice i Bulevara JNA. U sjeanju svakog putnika koji je proaao kroz naa grad spreman da sa sobom ponese dojmove i prizore specifi nih i originalnih obilje~ja Osijeka, ostat e sigurno i niz secesijskih zgrada na sjevernoj strani Bulevara JNA.Te su zgrade ono ato esto imamo pred o ima kad se spomene ime naaeg grada, jer svojim humanim proporcijama, dekoracijama u maleru i kovanom ~eljezu tvore cjelinu kakvu se doista rijetko u nas mo~e vidjeti. Jednom stru nom restauracijom koja je stvarno potrebna u ovom trenutku njihova bi vrijednost joa viae doala do izra~aja. Svih osam zgrada toga niza u nekadaanjoj avrakovoj ulici, dovraeno je prije Prvog svjetskog rata, ato dokazuje i ova razglednica, zapravo umjetni ka fotografija iz 1913. Pretpostavljamo da su njihovi graditelji bili vlasnici starijih osje kih tvrtki W. C. Hofbauer, Domes, Vancoa i Viktor Axmann (a ne Arnold Axmand, kako smo krivo obavijeateni prije napisali), dok je kovano ~eljezo izvela, vjerojatno po zamisli graditelja, osje ka radionica Penz. Prva iz tog niza, zgrada na uglu Beogradske ulice i Bulevara JNA, pripadala je Nikoli Atanasiju Plavaiu, viaegodianjem predsjedniku komore i lanu Gradske uprave, zatim OZ Jugoslavija, a poslije 1945. postala je druatvena imovina. To je dvokatna ugaona zgrada s glavnim ulazom iz Bulevara JNA i kolnim ulazom iz Beogradske ulice. Ispred krila na Bulevaru JNA po inje ograda od kovanog ~eljeza, na koju se nadovezuje ograda susjedne zgrade. Iznad sredianjeg ugaonoga dijela zgrade stoji kupola s visokom lanternom na vrhu po uzoru na kupole kasne gotike i renesanse. Ispred kupole, kao i na krajevima krila zgrade le~e na zavranom vijencu koji se ovdje izvija u lukove, dekorativne balustrade. Ispod tog profiliranog, istaknutog zavraenog vijenca te e biljni ornament izveden u malteru s obiljem liaa i zrnatih plodova s vijencima i trakama ato se spuataju izmeu prozora. I dok je ta dekoracija u malteru preobilna u odnosu na cjelokupnu kompoziciju zgrade, kovano ~eljezo skladno je ukomponirano i ima odlu ujuu ulogu pri formiranju najljepaih detalja fasade. Takav detalj je sigurno i onaj mali polukru~ni erker na ugaonom dijelu, ato je okovan divnim prepletom od ~eljeza. Njegovo podno~je obavijaju ~eljezne vitice i zatim stvaraju ogradu oko njega pa nam se ini da je to duboki balkon, iako je zid tik iza ograde. Na drugom katu kula se produ~ava u mali lijepi balkon, s gusto kovanom ~eljeznom ogradom. Ovim detaljem nameu se balkoni na krilima i to oni na drugom katu koji su zapravo gotovo cijeli od kovanog ~eljeza. Oblici te konstrukcije kao da se ~ele svojim mogunostima oblikovanja suprotstaviti klasi noj konstrukciji balkona ispod sebe. I naposljetku, pa~nju zaslu~uje i glavni ulaz iji su osnovni oblici ve vieni u renesansi (kapela Pazi, Firenca), ali u maatovito obogaenV\  $ $H" "V"Z""":#t#v#F$H$,,,, -"-P-R-113344T4V444L?N? A"A\AAA󶯶 hyg>*h^Ghyg\jhyg0JUhyg5CJ\hyg5CJ\ hygCJ hyg5\ hygCJ$h^G hyg6]h-zh-z5CJ(aJ(h-zh-z5h-zh0"h-z5CJ\aJ hygCJ(hygh^Ghyg52VXZ\   $ D,"""" "V"$`a$$a$gd-z$a$ p#~oyzV"X"Z""""":#<#t#v#F$H$'+-144,5.5:L>*@ A"A\AA$a$$a$AABBBBEGNSVVLVVVVVWWF]hpppp$`a$$a$``$a$$a$ABBBBBBVVLVVVWW6qqqqqqrrt tʈ<>rt@Bz ",8 `ŶΛUhygmHsH hygCJ hygCJ hyg>*CJjhyg0JUhygOJQJ^Jhyg5CJOJQJ\^Jhyg5CJ\ hygCJ$hygCJOJQJjhyg0J5CJU\hyg5CJ\hyg hygCJ3p6qqqqqrr"tw~؂ʈ<>rtҋ`>$`a$$a$$a$ @Bz "rX $`a$`$a$$a$im secesijskim detaljima. Naime izmeu parova stupova koji nose arhitrav i luka iznad ulaza nalaze se balkoni sa ~eljeznom ogradom, a isti u se i lijepo okovana vrata sa okovom u obliku vitica i liaa, kao i kapiteli stupova s vijencem od zrnatih plodova i listova. }eljezna ograda koju nose stupovi ispred krila na Bulevaru JNA osim estetske funkcije ima zadatak da izolira ukuane od buke i indiskretnih pogleda s ulice, kao i da sprije i pristup niskim prozorima i balkonima u prizemlju. Dakako, te ograde i ostala dekoracija i konstruktivni elementi od kovanog ~eljeza bit e posebno opisani u jednom od narednih lanaka. Biseri osje ke secesije (7) Glas Slavonije, Osijek, br. 9531, 11. 5. 1976., str. 15 Kompozicija probaroknih oblika Najizrazitiji primjer probaroknog rasporeda volumena i dekorativnih elemenata u osje koj secesiji jeste zgrada na Bulevaru JNA broj 12 U secesijskom nizu na Bulevaru JNA isti e se zgrada broj 12, sagraena 1909. prvi vlasnik i naru ilac projekta bio je veleposjednik F. K. `mit, a radove je izvela be ka tvrtka po projektu svojih arhitekata. Za jednokatnicu, zgrada je vrlo visoka, s ulazom na desnoj bo noj fasadi ispred kojega je prostor nadsvoen visokim i airokim trijemom, koji je omoguavao da se posjetilac ko ijom ili automobilom doveze pred sam ulaz i da se ne izla~e kiai ili snijegu. Ispred ove zgrade, takoer, stoji ~eljezna ograda, meutim, njeni su oblici pravi biljni, vitice i liae, koji su gusto kovani, dok su vrhovi aipki  nosa a obraeni kao raspukli pupoljci. Uli na fasada je primjer slikovitog i pokrenutog u arhitekturi, a osobito dio fasade na katu. U prizemlju povraina zida djeluje dosta mirno s otvorima pet malih i dvaju velikih prozora pravokutnog oblika iza kojih se nalaze stilizirane muake glave  maske. Prizemlje od kata dijeli vijenac kojeg u sredini potiskuje mali balkon. To je i najljepai detalj na fasadi: balkon koji le~i na aaki cvijeta uskih latica, a trbuaasto izvijena ograda gusto je kovana u spirale, vitice i listove. Izlaz na balkon uvu en je u masu zida. Povraina fasade od vijenca izmeu katova do istaknutog zavranog vijenca homogena je i slikovita cjelina s bogatom igrom svjetla i sjene. Zato je nemogue utvrditi arnicu kata i zabata s elipsastim prozorskim otvorom. Ispod prozora na katu te e slijepa balustrada, a iznad etiri mala prozora, s lu nim zavraetkom, te e i lomi se uski, ali istaknuti vijenac. Na mjestima gdje se vijenac prekida u volute, smjeatene su ~enske stilizirane glave  maske ispod kojih je u maniru baroknog grba izvedena dekoracija. Ovakva dekoracija nalazi se i iznad velikih prozora sa strane. U ~elji da ato bogatije ukrasi fasadu arhitekt je na rubovima uli ne fasade postavio atlase koji zapravo nose zavrani vijenac. Biljna dekoracija, grbovi, pa i atlasi ine se suvianim i nepotrebnim uz dovoljno ~ivu kompoziciju balustrada, vijenaca i glava. Meutim, za slikoviti dojam najbitniji je zavrani vijenac ato se lomi i podi~e u sredianjem dijelu. Ovdje na spoju dviju voluta vijenca le~i postolje s kamenom vazom. Joa nekoliko ovakvih vaza smjeateno je na krovu zgrade. U interijeru najzanimljivije je vrlo prostrano stubiate s ogradom i dva visoka kandelabra od kovanog ~eljeza. Prostrane sobe i saloni bili su ukraaeni dekoracijama u atuko  malteru, od kojih je vrlo malo ostalo, a iznad vrata stanova i soba nalaze se joa drvorezi u obliku baroknih grbova sli ni onima na fasadi. Biseri osje ke secesije (8) Glas Slavonije, Osijek, br. 9537, 18. 5. 1976., str. 14 Najbli~e vrhuncima evropske secesije Najsli nija osobinama dostignua evropske secesije je zgrada Dje je bolnice na Bulevaru JNA 14 Govorei o secesijskim zgradama u Osijeku esto smo mogli uo iti mijeaanje ovoga stila sa stilovima minulih razdoblja u kompoziciji pojedinih dijelova interijera ili fasade, pomijeaane sa stilskim odlikama secesije. Meutim, danaanji primjer, zgrada Dje je bolnice na Bulevaru JNA 14, naj iai je secesijski oblik (pored Kina Papuk i Glavne poate) u naaem gradu. Zbog na ina na koji je komponirana, a i po pojedinim dijelovima, ona se mo~e izravno povezati s prvim i najboljim objektima secesijske arhitekture u Evropi. Naime, prvi arhitekti koji su se u svojoj domeni odazvali pozivu za moralom u umjetnosti, a protiv pseudo-ati kih tendencija klasicizma i romantizma bili su izmeu ostalih Otto Wagner, Adolf Loos, Victor Horta i mnogi drugi. Njihova su djela zna ila po etak novih pojava u arhitekturi, a upravo na te zgrade, osobito na zgrade Victora Horte mislimo kad govorimo o povezanosti kompozicije zgrade Dje je bolnice s djelima evropske secesije. Na njoj je o ito da su utjecaji ovih arhitekata preko sli nih primjera airom Evrope doali i do nas, istina dosta kasno. Utjecaj se o ituje prije svega u polukru~nom, u sredini fasade izba enom rizalitu, s pet uskih prozora i s balkonom koji se zavraava na katu. Ovdje su domai majstori, dodajui vrlo decentno kovano ~eljezo, te biljne i ljudske ukrase u malteru, stvorili izvanrednu kompoziciju. Nastala je jednokatna zgrada humanih dimenzija i proporcija, umjerene dekoracije i prekrasnih detalja. Takav detalj koji govori u prilog veze s evropskom secesijom jeste i kompozicija airokog etverokrilnog izlaza na balkon. Na na in na kakav je komponiran ovaj izlaz, sa aest otvorenih ploha i lu nim zavraetkom, oblikovani su secesijski prozori airom Evrope, meutim, taj motiv je, zahvaljujui primjeni kovanog ~eljeza i biljne dekoracije u malteru ukomponiran na zgradi Dje je bolnice u jednu cjelinu koja je ujedno i najljepai detalj njene fasade. Podjednako je za formiranje toga detalja va~na kovana ~eljezna ograda balkona, geometrizirani biljni oblici, a posebno divni baldahin od ~eljeza i stakla iznad izlaza na balkon. Ovakvi baldahini mogu se takoer joa ponegdje u Evropi vidjeti, a kod nas ih ima u Ljubljani (Ljubljana je prvi naa grad u kojem se pojavila secesijska arhitektura.). Ulazna vrata sa ustakljenim i okovanim otvorima iznad kojih je jedan kratak, ali dubok baldahin, takoer su zanimljiva i lijepa. Kat i prizemlje ove zgrade odvojeni su airokim, ali plitkim vijencem, dok je zavrani, krovni vijenac, uzak i istaknut, a na njemu vise zupci u nizu. Dekoracija u malteru umjerena je i ukusna i pojavljuje se to no na onim mjestima gdje je potrebno. Ona se sastoji od diskretnih vitica smjeatenih kod uglova prozora, od lisnatog ornamenta na zabatu iznad baldahina i od tri ~enske glave  maske. Dvije maske nalaze se po jedna lijevo i desno od balkona dok trea le~i iznad krovnog vijenca i kru~nog otvora na spoju dvaju voluta. Sli an detalj mogli smo zapaziti i na prethodnom primjeru na zgradi na broj 12. Ispred ove kue nalazi se ograda od kovanog ~eljeza koja je vrlo sli na onoj mre~astoj ogradi ispred kue na broju 10 Bulevara JNA. Budui da se u zgradi nalazi Dje ja bolnica nije potrebno naglasiti da unutraanjost nije sa uvala svoj prvobitni izgled. U ovom nizu zgrada na Bulevaru JNA ostalo je joa pet objekata o kojima neemo posebno pisati. Na njima ima dosta zanimljivih detalja, dekoracije s motivima sa slavonskih polja, o kojima e biti rije i u posebnom lanku, a te su zgrade bez obzira na svoje karakteristike ipak dio lijepe cjeline na Bulevaru JNA. Meutim kao posebni objekti one su dosta nezanimljive i na njima zapa~amo prili no stilskog svaatarenja kao i neukusne dekoracije. U tome se posebno isti e zgrada na broju 18 Bulevara JNA. Zato emo sljedei puta prijei na primjere iz drugih dijelova grada. Biseri osje ke secesije (9) Glas Slavonije, Osijek, br. 9543, 25. 5. 1976., str. 24 Kerami ke plo ice  dio fasade Caklina ili glazura keramike na fasadama osje ke secesijske arhitekture ostala je potpuno sa uvana du~e od 70 godina Kua o kojoj je danas rije  nalazi se u Radievoj ulici broj 31, a zahvaljujui supruzi sadaanjeg vlasnika dr. Babana, Ceciliji Baban, mogli smo vidjeti i originalne nacrte ove zgrade. Na njima se vidi da je projekt joa 1904. izradio arhitekt Ante Slavi ek, a gradnja je po ela 1908. Prva je vlasnica bila gica Olgica Lu i (koja je ostala gospoica do kraja ~ivota), a osim ove zgrade bogata kuevlasnica posjedovala je joa nekoliko zgrada u naaem gradu, i to u bivaoj Reisnerovoj ulici. Cijela kua izdvaja se tek kerami kim plo icama od sli nih ve opisanih stambenih zgrada, to je jednokatna zgrada s dugom vertikalnom simetri nom fasadom i velikim stanovima u unutraanjosti s uobi ajenim rasporedom prostorija. Dio fasade u prizemlju obraen je plitkom rustikom, a umjesto vijenaca izmeu kata i prizemlja le~e tri trake preko kojih su u odreenim razmacima polo~ene cvjetne alke. Dijelovi fasade na rubovima s velikim trokrilnim prozorima i jednim balkonom malo su izbo eni. Iznad nje se zavrani vijenac sa zupcima izvija u luk na kojem le~i zidana krovna ograda. Balkoni na koje se izlazi kroz airok etverokrilni izlaz orubljeni su kovanom ogradom koju dr~e dva kamena stupia. Iznad vrata balkona jedna je uska povraina zida pokrivena kerami kim plo icama. Opa~amo da su ukrasi od kerami kih plo ica dobro ukomponirani u ostale dekorativne elemente fasada. Na svijetloj, nebeskoplavoj boji plo ica izvedene su tri gran ice s cvjetovima ru~a u sredini. U liniji tih gran ica osjea se secesijska stilizacija, dok su cvjetovi i listii vrlo realisti ni. Ope je poznato da Osijek le~i u podru ju izrazito kontinentalne klime s estim naglim promjenama temperature s razlikama i do 15 stupnjeva Celzijusa, pa i viae u roku od dva do tri dana. To je razlog da se na kerami kim plo icama postavljenim na fasade kua esto i brzo javljaju pukotine, otpada caklina ili glazura te dolazi do raznih drugih oateenja. Meutim, na kerami kim plo icama koje su postavljene joa na po etku ovoga stoljea nema ni traga oateenjima od raznih klimatskih faktora kao ato su kiaa, snijeg, led i dr. Naime radi se o izvanredno kvalitetnoj keramici maarske tvrtke Zolnay iz Pe uha, koja postoji i djeluje i danas. Ona uva nasljee duge tradicije i iskustva ato ga Maari u keramici posjeduju, pa je na primjer na in dobivanja specijalne glazure, boje zelenog opala, poslovna tajna tvornice. Tvrtka Zolnaj osnovana je joa 1873. i ubrzo je stekla veliki ugled, tako da je dobivala narud~be i izvan Maarske. Zna ajnije narud~be koje je u naaoj zemlji tvrtka ispunila su kerami arski radovi na novosadskom sudu, zagreba koj poati, hotelu Moskva u Beogradu, Pomorskoj akademiji u Rijeci i tako dalje. Spomenimo joa i vrlo uspjele maske ispod balkona oko ijih se glava s izrazom patnje omotavaju i uvijaju zmijska tijela. Biseri osje ke secesije (10) Glas Slavonije, Osijek, br. 9549, 1. 6. 1976., str. 16 Obiteljska vila Reisner Obiteljska zgrada u Ulici Jo~e Vlahovia 16 jedna je od najstarijih secesijskih kua u gradu Kao primjer reprezentativne obiteljske, visokoprizemne kue graene u stilu secesije odabrali smo obiteljsku zgradu u Ulici Jo~e Vlahovia 16. Veina tih obiteljskih visokoprizemnica esto boluje od neukusne prenatrpanosti dekoracija u malteru i atuko malteru na razmjerno maloj povraini fasade. Meutim, upravo suprotnim osobinama odlikuje se kua o kojoj danas govorimo. Prvi vlasnik zgrade bila je obitelj bivaeg vlasnika osje ke tvornice aibica Reisner, a danas se u njoj nalazi dje ji vrti. Prema brojci koja se vidi na jednom kru~nom dekorativnom detalju na bo noj fasadi zgrada je sagraena joa 1893. Zapravo po kompoziciji fasade ona je gotovo na granici onog ato bismo mogli nazvati neobarok i secesija, pri emu secesija, ipak, ima puno viae utjecaja. Barokni je utjecaj izra~en ritmizacijom povraine fasade uz pomo sna~nih pilastara s dekorativnom rustikom koji je dijele na tri dijela u slijepoj balustradi ispod sredianjeg prozora i u kipu prozorskog otvora. Meutim, ako ovu zgradu usporedimo s neobaroknom kompozicijom fasade Ugostiteljske akole odmah mo~emo uo iti razliku, jer naaa zgrada nema valoviti vanjski zid, ili kako se to joa ka~e okrenut, ato je jedno od bitnih obilje~ja baroka. Njena je fasada mirna i proporcionalna, te ostavlja ugodan dojam. Za taj dojam va~ne su dimenzije i oblik krova koji zapravo odr~ava vizualnu ravnote~u s fasadom, ato kod veine visokoprizemnica nije slu aj. Sredianji dio uli ne fasade izbo en je prema van i perforiran sa tri prozora koji su odijeljeni plitkim i uskim pilastrima. Ovi pilastri ukraaeni su pri vrhu ljudskim glavama okru~enim liaem. Iza tankog zavranog vijenca nalazi se mansarda sa airokim prozorom, a na luku iznad prozora je ve poznati secesijski ukras  ~enska maska polo~ena na dvije volute s liaem oko sebe. Izgled dvoriane fasade gotovo je identi an izgledu uli ne fasade. Svi veliki pilastri izbijaju preko velikog vijenca i zavraavaju se s kamenim vazama od kojih su tri i danas sa uvane. Dekoracija je diskretna, a sastoji se osim maski i od cvjetnih algi smjeatenih unutar etverokutnih povraina. Desno od fasade nalaze se vrata, kolni ulaz i ograda od gusto kovanog ~eljeza sa spiralama, aipkama i liaem. Ulaz u zgradu nalazi se na bo noj strani, a od njega do susjedne kue vodi otvoreni prolaz od rezbarenih drvenih greda s limenim krovom koji je nekad spajao te dvije zgrade. Sve do gradnje Blok centra mogli su se vidjeti ostaci malog parka s bazenom, otvorenom terasom i rijetkim vrstama drvea koje se nalazilo iza vile. Unutraanjost zgrade u kojoj se nalazi dje ji vrti danas je, naravno, potpuno promijenjena. Meutim, prilikom razgledavanja zapazili smo da je u velikoj sredianjoj prostoriji cijela povraina stropa pokrivena staklom koje nosi mre~asta konstrukcija. U toj prostoriji bio je nekad zimski vrt s egzoti nim biljkama i cvijeem te malim fontanama, a zidovi su bili oslikani vjerojatno isto takvim motivima. Jedini trag svega toga danas je otvoreni stakleni strop. Biseri osje ke secesije (11) Glas Slavonije, Osijek, br. 9555, 8. 6. 1976., str. 16 Smjela upotreba kerami nih ukrasa Na stambenoj zgradi na Gajevom trgu broj 8 isti e se originalna dekoracija od kerami nih plo ica i krokodila na zavranom vijencu. Jednokatna zgrada na Gajevom tru broj 8 vjerojatno je joa jedno djelo arhitekte Ante Slavi eka. Ulaz u kuu nalazi se u sredini trako da je fasada vertikalno simetri na. `iroka baza zgrade izvedena je kao puna rustika, a u prizemlju, koje je obraeno plitkom rustikom, nalaze se zanimljivi detalji vezani za faunu Slavonije. Gornji rub prozorskih otvora i nadvratnika ulaza ukraaeni su ornamentom stiliziranih ~aba. Na fasadi u prizemlju zanimljiv je i lepezasti dekor sa trakama izveden na pilastrima pored vrata, kao i sama vrata s uskim okovanim otvorima i diskretnom rezbarijom. Prizemlje je od kata odijeljeno uskim i istaknutim