Naslov
Gospodarenje i uređivanje prebornih šuma u gospodarskoj jedinici Belevine
(Regulation and management of selection forests in the management unit Belevine)

Autori
Čavlović, Juro ; Božić, Mario ; Lukić, Nikola

Izvornik
Nova mehanizacija šumarstva (1845-8815) 26 (2005), 1; 199-207

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kongresno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
preborna šuma; metode uređivanja; priljev; model SD; smjernice budućeg gospodarenja
(selection forest; regulating methods; recruitment; SD simulation model; guidelines for future management)

Sažetak
Gospodarska jedinica Belevine u okviru Nastavno-pokusnoga šumskoga objekta Zalesina Šumarskog fakulteta u Zagrebu više ili manje predstavlja područje prebornih šuma u Hrvatskoj, napose preborne šume Gorskoga kotara koje imaju dugu i složenu povijest gospodarenja. U radu je na primjeru preborne šume gospodarske jedinice Belevine ukratko prikazan razvoj odnosa prema šumi te načina uređivanja prebornih šuma u okviru društveno-povijesnih i gospodarskih promjena, te promjena vlasničkih odnosa. Izdvojena su tri razdoblja koja imaju svoja znakovita obilježja. Razdoblje do 1870. godine obilježeno je u početku nekontroliranim sječama šume, kada su u Gorskom kotaru postojale bukove prašume. Razvoj manufakture i metalurgije te širenje i osnivanje novih naselja utječe na sve veće iskorištavanje bukve. Gradnja cestovnih prometnica iz unutrašnjosti prema obali i 70-godišnje razdoblje poslije 1870. godine označuje gospodarenje po uzoru na njemačko šumarstvo, kada se šuma Belevine nalazi u vlasništvu njemačke obitelji Thurn i Taxis. Posebna je značajka toga razdoblja bila započinjanje i ostvarenje ideja o oblikovanju čistih crnogoričnih sastojina jednodobne strukture. Svakako je u prikazu gospodarenja najznačajnije posljednje 50-godišnje razdoblje, otkada Šumarski fakultet neprekinuto gospodari šumom Belevine na jedinstven način, dosljedno provodeći postavljene ciljeve i smjernice gospodarenja. Temeljna je smjernica gospodarenja bila oblikovanje mješovitih jelovo-bukovih sastojina preborne strukture s grupimičnim prostornim rasporedom stabala. Metoda se uređivanja zasnivala na propisanoj mješovitoj normali za jelu i bukvu u odnosu 80 : 20 sa zrelosnim prsnim promjerom za jelu od 70 cm. Tijekom toga 50-godišnjega razdoblja drvna se zaliha nalazila iznad normalne, a udio bukve u ukupnoj drvnoj zalihi povećao se od 3% do 24% na kraju razdoblja. Propisane i obavljene 10-godišnje sječe bile su cijelo vrijeme veće od izmjerenoga 10-godišnjega prirasta. Tijekom pedesetak godina posječeno je ukupno 113 300 m3, što približno odgovara ukupnoj drvnoj zalihi šume. Nadalje, prikazani su i rezultati snimanja postojećeg stanja prebornih sastojina i cijele šume u okviru izradbe novoga plana gospodarenja: stanje drvne zalihe i prirasta, stanje prirodnoga pomlađivanja te odnos prema normalnoj prebornoj konstituciji. U odnosu na propisanu mješovitu normalu u šumi se nalazi, s jedne strane, nagomilana prezrela drvna zaliha prsnoga promjera iznad 70 cm, te manjak tankih i srednje debelih stabala s druge strane. Poseban je naglasak stavljen na stalnost neprekinutoga prirodnoga pomlađivanja, priljeva stabala u sastojinu, na koje se zasniva stalna i opstojna preborna struktura. Izmjereno godišnje povećanje od 4, 1 biljke po hektaru (1, 5 biljka jela i 2, 6 biljaka bukve) daleko je od zadovoljavajućega najpogodnijega rasta za šumu Belevine od najmanje 10 biljaka godišnje po hektaru. Na temelju izmjerenih sastavaka postojećega stanja i zadanih smjernica gospodarenja u simulacijskom modelu SD prikazano je buduće kretanje elemenata strukture prebornih sastojina i šume. Smjernice gospodarenja sastojale su se u postupnom ukljanjanju zrele drvne zalihe iznad prsnog promjera od 70 cm te povećanju broja i prirasta jele i bukve. U okviru takva načina gospodarenja, tijekom budućih 50 godina s intenzivnijim sječama (35% intenziteta), posjeklo bi se ukupno 177 000 m3, a drvna zaliha od 430m3/ha smanjila bi se na 300 m3/ha. To je pretpostavka postupnoga povećanja porasta određenih razreda i približavanja normalnoj prebornoj strukturi. Tijekom budućih 50 godina uklonila bi se prezrela stabla, porastao bi broj najtanjih stabala, međutim, još uvijek bi bilo premalo srednje debelih stabala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA