ࡱ> 5@0:Cbjbj22 &XXXINhhhrddd8T$vRJJ"lllllluuuuuuu$wR#zX@udlllll@uddll9vtttl^dldlutlutttddtl> [ʷrtt$Ov0vt{zt{ztxldd{zdt,lltlllll@u@uD JDtJDamir Karbi Plemstvo  definicija, vrste, uloga U europskoj povijesti openito, a i u hrvatskoj povijesti posebice, plemstvo je od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljea imalo jednu od najva~nijih uloga te je jedna od najbolje dokumentiranih druatvenih skupina u proalosti i jedan od najviae istra~ivanih druatvenih fenomena u historiografiji. Rad upozorava da je plemstvo kao fenomen nastajalo tijekom izrazito dugog razdoblja od tisuu godina (tijekom gotovo itavog srednjeg vijeka od kasne antike do kraja 14. st.) te da se samim time teako mo~e o ekivati da je tijekom tog razdoblja ostalo gotovo nepromijenjeno. U radu se ta raznolikost prikazuje s te~iatem na terminologiji rabljenoj za grupe koje su postojale na hrvatskom podru ju tijekom srednjeg vijeka. Klju ne rije i: plemstvo, gradsko plemstvo (patricijat), srednji vijek, rani novi vijek, druatvena povijest, historiografija U europskoj povijesti openito, a i u hrvatskoj povijesti posebice, plemstvo je od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljea imalo jednu od najva~nijih uloga. U veini europskih zemalja u njegovim je rukama bila koncentrirana gotovo sva politi ka mo te najvei dio druatvene i gospodarske moi. To je rezultiralo injenicom da je plemstvo, iako je bilo izrazito malobrojno u odnosu na ukupnu populaciju, jedna od najbolje dokumentiranih druatvenih skupina u proalosti te jedan od najviae istra~ivanih druatvenih fenomena u historiografiji. Velik interes za plemstvo pokazala je i profesionalna, ali i amaterska historiografija. Plemstvo je od najranijih vremena omiljen predmet prou avanja historiografije te su ve u srednjem vijeku nastala djela namijenjena prikazivanju povijesti razli itih plemikih obitelji i rodova. Sli na djela stvarana su i kasnije, esto pod izravnim utjecajem i patronatom plemstva, pa su ga ta djela viae ili manje nekriti ki veli ala. Vrijedno je napomenuti da je samo plemstvo od srednjeg vijeka stvaralo ideologiju kojom je svoje mjesto u druatvu pokuaavalo objasniti, pa ak i opravdati, a tu je ideologiju, viae ili manje svjesno ili nesvjesno prilagoavalo postojeim druatveno-politi kim okvirima ili programima. S druge strane, plemstvu neskloni politi ki sustavi koji su vladali Hrvatskom i airom regijom takoer su dali doprinos prou avanju odnosno neprou avanju plemstva, a svoj je negativni doprinos dala i relativna izoliranost hrvatske historiografije od ostalih europskih historiografija, posebice tijekom druge polovice 20. stoljea, dakle upravo u razdoblju kada se u istra~ivanju plemstva kao druatvene skupine formuliraju razli ite suvremene metode. Zbog svoje povijesne va~nosti, unato  navedenim problemima, plemstvo je, iako je interes za njega bio nejednoliko rasporeen tijekom vremena, bilo esta tema hrvatske historiografije. Najbolju sintezu starijih istra~ivanja i njihovih rezultata dao je u novije vrijeme Tomislav Raukar. Od devedesetih godina 20. st. prou avanje srednjovjekovnoga plemstva u razli itim dijelovima Hrvatske do~ivljava stanoviti preporod te je izraen vei broj monografskih studija o pojedinim plemikim rodovima, obiteljima te njihovim pojedinim lanovima. Tako su nastale studije Ante Birina o velikaakoj obitelji Nelipia, Ivana Jurkovia o Berislaviima Vrhri kim i Malomla kim te rodu ubrania, Damira Karbia o rodu `ubia Bribirskih, Marije Karbi o rodu Boria bana, plemikim rodovima njema koga podrijetla na podru ju savsko-dravskog meurje ja u srednjem vijeku, Horvatima od Litve te sitnom plemstvu Turopolja, zajedni ki rad Marije i Damira Karbia o knezovima Kostajni kim, Maje Katuai o kri~eva koj obitelji Koritia, Ivana Majnaria o rodu Ka ia i pojedinim njegovim ograncima, Gze Plffyja o Budorima te Nataae `tefanec o knezovima Zrinskim u drugoj polovici 16. i po etkom 17. stoljea. Na monografski su na in u novije doba obraene i pojedine obitelji ili ugledni pojedinci iz redova gradskoga plemstva (patricijata). Zrinka Nikoli obradila je ranosrednjovjekovni zadarski rod Madijevaca, Mladen An i splitskog patricija Ciprijana Zaninova iz 14. stoljea, Ivna Anzulovi te Damir Karbi i Lovorka orali zadarskog patricija i kulturnog i politi kog djelatnika druge polovice 14. i po etka 15. stoljea Pavla Pavlovia, Branka Grbavac zadarskoga kraljevskoga viteza Franju Jurjevia, a Lovorka orali i Branka Grbavac petnaestostoljetnoga aibenskoga patricija i istaknutog ratnika Danijela Juria. Lovorka orali obradila je nekoliko istaknutih pojedinaca i obitelji iz Dalmacije i Boke u razdoblju ranog novog vijeka. Osim tih radova o pojedincima, nastavljena su istra~ivanja plemstva kao druatvene skupine te vrijedna genealoaka istra~ivanja. Pojedini radovi bave se i nekim specifi nim aspektima povijesti plemstva. Lovorka orali u viae radova obrauje tragove dalmatinskih patricijskih obitelji u Veneciji, a Ivan Jurkovi raseljavanje hrvatskoga plemstva u razdoblju osmanlijskih osvajanja. Svi spomenuti autori nastavljaju svoja istra~ivanja te se mo~e nadati da e ova bibliografija biti uskoro joa bogatija. *** Pogledi na plemstvo, njegovu druatvenu ulogu i razvoj, proizveli