vijencem, a iznad vijenaca i ulaza na jednom luku nalazi se ~enska stilizirana glava-maska. Kona no iznad te glave nalazi se glavni dekorativni detalj, jedna prili no velika povraina pokrivena kerami kim plo icama koja prelazi visinu ruba krova potiskujui zavrani vijenac u luk. Gore iznad toga luka zavranog vijena nalazi se mali zabat sa okruglim otvorom i gromobranom od kovanog ~eljeza. Zanimljivo je da je pri vrhu aipke gromobrana u istom materijalu izvedena stilizirana ptica. Na zavraenom vijencu le~e, oslanjajui se glavama na zabat, dva krokodila, po jedan sa svake strane. Vratimo se motivu izvedenom na kerami kim plo icama. Pozadina neba preko kojeg se prelijeva sun ano svijetlo izvedena je gotovo neprimjetnim prijelazima od ~ute boje pozadine u gornjem dijelu, preko blijedo~ute, blijedoplave, plave i ljubi aste, uz donji rub plo ica, tako da je u sredini pozadine uneseno najviae svjetla. Na tom nebeskom svodu lebdi lik ~ene u anti koj odjei, ak i sa frizurom ala antica, koji u desnoj visoko podignutoj ruci dr~i baklju. To je lik pobjede iz anti ke mitologije. Uz rub polja povija se tanka gran ica s cvjetovima u uglovima polja kerami kih plo ica. Naravno, nije to neko vrhunsko likovno ostvarenje jer je lik ~ene sasvim ploaan bez plasticiteta i oblika, dok je dojam prostornosti i dubine koji se ~elio postii svjetlosnim svojstvima boja, postignut u granicama koje ova tehnika dozvoljava. I ovu keramiku izvela je tvrtka }olnaji iz Pe uha i ona je, kao i keramika sa prethodno opisane zgrade, izvanredno o uvana i na njoj nema ni najmanjeg oateenja. Ne ulazei u to da li u postavljanju tih krokodila kao dekoracije nema izvjesnog pretjerivanja i koliko je taj ukras kao i keramika u skladu sa dimenzijama zgrade, mo~e se rei da je detalj doista originalan i da ne eg sli nog vjerojatno nema u drugim gradovima sa secesijskom arhitekturom. Spomenimo joa i zanimljivu atukaturu u hodniku iza ulaza. Ona se sastoji od plitkih i uskih polupilastara koji se produ~avaju u rebra preko stropa, a na njima su izvedene trake i alke. Ovdje se na svakom zidu po jedna nalaze i dvije dje je glave sa liaem i zrnatim plodovima umjesto kose. Biseri osje ke secesije (12) Glas Slavonije, Osijek, br. 9561, 15. 6. 1976., str. 16 Graditelji osje ke secesije Arhitekti Vladoje Aksmanovi i Ante Slavi ek naj eae su spominjana imena u osje koj secesiji Prekinut emo na as pisanje o najzanimljivijim objektima secesijske arhitekture u Osijeku, kako bismo rekli neato i o autorima veine tih zgrada. Smatramo da oni takav osvrt i zaslu~uju, a da e on biti podjednako zanimljivo i naaim itaocima. ARHITEKT VIKTOR AXMAN  VLADOJE AKSMANOVI (1878-1946 GODINE). Dipl. in~. arhitekt Vladoje Aksmanovi ( nazovimo ga imenom kojega je on sam izabrao) rodio se u Osijeku kao potomak stare osje ke obitelji Axman, koja se prvi put spominje u knjizi roenih naaega grada joa 1712. Vladoje Aksmanovi, dok je joa bio na po ecima svojeg ~ivotnog puta i akolovanja, doaao je pod utjecaj jugoslavenskih ideja te je i sam postao ovjek ju~noslavenskog i hrvatskog uvjerenja u kojem se osobito u vrstio u toku svojeg studija. Naime, u toku akolovanja na Visokoj tehni koj akoli u Mnchenu dolazio je esto u dodir s naprednom omladinom i zagovornicima jugoslavenske ideje. Tim njegovim ~eljama da se potpuno poistovjeti s narodom svojega kraja suprotstavljala se njegova obitelj. Meutim, ne osvrui se na ~elje obitelji promijenio je 1922. svoje ime u: Vladoje Aksmanovi i na taj na in otvoreno demonstrirao jugoslavensko i hrvatsko opredjeljenje. Prema rije ima kerke Paule Aksmanovi, udane Gabri, bio je uhapaen 1941. od Nijemaca i ustaaa. Kako je Aksmanovi bio ugledan ovjek i graditelj, vjerojatno i vrlo bogat, okupator ga je hapaenjem i prijetnjama prisilio da se upiae u  Kulturbund , ra unajui pri tom na izvjestan politi ki u inak. Vladoje Aksmanovi umro je, na~alost, u burnom poratnom razdoblju 1946. u Valpovu. O njegovoj graditeljskoj djelatnosti govorili smo ve u lanku o kinu  Uranija  danas  Papuk . Nakon ato je diplomirao na sveu iliatu u Mnchenu radio je neko vrijeme u graevinskim tvrtkama Be a i Rijeke. Stekavai tamo iskustvo i ljubav za secesiju vratio se u Osijek gdje je s graditeljem Domesom osnovao tvrtku Domes  Axman. Kasnije postaje suvlasnik tvrtke Aksmanovi  Malin  Ro~i, da bi nakon ato je umro Malin neko vrijeme radio skupa s Ro~iem, a na kraju je uspio otvoriti samostalno poduzee  Aksmanovi . Autor je mnogih stambenih zgrada graenih izmeu dvaju ratova, u Keraovanijevoj i Ruzveltovoj ulici, kirurakog paviljona Ope bolnice, klasicisti ke zgrade  Doma partizana (bivae  Sokolane ), dje jeg doma u Zagreba koj ulici i tako dalje. Nekoliko kua u Vinkovcima i Virovitici, takoer, su njegovo djelo. ANTE SLAVI EK (1864  1931 GODINE) Graditelj Ante Slavi ek porijeklom je bio eh, roen u Touaeju na Labi ( eaka) 1864. Zavraio je akolovanje na graditeljskom odjelu Dr~avne obrtne akole u Pragu, a zatim je radio u tvrtkama Be a, donje Austrije i Maarske, da bi se po dolasku u Osijek zaposlio u poduzeu W. C. Hobauera. U tom razdoblju radio je i na posjedu Schaumburg-Lippea u Dardi, te kod vlastelina Gustava Normana Ehnerfelakog u Bizovcu. Godine 1894. zavraio je studij na Viaoj stru noj graditeljskoj akoli  Technikum Strelitz u Strelitzu u Njema koj, a 1895. je polo~io ispit za ovlaatenog graditelja pred Dr~avnom komisijom u Pragu. Dobivai od gradskog poglavarstva u Osijeku dozvolu, otvara tvrtku:  Ante Slavi ek, graditelj, procjenitelj graevina, proizvod cementne robe  sa sjediatem u prilazu izmeu Zrinjevca i danaanje Ulice Republike. Prolaz je po njemu i nazvan Slavi ekov prolaz. Poato je uvijek bio odan svojem eakom podrijetlu nalazio se meu osniva ima  ehoslovenske besede u Osijeku i ehoslova ke akole, ali je kao pobornik ideje duhovnog i moralnog povezivanja Slavena bio lan raznih hrvatskih kulturnih druatava. Uostalom i njegova supruga Pavka `abari potje e iz ugledne akova ke obitelji. Osim objekata o kojima smo pisali, tragova njegove graditeljske djelatnosti ima airom cijele Slavonije, pa i u susjednim krajevima. Izmeu ostalog njegove su ~upne crkve u Dalju i Podravskoj Slatini,  Jelengrad na Dravi kod Petrijevaca, zatim nadgrobni spomenici njegove tvrtke airom Slavonije i dalje sve do Maarbolja i Vilanja u Maarskoj te Koake, Viljeva, Stare Pazove, Dervente, Bosanske Gradiake i Erduta. Umro je 6.X. 1931. u Osijeku. (Svi podaci prema in~. Duaanu Slavi eku uzeti su iz Historijskog arhiva u Osijeku, zahvaljujui dr. Firingeru).  Lay  Viktor Axmann ili Vladoje Aksmanovi, kako e kasnije to no navesti autor  Axmann se akolovao u Mnchenu, kako e autor kasnije ispravno navesti  Vjerojatno se misli na Hermanna Bolla  Europska avenija  Ulica Alojzija Stepinca  Danas `etaliate kardinala Franje `epera  }upanijska ulica  Danas `etaliate kardinala Franje `epera, prije II. Svjetskog rata ulica se nazivala Gornjodravska obala  Zgrada je obraena u znanstvenim radovima: Grgur Marko Ivankovi: Zgrada kina Urania (1912.) i masonski hram u Osijeku, Peristil, Zagreb, br. 38, 1995 (1997), str. 129  138; Grgur Marko Ivankovi i Ante Grubiai; Ostavatina osje ke slobodnozidarske lo~e Budnost, katalog izlo~be, Muzej Slavonije, Osijek, 2003.  Autor projekta za zgradu osje ke Glavne poate je Istvan Bierbauer. O poati je publiciran monografski lanak: Dragan Damjanovi Zgrada poate i telegrafa u Osijeku, pitanje stila i autorstva, Anali Zavoda za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 19., Zagreb  Osijek, 2003., - str. 41 - 70.  Vancaa  O zgradi je kasnije objavljen monografski lanak: Grgur Marko Ivankovi, Kua Kstenbaum (Korsky) u Osijeku: primjer maarske secesije, Peristil, Zagreb, 1996., br. 39., str. 135 - 144  Pogreano napisano, treba stajati Zsolnay  Danas Jgerova ulica PAGE  PAGE 1 Rxz0bdfPR<>$a$$a$$`a$`lxbfPR<>*,FL&(*z|#:5>5x55CCMMPMMMMMNNPPaa~ooh*CJ hyg6] hygCJ hygCJ hyg>*jhyg0JU hygCJhygmHsHjhyg0J5CJU\hyg5CJ\ hygCJ hygCJ$hyg hyg5\;> xVHJL(*#t0<5>5x555.60667879?$a$$a$$`a$?MMPMMMMMNNPP*Q,Q[aaaaf"kn~oo"ppq`$a$$a$$`a$ooo"p$pppqq*q,q^q`qqqqqrr u"u"vvwwwwwwHyJyyyyyyyyyyyyyyyyyzz¼¼¼±¼h_Q0JmHnHu hyg0Jjhyg0JUh_Q hygCJ\hyg6CJ\ hygCJjhyg0JCJUjhyg0JUhyg0q*q^qqqr uwwHyyyyyyyyyyzz$a$h]h&`#$,1h. A!"#$n% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH8@8 Heading 1$@&CJ$D@D Heading 2$$@&a$ 5CJ$\>@> Heading 3$$@&a$CJ$>@> Heading 4$$@&a$CJ >@> Heading 5$$@&a$CJ8@8 Heading 6$@&CJDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 8B@8 Body Text$a$CJ$>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*LC@"L Body Text Indent `CJaJbR@2b Body Text Indent 2, uvlaka 2 `aJbS@Bb Body Text Indent 3, uvlaka 3$`a$8P@R8 Body Text 25\>Q@b> Body Text 3$a$5\4 @r4 Footer  p#.)@. Page Numberfv*Z[6Pf9} R-!*'*}+,-.^_ow"    + , - E F G e #$~&]^K#% ' '&'_'`'q'r'''*c0{4|4}4444444F5G567C;l=H@I@e@@@@@9A:AAC0EFIIKLLLLLMMMM9OvQ,TYZZZ [E[F[e[f[[[w^`bdeeeeee8f9f^f_fffossuuuuvv$v%vvvx|'opm8pq^x$]^z{ٚښћқ=>bcƦ ʪ;Aի+UhҬ \e Kbclmnyz{~00p000000000p00000p000000000000000(000000000000pX0000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0(00p000000000000000000000000p08080@0@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0H0H0H0H0H0H80H0H00H000H00P0X0X0X0X0X0X0000X0X0X0p0`0`0`0`0`0`0000`0`0`0`0p0h0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p00p0x0000H0H0000000p0000H00000000p00000000000000000000@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0p@0H@0p@00(My00My00My00@0@0My000Ɯ A`oz]bV"Ap>?qz^`acdz_ !!+.^_uw$%  + - E G #%fhvy5*,Z\||}|}&'|| } K#L#|#}#%%|&}& ' '_'`'q'r'''|(*|*}*{444444F5G566|68|:}:|=}=H@I@|@}@@@@@9A;AAACEFFI IIIKK|L}LLLLLMMMMNfNPP|R}R|V}V|Y}YZZ [R[e[f[[[|\~\|`}`2a3a|a}a|c}ceffxi|i}iuuvv$v%v|v w|w}w|z}z|||~}~9;oq|}mnp|}|}|}tv|}|}|}]ٚۚћқڛۛ{|{|=>`d{|ƦǦ ʪ̪:;=ACxyի׫+-UWhjҬԬ ˮ̮[^eg "KMabcknx{~*.]_no! "  * - D G d e "%}%'\_J#L#%%' '%'&'^'`'p'r'''**b0c0z44444444E5G56677B;C;k=l=G@I@d@e@@@@@8A;AAACC/E1EFFI IIIKKLLLLLLMMMM8O9OuQvQ+T,TYYZZ [ [D[F[d[f[[[v^w^``bbddeeee7f9f]f_fffoorsssuuuuvv#v%vvvxx||&'nqln78oq]^wx#$\^y{ؚۚЛқ<>adŦǦ ɪ˪:;=@Cԫ׫*-TWgjѬԬ [^dg"JMabcknx{~ovww - >d/:;Uhc{~w;c{~Dragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan Damjanovic korisnik5l'g ^`56o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.5l'Tީ        ^G?AEKT|X}PP@PPPP"P4P:P>PBPVPrPtP@PPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Arial Narrow"1CCW6SZ@!4d93QH?yg/Osje ka secesija u tekstovima Tihomira Stoj iaDragan Damjanovic korisnik Oh+'0( <H d p |3Osječka secesija u tekstovima Tihomira StojčićasjeDragan Damjanovicu ragrag Normal.dota korisnika2orMicrosoft Word 10.0@F#@KʅK@KʅK՜.+,0  hp   Dragan6WA 3Osječka secesija u tekstovima Tihomira Stojčića Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FPSمK1Table;WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q