Naslov
Osječka secesija u tekstovima Tihomira Stojčića
(Osijek Secession in the Texts by Tihomir Stojčić)

Autori
Damjanović, Dragan ; Došen, Antonia

Izvornik
Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1332-456X) 22. (2006); 181-197

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Osijek ; secesija
(Osijek ; Secession (Art Nouveau))

Sažetak
U prvoj polovini 1976. godine Glas Slavonije objavio je niz tekstova Tihomira Stojčića o osječkoj secesijskoj baštini. Najznačajniji objekti i interijeri toga razdoblja opisani su po prvi puta čime, može se reći, počinje ozbiljno znanstveno bavljenje osječkom arhitekturom prvog desetljeća 20. stoljeća. Ne treba nas čuditi što je upravo ovaj segment arhitektonske prošlosti grada prvi doživio stručnu afirmaciju, daleko prije arhitekture historicizma ili arhitekture art – décoa, te općenito međuratnog perioda. S jedne strane i u svjetskim je razmjerima prvo došlo do reafirmacije secesije, a tek onda do reafirmacije historicizma, a s druge, secesijski segment baštine grada pokazuje izuzetno visoku kvalitetu, te u mnogim primjerima daleko nadilazi dosege historicističke, a osobito međuratne arhitekture. Početak 20. stoljeća razdoblje je kada domaći, osječki graditelji stvaraju djela doista na (srednjo)europskoj razini, djela koja bi bez ikakve sumnje trebala postati referentna u općim pregledima arhitekture Monarhije tog razdoblja. Zanimljivo je kako je Tihomir Stojčić izdvojio iz korpusa osječke secesijske arhitekture upravo one objekte koji će i kasniji istraživači isticati kao najznačajnije, ponajprije se tu misli naravno na kino Urania, te Glavnu poštu u Europskoj aveniji, zatim kuću s krokodilima na Gajevom trgu, kuću Bamgärtner u Županijskoj, kuću Plavšić (Sekulić) u Europskoj aveniji, itd. Samo je uvrštavanje visoke prizemnice obitelji Reisner u niz tekstova donekle neopravdano. Iako na njoj doista primjećujemo prve naznake pojavljivanja secesije, ipak je riječ o jednom ponajprije neobaroknom objektu, podignutom tri godine prije prve pojave secesije u Osijeku (zgrade Židovske škole i općine W. C. Hofbauera iz 1899.). Iz tekstova se još uvijek jasno razaznaje izrazito negativan stav prema historicizmu karakterističan za povijesno – umjetničku kritiku sedamdesetih godina. Prevrednovanje ovog stila, iako je kod nas započelo šezdesetih godina 20. stoljeća, s monografijama Lelje Dobronić i Ive Maroevića, sredinom sedamdesetih bilo je tek u povojima. Cilj je ovog teksta skupljanjem i ponovnim izdavanjem članaka olakšati posao budućim istraživačima osječke secesije. Iako je dio podataka donesen u njima revidiran, a djelom i bitno proširen, kasnijim istraživanjima i monografskim člancima o značajnijim objektima, Stojčićevi tekstovi i dalje donose niz zanimljivih i korisnih podataka, djelom i od strane tada još živućih nasljednika prvih vlasnika i naručitelja gradnja pojedinih kuća. Pri prijepisima poštivani su nazivi ulica iz socijalističkog razdoblja. Pojedine su manje promjene unesene samo u jezične oblike, ali se pri tome nastojalo ne dirati u strukturu rečenice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA