Naslov
Arheologija srednjeg vijeka i srednjovjekovni spomenici Bosne u radovima Ćire Truhelke
(The archaeology of the Middle Age and the Medieval Bosnian monuments in the texts of Ćiro Truhelka)

Autori
Demo, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ćiro Truhelka - zbornik

Urednik/ci
Majnarić-Pandžić, Nives

Izdavač
Matica hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
1994

Raspon stranica
51-71

ISBN
953-150-022-3

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina; srednji vijek: KSV; povijest arheologija i arheoloških istraživanja u Bosni; srednjovjekovni spomenici; stećci
(Bosnia @ Herzegovina; Middle Age (Late Madeiaval period); history of the archaeology; arch. researches in Bosnia; medieval monuments; stećci)

Sažetak
Truhelkin istraživački rad vezan uz arheoločke spomenike srednjovjekovne Bosne bio je raznolik, odvijao se u fazama ali je unatoč prekidima potrajao sve vrijeme njegova boravka u Bosni i sve dok mu rada u muzeju - kojem je bio jedan od utemljitelja - nije 1919. godine definitivno uskraćen. Po dolasku u Sarajevo 1886. godine započeo je s istraživanjem stećaka - najznamenitije kulturnopovijesne tvorevine srednjovjekovne bosansko-hercegovačke sredine - pa je na tom je polju pristupio je popisivanju stećaka (u to vrijeme registrirano ukupno 27067), bilježenju njihova rasprostiranja, analizi oblika i značajkama ukrašavanja, te evidentiranju i tumačenju natpisa od kojih je, s vremenom, objavio preko stotinu - dakle, više od 1/3 svih do danas poznatih. S tim u svezi bavio se bosanskim pismom (kojeg naziva bosančicom), popularizirao i istraživao srednjovjekovne gradove, utvrde i utvrđenja, a na numizmatičkom planu postavio je temelje poznavanju novčarstva i novca srednovjekovne bosanske države. Od arheoloških lokaliteta neposredno se uz Truhelkino ime vezuju istraživanja starokrsćanskih bazilika na Bilimišću u Zenici i na Crkvini u Turbetu kod Travnika, zatim istraživanja ostataka crkvene arhitekture u Borasima kod Vitine i Popratima kod Stolca, kao i istraživanja sredjovjekovnih lokaliteta kakvi su npr. mauzolej tepćije Batala na Crkvini iznad Varošluka kod Travnika ili kasnosrednjovjeki i turskodobni ostaci franjevačkog samostana na Crkvištu u Olovu. Osim ovog bavio se , istraživao i opširno pisao o ploči Kulina bana iz Muhašinovića kod Visokog, o sljemenku iz Donje Zgošće kod Kaknja, o nišanu iz Donjih Bakica kod Olova, a opisao je i nadgrobne ploče iz podnice bihačke Fethije-džamije (nekadašnje crkve Sv. Antuna), te glagoljski natpis iz Panadura u Koluniću kod Bosanskog Petrovca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

Napomena
Tekst popraćen kratkih sažetkom na engleskom jezku

POVEZANOST RADA