su tijekom bli~e i dalje proalosti nevjerojatno bogat spektar teorija, od znanstvenih preko popularnih do mitografskih, kojima se navedeni druatveni fenomen pokuaavao opisati i objasniti, esto stvarajui nepotrebnu zbunjenost i prikazujui druatvenu stvarnost zamraenijom nego ato je to bila, a ato se odrazilo i u historiografiji. U nastavku ovog priloga stoga e se pokuaati definirati neki od pojmova koji se prilikom istra~ivanja plemstva susreu, prvenstveno s obzirom na srednjovjekovno razdoblje. Takoer, treba upozoriti da je jedna od ope proairenih krivih pretpostavki o plemstvu pretpostavka o njegovoj nepromijenjenosti kroz vrijeme i unificiranosti njegovih karakteristika bez obzira na geografski razmjeataj. Stoga e se u nastavku rada pa~nja prvo usmjeriti na to pitanje. Prva karakteristika na koju je potrebno upozoriti jest da je plemstvo kao fenomen nastajalo tijekom izrazito dugog razdoblja od tisuu godina (tijekom gotovo itavog srednjeg vijeka od kasne antike do kraja 14. st.) te da se samim time teako mo~e o ekivati da je tijekom tog razdoblja plemstvo ostalo gotovo nepromijenjeno. Druatveni okvir stalno se mijenjao. Druatvo u zapadnim germanskim dr~avama sljednicama Rimskog Carstva bilo je po mnogo emu bli~e kasnoanti koj civilizaciji nego kasnijim kraljevstvima koja su se iz nekih od njih razvila. Stanje u onim dijelovima Europe koji nisu nikada bili dijelovi Rimskog Carstva ili u kojima je njegov izravni utjecaj bio relativno slab ili gotovo potpuno anuliran kasnijim, kako bi Rimljani smatrali,  barbarskim provalama, ipak je u veini stvari, pa tako i razvoju druatvenih elita, viae baatinilo od anti kog razdoblja, barem posredno prihvaanjem kraanstva i s njim povezane anti ke tradicije. Ipak, ta su druatva, pa tako i njihova elita - prethodnici plemstva kao definirane druatvene skupine, prema nekim svojim karakteristikama (npr. prvenstveno prema vojnom obilje~ju, etosu i stilu ~ivota) viae nalikovali onima iz razvijenoga srednjeg vijeka nego anti kim prethodnicima. Sli no se dogaalo i u ranom novom vijeku u odnosu na srednji vijek, no tada je plemstvo bilo strogo definirana skupina te se moglo modificirati, ali ne i potpuno transformirati. Treba napomenuti i da samim time to je plemstvo kao zatvorena drutvena skupina kojoj je status bio pravno definiran (stale~)  uglavnom formirano do 14. st., vrata te skupine nisu ni kasnije bila potpuno zatvorena. Osim kronoloaki, taj se razvoj znatno razlikovao u ovisnosti o geografskom smjeataju skupina te se u europskom okviru teako mo~e govoriti o unificiranom procesu. Unato  tome, najva~nije odrednice istoga procesa (ili bolje re eno skupine razli itih povezanih procesa) ipak su bile uglavnom jedinstvene. Primarna uloga svih skupina iz kojih e se razviti plemstvo bila je u ranom srednjem vijeku vojna, pripadnost tim grupama bila je u najveem dijelu zasnovana i na krvnom podrijetlu (obi no na temelju pripadnosti velikim rodovskim skupinama), svoju je mo i bogatstvo temeljila na zemljianom posjedu i politi koj ulozi te je uglavnom imala svoja sjediata u izvangradskim (ili barem deurbaniziranim) podru jima. Osim toga, razvoj plemstva u pojedinim regijama uglavnom nije bio izoliran i nalazio se pod utjecajem razvoja u susjednim regijama (posebice ako je na njih mogla utjecati i imala interesa utjecati neka politi ka vlast) te ih je potrebno promatrati u meuovisnosti. Primjerice, va~nu ulogu u unificiranju toga sloja u najveem dijelu Europe (uklju ivo podru je Hrvatske) odigrala je karolinaka dr~ava (sa ulogom sli noj ulozi koju je na podru ju same frana ke dr~ave odigralo Rimsko Carstvo i njegova tradicija). `irenjem pojedinih dr~ava ili barem njihova utjecaja mogao se donekle presaditi i druatveni sustav, kako se npr. dogodilo tijekom kri~arskih ratova u zemljama Bliskog istoka, na podru jima bizantskog svijeta, poput ju~ne Italiji i Sicilije u 11. st. te gr ke zemlje u 13. i 14. st., ali i unutar dijelova samog zapadnoga svijeta u slu ajevima poput normanskog (ili bolje re eno normandijskog) osvajanja Engleske. Ipak, va~no je napomenuti da su od politi kih faktora vjerojatno va~niju ulogu odigrale razli itosti europskih civilizacijskih krugova te je razvoj na sredozemnim podru jima s karakteristi no viaim stupnjem urbanizacije i kontinuiteta gradske civilizacije te s njim povezanim razvojem urbanoga plemstva (patricijata) bio bitno razli it od razvoja na podru jima sjeverno od Alpa, Pirineja, Dinarida i ostalih planinskih lanaca koji ga okru~uju. Druga karakteristika europskoga plemstva jest da ono tijekom itavog razdoblja svoje formacije, a u odreenoj mjeri i kasnije, nije inilo uniformnu skupinu niti terminoloaki, a niti sadr~ajno. Terminologija pojedinih dijelova Europe u pojedinim razdobljima znatno se razlikovala od terminologije drugih krajeva i razdoblja, a to se kasnije odrazilo i na historiografiju koja se plemstvom bavila. Izvori pokazuju da se pojmovi koje na hrvatski mo~emo prevesti kao plemstvo esto zapravo referiraju isklju ivo na pojedine segmente toga druatvenog sloja, esto se ne mogu smatrati terminima nego viae atributima te ih je potrebno od slu aja do slu aja redefinirati. Termin plemstvo u pravom smislu postaje tehni ki termin tek oko godine 1000. Ako se uope spominje u ranijem razdoblju, spominje se isklju ivo u zna enju atributa koji se pridaje lanovima aristokracije (iako ne i kao njihova naj eaa odrednica  puno su eai, npr., termini potentes - monici ili sli ne formulacije). I u kasnijem razdoblju negdje e obuhvaati itav spektar povlaatenog stanovniatva bez obzira na formalne naslove (npr. u veini srednjoeuropskih zemalja), a negdje isklju ivo njegov najviai sloj (npr. u Engleskoj). Sadr~ajno situacija nije bitno razli ita. S jedne strane, plemstvo je u nekim dijelovima Europe uvijek zadr~alo odreenu hijerarhi nost, u drugim dijelovima bilo je meu sobom formalno izjedna eno (no i tu obi no nije uklju ivalo u svoj sastav sve slojeve koji su se smatrali viae ili manje plemenitim). Primjerice, mo~e se razlikovati velikaae,  pravo plemstvo te gradsko plemstvo i ostale privilegirane skupine. U nekim zemljama te su skupine tvorile posebne druatvene razrede, esto i s jasno definiranim pravnim i druatveno-obi ajnim granicama, prijelaz izmeu kojih je bio prili no te~ak, ako ne i nemogu. Nasuprot tome, plemstvo u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama te Ugarskoj i Poljskoj bilo je od 14. st. formalno, barem pravno, izjedna eno. Iznimka je ostalo jedino gradsko plemstvo, kojem je plemiki status ostao ograni en gradskim prostorom, ali ga je ono moglo i probijati u ovisnosti o va~nosti grada koji ga je definirao u planovima vladara, velikaaa i drugih politi kih faktora. Normalno, pripadnici plemstva za kralja va~nijih gradova, poput Zadra, koji je u to doba zapravo postigao polo~aj prijestolnice srednjovjekovnoga hrvatsko-dalmatinskoga kraljevstva, imalo je viae prilika da svoj istaknuti polo~aj u gradu pretvori u opeprihvaeni, npr. postizanjem statusa kraljevskog viteza koji je podijeljen dijelu lanova obitelji Jurjevi (de Georgiis), Matafar, Nassis i sl. Proces je, naravno, tekao u oba pravca, te je plemiki status na opoj razini prirodno bitno olakaavao i prodor zainteresiranih pojedinaca u redove gradskoga plemstva, ako je takva ~elja postojala. S druge strane, formalni nedostatak pravnih razlika izmeu pojedinih slojeva hrvatskoga plemstva i njemu sukladnih grupa plemstva, nipoato nije mogao zna iti niti je zna io i stvarnu izjedna enost svih plemia. Svaki je plemi imao mogunost poboljaanja svog statusa, ali ostvarivanje te mogunosti prirodno je bilo bitno lakae nekim plemiima nego drugima (s obzirom na njihovo podrijetlo, politi ku va~nost i strateaku razmjeatenost njihovih posjeda, gospodarsku va~nost, bolje obrazovanje i veze i sl.). Nasuprot tome, spomenute su razlike bile tolike da je zbilja teako shvatiti sve razli ite slojeve plemstva kao jedinstvenu skupinu, ato je i dovelo do toga da se u historiografiji, pomalo neopravdano, ta podjela i dalje smatra klju nom i u slu aju hrvatskoga druatva (joa viae i zbog rezistentnosti ideja poput definicije srednjovjekovnoga druatva kao feudalnoga). U prilog takvom tretiranju plemstva kao hijerarhi no organizirane skupine ide i injenica da su u veini europskih krajeva postojale razli ite skupine kojima je plemiki status bio neato slabije (ili barem druga ije) definiran. Pojedine takve skupine koje su se tijekom europske povijesti razvijale i nastajale kao privilegirane, uglavnom su se tijekom vremena uspjele uklju iti u airi pojam plemstva, ali gotovo su uvijek bile jasno izdvojene iz ostatka druatva, katkad i zbog toga ato su same ~eljele o uvati svoju posebnu tradiciju ili su bile geografski izolirane i ~ivjele u posebnim druatvenim okolnostima, poput ministerijala i vitezova u Svetom Rimskom Carstvu, valvazora u Francuskoj i Italiji, tzv. caballeros villanos u Kastiliji i sl. U Hrvatskoj i Ugarskoj takav su status imali gradokmetovi (iobagiones castri), kraljevski slu~benici (servientes regis), predijalci, kmea dit (filii iobagionum), tzv. nobiles decem lancearum i sli no, ali i elite pojedinih etni ko-nacionalnih i konfesionalnih skupina (Sikulaca, Vlaha, Kumana, Jaziga, i sl.). Proces njihova utapanja u unificirani plemiki sloj dovraen je, kako smo ve rekli, do sredine 14. st., iako ne bez otpora i ne bez kasnijih osporavanja, koja su trajala zapravo sve do 19. st. Plemstvo se razlikovalo i s obzirom na oblike kako se organiziralo (plemiki rodovi, dinasti ki rodovi, plemike opine i sl.). Klju na organizacijska promjena dogodila se od 10. do 13. st., kada se dotadaanji kognatski (bilinearni) model roda mijenja u agnatski (unilinearni). Za zapadnu Europu (u prvom redu Francusku i Englesku) oblik koji je postao tipi an bio je dinasti ki rod, koji karakterizira nedjeljivost naslijea, ograni enje prava na zasnivanje bra ne zajednice i princip primogeniture te postojanje seniorskih i kadetskih linija. U veem dijelu Europe, uklju ivo Hrvatsku, taj se model uglavnom nije razvio, a umjesto njega razvio se plemiki rod tipa consorteria (generationes ili genera, u hrvatskoj historiografiji poznat pod arhai nim i za sadaanje pojmove pomalo zbunjujuim starohrvatskim nazivom pleme), koji karakterizira podjeljivost (ali i formalna nepodijeljenost) naslijea, uvjetno re eno zajedni ki ~ivot velikog broja srodnika, sloboda u zasnivanju obitelji te preferiranje srodni kih veza podrijetlu. Taj je model omoguavao i veu trajnost pojedinih rodova (rod s veim brojem lanova te~e je mogao izumrijeti), ali i relativno slabljenje njihova gospodarskoga temelja. Takav je oblik bio tipi an oblik organiziranja poljskog, ugarskog i hrvatskoga plemstva, a u hrvatskom je slu aju pre~ivio kao dominantan oblik formalne organizacije plemstva do po etka turskih osvajanja, kada se plemiki rodovi raspadaju pod utjecajem gubitka starih domicilnih posjeda. Od kasnog srednjeg vijeka (od 13. do 15. st.), ovaj rodovski sustav organiziranja zamijenjen je (ili bolje re eno nadopunjen i osporen) teritorijalnim na elom utjelovljenim u plemikim opinama i sli nim teritorijalnim asocijacijama (plemike ~upe i sl.), a raspadali su se i prethodni rodovi na manje jedinice (obitelji), koje e ostati temeljna jedinica kasnijih razdoblja. Ovo je samo mali dio tema i pitanja povezanih s problemom plemstva kao druatvenog fenomena, a mogue je i nu~no postaviti mnoga druga pitanja. Posebice je interesantno smjeatanje tipologije i karakteristika hrvatskoga plemstva u airi europski kontekst, o emu tek treba provesti ozbiljnija istra~ivanja i reinterpretacije dosad dostignutih spoznaja. Nadam se da e ovaj mali prilog potaknuti stanoviti interes za tu temu i omoguiti postizanje ~eljenoga cilja. Damir Karbi Plemstvo  definicija, vrste, uloga Sa~etak U europskoj povijesti openito, a i u hrvatskoj povijesti posebice, plemstvo je od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljea igralo jednu od najzna ajnijih uloga. To je rezultiralo injenicom da je, unato  izrazitoj malobrojnosti svog lanstva, jedna od najbolje dokumentiranih druatvenih skupina u proalosti te jedan od najviae istra~ivanih druatvenih fenomena u profesionalnoj, ali i amaterskoj, historiografiji. Rad upozorava da je plemstvo kao fenomen nastajalo tijekom izrazito dugog perioda od tisuu godina (tijekom gotovo itavog srednjeg vijeka od kasne antike do kraja 14. st.) te da se samim time teako mo~e o ekivati da je tijekom tog razdoblja ostalo gotovo nepromijenjeno. Osim kronoloaki, taj se razvoj znatno razlikovao u ovisnosti o geografskom smjeataju navedenih skupina te se u europskom okviru teako mo~e govoriti o unificiranom procesu. Unato  tome, najva~nije odrednice istog procesa (ili bolje re eno skupine razli itih povezanih procesa) ipak su bile uglavnom jedinstvene. Europsko plemstvo tijekom itavog razdoblja svoje formacije, a u odreenoj mjeri i kasnije, nije inilo uniformnu skupinu niti terminoloaki, a niti sadr~ajno. S jedne strane, plemstvo je u nekim dijelovima Europe uvijek zadr~alo odreenu hijerarhi nost, u drugim dijelovima bilo je meu sobom formalno izjedna eno. S druge strane, postojale su i pojedine skupine koje su se tijekom vremena uspjele uklju iti u airi pojam plemstva poput gradokmetova (iobagiones castri), kraljevskih slu~benika (servientes regis), ministerijala, valvazora, predijalaca i sli no. Plemstvo se razlikovalo i obzirom na oblike kako se organiziralo (plemiki rodovi, dinasti ki rodovi, plemike opine i sl.). U ovom radu e se pokuaati prikazati spomenuta raznolikost s te~iatem na terminologiji koriatenoj za grupe koje su postojale na hrvatskom podru ju tijekom srednjeg vijeka.  Unutar hrvatske srednjovjekovne historiografije nije sa uvano nijedno takvo djelo. Veina sa uvanih djela uglavnom je nastala (i sa uvana) u gradskim sredinama (Split, Zadar, donekle i Dubrovnik), a njihove ideologije nisu pogodovale veli anju pojedinaca ili pojedinih obitelji nego su viae isticale vrijednosti komunalnoga zajedniatva. Nasuprot tome, takva su djela relativno brojna u zapadnoj Europi, posebice Francuskoj i Njema koj. Kao dobar primjer mo~e poslu~iti kronika grofova od Guinessa i gospodara Ardresa s po etka 13. st., koju je svojim analizama proslavio i popularizirao i veliki suvremeni francuski povjesni ar Georges Duby (Vitez, ~ena i sveenik. }enidba u feudalnoj Francuskoj, prev. ura `inko Depierris, Split, 1987., 175.-196.).  Dobri primjeri iz stare hrvatske historiografije su dosad neobjavljena Genealogia sive descendentia familiae comitum DrascovichbdnpNP!!!!!!""F"H"##6#8#t#v###V$X$$$% %%%T'V'''*),)))**++@,B,,,--..==??@@HHLLMMNNNNOO[[\\bbggjhR*0JU hR*CJhR* hR*5[bd8R~//66BFS\6ipy">x Yx Yx x Yx o%x Yx x 8Px jx  x Yx Y$<d]<^`a$$<d]<^a$$da$$da$C8Cg2i4iDuFuuuuuuu\v~vvvvvvvvvvw w,w0w2w>wlwnw\x^x||&~(~48PZfLVX$<\ 4D֬ƽƽƲh!;mH sH Uh!6mH sH h!mH sH jh!0JUmH sH  hR*5jhR*0J6U hR*6jhR*0JUhR*FB.$6<|x Y$a$$a$$a$gd~$da$ Franje Ladanyja (Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918., knj. 1, Zagreb, 1992., 122.-123.) i Stemmatographia mavortiae familiae comitum de Zrin Marka Forstala (isto, 155.-156.).  Dobri primjeri takva razmialjanja jesu tzv. legende kojima se objaanjava povlaaten polo~aj plemstva u odnosu na ostatak populacije u srednjovjekovnoj Kataloniji i Ugarskoj. Za Kataloniju vidi: Paul Freedman,  Cowardice, Heroism and the Legendary Origins of Catalonia , Past and Present 121., 1988., 3.-28.; za Ugarsku vidi uvod Stjepana WerbQczyja u treoj glavi prvog dijela zbornika ugarskog obi ajnog prava Tripartitum (The Laws of the Medieval Kingdom of Hungary, vol. 5, The Customary Law of the Renowned Kingdom of Hungary: A Work in Three Parts Rendered by Stephen WerbQczy /The  Tripartitum /, pripredili i preveli Jnos M. Bak, Pter E. Bany i Martyn Rady, Budapest, 2005., 48.-51.).  Budui da je plemstvo do Francuske revolucije bilo vladajui sloj druatva, imalo je (ili bar odreeni broj njegovih predstavnika) i va~nu ulogu u druatvenim promjenama koje su zahvatile Europu kao njezina posljedica, posebice u sklopu nacionalnih preporodnih pokreta u zemljama srednje i isto ne Europe ( eaka, Poljska, Hrvatska, Ugarska). U potonjem je kontekstu i vokabular te frazeologija zahtjeva snaga koje su se zalagale za modernizaciju i uspostavu novoga graanskoga druatva bio uvelike zasnovan na starim tradicijama (pozivanje na tzv. municipalna prava u slu aju Hrvatske), a glavna arena politi koga djelovanja bile su i dalje staleake institucije (sabori i ~upanijske skupatine). Kao dobar primjer takva diskursa vidi raspravu grofa Janka Draakovia Disertatia iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i buduem zakonotvorcem Kraljevinah naaih za buduu Dietu ungarsku odaslanem (Karlovac, 1832.) i Ein Wort an Iliriens hochherzige Tchter ber die ltere Geschichte und neueste literarische Regeneration ihres Vaterlandes (Zagreb, 1838.).  Negativan stav prema hrvatskom plemstvu imala je ve Kraljevina SHS (odnosno Kraljevina Jugoslavija), koja ga je ve oslabila na gospodarskom planu putem selektivno provoene agrarne reforme te donekle dalje marginalizirala na politi kom planu kao pristalicu prethodne dinastije, ali ona barem nije fizi ki atakirala na njega. O tome vidi opairnije: Zdenka `imon i-Bobetko, Izvlaatenje veleposjedni kih auma u Hrvatskoj 1919.-1941. godine, asopis za suvremenu povijest 25., 1993., br. 2.-3., 225.-243.; ista, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1918.-1941., Zagreb, 1997.-2000. Budui da je plemstvo u Hrvatskoj bilo na taj na in ve marginalizirano, obra un s njegovim pripadnicima nakon 1945. bio je postavljen na drugu razinu te je ono uglavnom progonjeno isklju ivo zajedno s drugim segmentima graanskoga druatva, a sukladno tome ni slu~bena propaganda nije pridavala veu pa~nju njegovom diskriminiranju i dokazivanju povijesne krivnje. Za primjer uporabe historiografije kao opravdanja diskriminatornih mjera vidi zanatski dobro sastavljenu, ali moralno vrlo upitnu (s obzirom na trenutak po etka njegove obrade i njegove implikacije) zbirku izvora o  kontrarevolucionalnoj djelatnosti ugarske veleposjedni ke aristokracije A nagybirtokos arisztokrcia ellenforradalmi szerepe 1848-49-ben (prir. Erzsebet Andics, sv. 1.-2., Budimpeata, 1952.-1981.).  Utjecaji zapadnoeuropskih historiografija na hrvatsku historiografiju postojali su, posebice u ranijem dijelu tog razdoblja kada je prvenstveno zaslugom pok. prof. Miroslava Brandta prevedeno nekoliko kapitalnih djela historiografije francuskoga govornog podru ja, meu kojima i Feudalno druatvo Marca Blocha, ali u pitanju povijesti plemstva ti utjecaji ostali su nesistemati ni i sporadi ni. Utjecaji su bili puno ja i u segmentu urbane povijesti. Osim nedostatka tih izravnih utjecaja, hrvatsku su historiografiju od svjetskih trendova izolirale i slabe veze koje je hrvatska historiografija imala s maarskom historiografijom, koja bi hrvatskoj historiografiji trebala biti zanimljiva i zbog dugog zajedni kog razvoja Hrvatske i Maarske te samim tim i istovjetnosti tema zanimljivih za istra~ivanje, a koja je ipak ve tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina, oslanjajui se na dodire sa zapadnoeuropskom historiografijom (prvenstveno francuskom) postigla znatan napredak u prou avanju druatvene povijesti.  Kratak presjek kroz hrvatsku historiografiju o srednjovjekovnom plemstvu vidi u: Damir Karbi,  Hrvatski plemiki rod i obi ajno pravo. Pokuaaj analize , Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i druatvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: Zbornik OPZ) 16., 1998., 75.-78. Detaljan pregled za podru je danaanje Slavonije i Baranje vidi u: Marija Karbi-Damir Karbi,  Pregled literature o plemstvu na podru ju Slavonije, Srijema i Baranje tijekom srednjega vijeka , Scrinia Slavonica 1., 2001., 377.-387.  Tomislav Raukar, Seljak i plemi hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.  Ante Birin, Knez Nelipac i hrvatski velikaaki rod Nelip ia, neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 2006.  Ivan Jurkovi,  Raseljena plemika obitelj za osmanske ugroze: primjer Berislavia de Werhreka de Mala Mlaka (Dio prvi  Stjepan Berislavi Vrhri ki i Malomla ki) , Zbornik OPZ 20., 2002., 125.-164.; isti,  Raseljena plemika obitelj za osmanske ugroze: primjer Berislavia de Werhreka de Mala Mlaka (Dio drugi  Nasljednici Stjepana Berislavia tijekom 16. st.) , Zbornik OPZ 21., 2003., 119.-181.  Ivan Jurkovi,  Vrhri ki i hlivanjski plemeniti rod ubrania do sredine 15. stoljea. Njihov druatveni polo~aj, prostorni smjeataj, posjedi i gospodarska mo , Zbornik OPZ 24., 2006., u tisku.  Damir Karbi, The `ubii of Bribir. A Case Study of a Croatian Medieval Kindred, neobjavljena doktorska disertacija, Central European University, Budimpeata, 2000.; isti,  `ubii Bribirski do gubitka nasljedne banske asti (1322.) , Zbornik OPZ 22., 2004., 1.-26.  Marija Karbi, Rod Boria bana. Primjer plemikog roda u srednjovjekovnoj Po~eakoj ~upaniji, neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 2005.; ista,  Posjedi plemikog roda Boria bana do sredine XIV. stoljea , Scrinia Slavonica 5., 2005., 48.-61.  Marija Karbi,  Gisingovci  ugarsko-hrvatska velikaaka obitelj njema kog podrijetla , Godianjak Njema ke narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, 21.-26.; ista,  Joakim Pektar, slavonski ban iz plemikog roda Gut-Keled , Godianjak Njema ke narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2000, 19.-24.; ista,  Plemiki rodovi njema kog podrijetla u Po~eakoj ~upaniji tijekom srednjeg vijeka , Godianjak njema ke narodnosne zajednice. VDG Jahrbuch 10., 2003., 67.-76.; ista,  Miles corridatus intrat. Vijesti o dolasku njema kih vitezova na podru je ugarsko-hrvatskoga kraljevstva u djelu Simona de Kza , Godianjak Njema ke narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2005, 67.-73.  Marija Karbi,  Od hrvatskog sitnog plemia do ugarskog velikaaa i hrvatskog bana: Damjan Horvat od Litve i njegova obitelj , u: Croato-Hungarica, Zagreb, 2002., 119.-125.  Marija Karbi,  Heiratsstrategien des Kleinadels von Turopolje (Slawonien) im spten Mittelalter , East Central Europe/L Europe du Centre-Est: Eine wissenschaftliche Zeitschrift 29., 2002., br. 1.-2., 167.-176.  Marija Karbi-Damir Karbi,  Kostajnica i njezini gospodari tijekom srednjeg vijeka , u: Hrvatska Kostajnica 1240.-2000., ur. Marija Krupi, Hrvatska Kostajnica, 2002., 49.-60.  Maja Katuai,  Prilog poznavanju obitelji Koriti de Mrazovec  obiteljski fond Koriti u Hrvatskom dr~avnom arhivu , Cris. asopis Povijesnog druatva Kri~evci 7., 2005., br. 1., 60.-65.  Ivan Majnari,  Prilog poznavanju roda Ka ia u drugoj polovici XII. stoljea , u: Biobibliographica. Zbornik znanstvenog projekta Hrvatska bio-bibliografska baatina, ur. Trpimir Macan (dalje: Biobibliographica), sv. 2., Zagreb, 2004., 7.-37.; isti,  Plemika obitelj Ku ia  prilog poznavanju roda nadinskih Ka ia krajem XIV. i tijekom prve polovine XV. stoljea , Zbornik OPZ 23., 2005., 25.-46.; isti,  Plemika obitelj Radinia, ogranak nadinskih Ka ia , Zbornik OPZ 24., 2006., u tisku.  Gza Plffy,  Plemika obitelj Budor iz Budrovca u razdoblju od 15. do 18. stoljea , Podravina 2., 2003., br. 3., 5.-75.  Nataaa `tefanec, Heretik njegovog veli anstva. Povijest o Jurju IV. Zrinskom i njegovu rodu, Zagreb, 2001.  Zrinka Nikoli,  Madijevci: primjer obitelji dalmatinske gradske elite u desetom i jedanaestom stoljeu , Zbornik OPZ 23., 2005., 1.-24.  Mladen An i,  Ser Ciprijan Zaninov. Rod i karijera jednog splitskog patricija druge polovice XIV. st. , Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (dalje: Radovi HAZU Zadar) 39., 1997., 37.-80.  Ivna Anzulovi,  Pavao Pavlovi  istaknuti Zadranin 14. i 15. stoljea (oko 1330.-33.-1416.) , Zadarska smotra 44., 1995., br. 1.-2., 75.-140.; Damir Karbi i Lovorka orali,  Prilozi za ~ivotopis Paulus de Paula , Rasprave iz hrvatske kulturne proalosti, ur. Miroslav Kurelac, knj. 1., Zagreb, 1998., 63.-75.  Branka Grbavac,  Prilog prou avanju ~ivotopisa zadarskog plemia Franje Jurjevia, kraljevskog viteza , Zbornik OPZ 22., 2004., 35.-54.  Lovorka orali-Branka Grbavac,  `iben anin Danijel Juri  hrvatski asnik pod stijegom svetoga Marka , u: Biobibliographica, sv. 2., Zagreb, 2004., 39.-56.  Lovorka orali,  Mleta ki kapetan XVII. stoljea - splitski plemi Jakov Tartalja , Mogunosti 41., 1994., br. 4.-6., 166.-182.; ista,  Mleta ki kondotijer XVII stoljea: Zadranin Marko Ponte , Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 25., 1992., 229.-236.; ista,  Kotorski plemii iz roda Bolica  kavaljeri Svetoga Marka , Povijesni prilozi 25., 2006., br. 31, u tisku.  Vidi npr. Stjepan osi i Nenad Vekari, Dubrova ka vlastela izmeu roda i dr~ave. Salamankezi i sorbonezi, Zagreb-Dubrovnik, 2005.; Zdenka Janekovi Rmer, Okvir slobode: dubrova ka vlastela izmeu srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb-Dubrovnik, 1999.; Zrinka Nikoli, Roaci i bli~nji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku, Zagreb, 2003.; ista, The Formation of Dalmatian Urban Nobility: Examples of Split, Trogir and Zadar, neobjavljena doktorska disertacija, Central European University, Budimpeata, 2004.  Vidi npr. Mladen Andreis,  Trogirski patricijat u srednjem vijeku , u: Rasprave iz hrvatske kulturne proalosti, ur. Tomislav Raukar i Ante Gulin, knj. 2., Zagreb, 2002., 5.-210.; isti, Trogirsko plemstvo do kraja Prve austrijske uprave u Dalmaciji (1805.), Trogir, 2006.; Pavao Ma ek, Rod Pata ia od Zajezde, rodoslovna rasprava, Zagreb, 2004.; Pavao Ma ek i Ivan Jurkovi,  Rodoslov Berislavia Vrhri kih i Malomla kih (od 15. do 18. stoljea) , Radovi HAZU Zadar 48., 2006., 285.-341.  Lovorka orali,  }ivot i djelovanje kotorskih patricija u Mlecima od 16. do 18. stoljea , Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu 31., 1998., 131.-140.; ista,  Oporuke dalmatinskih patricija u Mlecima (XV.-XVIII. st.) , Zbornik OPZ 17., 1999., 85.-109.; ista,  Divnii, `i~gorii, Vran ii ... Tragovima aibenskih patricija u Mlecima , Povijesni prilozi 22., 2003., br. 24., 149.-169.; ista,  Tragom barskih patricija u Mlecima (kraj XIV. st.  XVI. st.) , Radovi HAZU Zadar 48., 2006., 231.-261.  Ivan Jurkovi,  Das Schicksal des kroatischen Kleinadels unter dem Druck des Osmanenreichs , East Central Europe - L'Europe du Centre-Est. Eine wissenschaftliche Zeitschrift 29., 2002., br. 1.-2., 235.-248.; isti,  Socijalni status i prisilni raseljenici podrijetlom iz hrvatskih plemikih obitelji u zemljama njihovih doseoba za trajanja osmanske ugroze , Zbornik OPZ 23., 2005., 63.-85.; isti,  Hrvatski identitet plemstva austrijskog dijela Istre krajem XV. i tijekom XVI. stoljea , u: Identitet Istre  ishodiata i perspektive, ur. Marino Manin, Ljiljana Dobrovaak, Gordan rpi i Robert Blagoni, Zagreb, 2006., 47.-65.  Rasprava o kontinuitetu odnosno diskontinuitetu anti ke civilizacije u srednji vijek, koju je u prvoj polovici 20. st. pokrenuo belgijski frankofoni povjesni ar Henri Pirenne, bila je jedna od klju nih za razvoj svjetske historiografije openito. Vrijedno je napomenuti da je klju na Pirenneova knjiga za taj problem, Muhamed i Karlo Veliki, prevedena (sedamdeset godina nakon njezina izvornog objavljivanja i s pomalo bizarnom ina icom naslova Karlo Veliki i Muhamed) od zagreba ke izdava ke kue Izvori 2006. godine. Vidi i prikaz iste knjige s osvrtom na itavu raspravu koja se oko  Pirenneove teze razvila: Joako Pavkovi,  Pirenneova teza i njezini kriti ari , Lucius. Zbornik radova Druatva studenata povijesti  Ivan Lu i Lucius 5., 2006., br. 8.-9., u tisku.  O transformaciji kasnoanti ke elite i njezinu spajanju s barbarskim elitama vidi poglavlje  Society iz pera Chrisa Wickhama u sintezi The Early Middle Ages. Europe 400-1000, ur. Rosamond McKitterick, Short Oxford History of Europe, Oxford 2001., 59.-80.  O transformaciji kasnosrednjovjekovnog plemstva u ranonovovjekovno, vidi: Hillay Zmora, Monarchy, Aristocracy and the State in Europe 1300-1800, London, 2001. Za specifi nosti istog procesa u srednjoj i isto noj Europi vidi: Orest Subtelny, Domination of Eastern Europe. Native Nobilities and Foreign Absolutism, 1500-1715, Kingston-Montreal, 1986. Socioloaki pogled na plemstvo, njegove karakteristike i transformacije s naglaskom na kasnom srednjem i ranom novom vijeku vidi u: Michael L. Bush, The European nobility, 2 sv., Manchester, 1983.-1988.  Osim u slu aju gradova u Italiji i dijelu Sredozemlja, uklju ivo podru je Dalmacije i ju~ne Francuske, vei dio anti kih gradova gubi svoj dotadaanji urbani karakter te u najboljem slu aju zadr~ava administrativno zna enje kao centar lokalnih svjetovnih i crkvenih vlasti. Dobar primjer takva razvoja predstavlja npr. slu aj burgundskog gradia Mcona. Opairnije vidi u: Guy Bois, The Transformation of the Year One Thousand. The Village of Lournand From Antiquity to Feudalism, Transl. by Jean Birrell, Manchester-New York, 1992., posebice 34.-93.  O karakteristikama karolinake aristokracije vidi npr. tekst Stuarta Airliea  The Aristocracy u sintezi The New Cambridge Medieval History, sv. 2: c. 700 -c. 900, ur. Rosamond McKitterick, Cambridge, 1995., 431-450.  Vidi npr. joa uvijek klasi nu sintezu o organizaciji i druatvenim i gospodarskim strukturama Jeruzalemskog Kraljevstva Joshue Prawera The Crusaders Kingdom. European Colonialism in the Middle Ages, London, 1972.  Vidi npr. Graham A. Loud, The Age of Robert Guiscard: Southern Italy and the Norman Conquest, London, 2000.  Vidi npr. Peter Lock, The Franks in the Aegean, 1204-1500, London-New York, 1995.  O tome vidi opairnije: Michael A. Hicks, Bastard Feudalism, London-New York, 1995., 1.-42.  O tome vidi opairnije u: Susan Reynolds, Fiefs and Vassals, Oxford, 1994., 17.-47.  Hicks, Bastard Feudalism, 5.-8.  O pravnoj jednakosti i njezinim granicama u srednjovjekovnom Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, vidi: Pl Engel, The Realm of St. Stephen. A History of Medieval Hungary, 895-1526, London, 2001., 174.-176.; Erik Fgedi, The Elefnthy. The Hungarian Nobleman and His Kindred, Budimpeata, 1998., 33.-34.  O kraljevskim vitezovima iz redova zadarskoga gradskoga plemstva vidi: Nada Klai, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb, 1976., 632.-633.  I. Jurkovi,  Socijalni status , 67.-71., 78.-82.  O polo~aju ovih specifi nih skupina vidi npr. John B. Freed, Noble Bondsmen. Ministerial Marriages in the Archdiocese of Salzburg, 1100-1343, Ithaca-London, 1995.; isti,  Nobles, Ministerials, and Knights in the Archdiocese of Salzburg , Speculum 62., 1987., br. 3., 575.-611.; isti,  Reflections on the Medieval German Nobility , The American Historical Review 91., 1986., br. 3., 553.-575.; Karl Bosl,   Noble Unfreedom . The Rise of the Ministeriales in Germany , u: Timothy Reuter (ur.), The Medieval Nobility, Europe in the Middle Ages, sv. 14, Amsterdam-New York-Oxford, 1978., 291.-311. Iako ministerijali i militi nisu postojali u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu, bilo ih je u Istri koja je bila dio Svetog rimskog Carstva, a predstavljali su uobi ajeni tip plemstva i u slovenskim zemljama. Stoga je ovdje vrijedno spomenuti i novije radove slovenskih povjesni ara Petera `tiha (Goriaki grofje ter njihovi ministeriali in militi v Istri in na Kranjskem, Razprave Filozofske fakultete, Ljubljana 1994.) te tragi no preminulog Andreja Komca (Od mejne grofije do de~ele /Ulrik III. Spanheim in Kranjska v 13. stoletju/, Ljubljana 2006.) koji su se detaljno bavili tom problematikom.  Vidi npr. Dominique Barthlemy,  Castles, Barons, and Vavassors in the Vendmois and Neighboring Regions in the Eleventh and Twelfth Centuries , u: Thomas N. Bisson (ur.), Cultures of power: lordship, status, and process in twelfth-century Europe, Philadelphia, 1995., 56.-68.  O specifi nom razvoju apanjolskoga druatva i implikacijama za razvoj poluprivilegiranih skupina, vidi: Elena Lourie,  A Society Organized for War: Medieval Spain , Past & Present 35., 1966., 54.-76.  O polo~aju gradokmetova u Ugarsko-Hrvatskom kraljevstvu openito, vidi: Attila Zsoldos, A szent kirly szabadjai. Fejezetek a vrjobbgysg trtnetbQl, Budimpeata, 1999.; P. Engel, The Realm, 70-73; Martyn Rady, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary, London, 2000., 79.-85. O istom problemu primijenjenom na vinodolsko podru je vidi: Maurizio Levak,  Podrijetlo i uloga kmet u vinodolskom druatvu XIII. stoljea , Zbornik OPZ 19., 2001., 35.-81.  O servijentima openito vidi M. Rady, Nobility, Land and Service, 35.-38.  Isto, 79.-85.  Elemr Mlyusz, Turc megye kialakulsa, Budimpeata, 1922., 53.-105.  Antal Fekete Nagy, A Szepessg terleti s trsadalmi kialakulsa, Budimpeata, 1934., 253.-302.  Nora Berend, At the Gate of Christendom: Jews, Muslims and 'Pagans' in Medieval Hungary, c. 1000-c. 1300, Cambridge, 2001., 260.-265.  Za prijelaz s kognatskog na agnatski model roda vidi: David Herlihy, Medieval Households, Cambridge, Mass.-London, 1985., 82.-88.; D. Karbi, The `ubii, 189-201.  D. Herlihy, Medieval Households, 92.-98.  O hrvatskoj terminologiji za ozna avanje plemikih rodova vidi opairnije u: D. Karbi, Hrvatski plemiki rod, 80.-84.  D. Herlihy, Medieval households, 88.-92.; Jedan od u historiografiji bolje istra~enih primjera takva tipa roda jest genoveaki albergo; vidi opairnije u: Jacques Heers, Family clans in the Middle Ages. A study of political and social structures in urban areas, Transl. by Barry Herbert, Amsterdam-New York, 1977.  Dobar primjer analize takva sustava za Ugarsku, vidi u: E. Fgedi, The Elefnthy. O hrvatskim rodovima vidi D. Karbi, Hrvatski plemiki rod. Za poljske rodove i njihovu usporedbu s hrvatskim slu ajem vidi u: Marko Jerkovi,  Poljsko plemstvo u srednjem vijeku  stupanj istra~enosti i sli nost problematike s hrvatskom historiografijom , Lucius. Zbornik radova Druatva studenata povijesti  Ivan Lu i Lucius 3., 2004., br. 4.-5., 11.-21.  Ovaj je proces dobro dokumentiran u doktorskoj disertaciji Ivana Jurkovia The Fate of the Croatian Noble Families in the face of Ottoman Advance, neobjavljena doktorska disertacija, Central European University, Budimpeata, 2004.  O tom procesu vidi opairnije u D. Karbi, Hrvatski plemiki rod, 107.-111. PAGE  PAGE 15 ֬: Ұ(<4tz(BD0Dx&F 2 .0DPTD Pf$&2Bjh!6B*mH phsH h!;mH sH jh!0JUmH sH h!mH sH h!6mH sH ONz ,2>r"68HT<\\<>NZht0*:j θθθθθθh!6CJmH sH h!;CJmH sH h!CJmH sH h!6mH sH h!;mH sH jh!0JUmH sH h!mH sH H .P|~@^2&6D@BDFXfl>P$뾯뾯뾯h!6hmH nH sH tH h!hmH nH sH tH h!;mH sH jh!0JUmH sH h!6mH sH h!mH sH h~h!;mH sH ED&FR8 @BB* n "#d$-/n1555L67$a$gd-f3$a$$&(NXjx|B`d4BFFHlz&Hv $4.<r $(:>X^hz24>Lfp$RT`p 6*ǸǸh!6hmH nH sH tH h!hmH nH sH tH h!6mH sH h!;OJQJmH sH jh!0JUmH sH h!mH sH H*| 8 :   "t@BRBDd$($(RRFHJ\"BDnvz BJNǺǺh!:OJQJmH sH h!;OJQJmH sH jh!0JUmH sH h!h!;mH sH h!mH sH h!6mH sH I>* , < ^ n p >!H!L!!"" """""`#j#n####$$d$f$$$$%D&T&&:'''''$(0(@(j(T++,,-----.. ////00(1D1n1p122"2222h!h!;mH sH jh!0JUmH sH h!6mH sH h!mH sH h!;OJQJmH sH N222333z364@4l4v44455J5R5V5555555556L6N6\6r6v66777*7.778 8"8888809<9j9l9t999999b:n:::::::;;;<<<$=&=====>>>>h!h!;mH sH jh!0JUmH sH h!;OJQJmH sH h!6mH sH h!mH sH O7 8j99:$=@hBCCCCC2C4C6C8C:Cx x Y$da$h]h&`#$$a$>?Z@@@2AAfBhBjBBBCCCCCCCC(C*C.C0C2C6C:Cùh/ G0JmHnHuh! h!0Jjh!0JUhR*h!h!;mH sH h!6B*mH phsH jh!0JUmH sH h!6mH sH h!mH sH $1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 4 @4 Footer  p#.)@. Page NumberH`H  Balloon TextCJOJQJ^JaJ>@">  Footnote TextCJaJ@&@1@ Footnote ReferenceH*Fd ' G # +jJ FEF G""C#e##)]*Q-/0666D7o7|77718 :;.<<>>D@  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=4 nfu= !s##\$$%&v'()+-/256>8e:?;<<<4===>r??KDbE+FGCHSHHHI)JTJJLMNNN    z\$/274==r?FGKNNNi 4 u X "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&'  ~+$+2Q7=BI A4 z  8 } 12~) |%_*048F@B"BFBNBIILM{PTY]`h`abYccdehhiTjkm~mmvnAo{pqqs&uw,y{~́΄fÆ:e5ڍґ)[O70000000000000p0p0 0p0p0p0p0p0p0p0p0p000000p00000000000000000000000000p000p000000p00p000p0000p000000000p00M90LM90H00M90H M90w g֬ $*2>:CQT7:CRU8CS !!w2y2~223333333344 4 4444455555555A8B8J8K899999999999999G:H:L:M:V:W:^:_:========>>w>y>}>~>c?d?k?l???????????@@@@@@@@ A!A)A*AEAFAJAKAAAAA B BBBIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJJJ&J'J0J9J>J@JGJHJIJTJ_J`JjJkJoJpJzJ{JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK K KKKKK"K$K,K-K7K8K9K:KCKIKNKOKVKWK[K\KeKfKmKnKuKvKxKyKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKL LLLLLLLL L!L)L+L2L5L>L?LILKLOLQLVLWL\L]LfLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM M MMMM'M/M0M?MJMMMlMmMnM}M~MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNNN N(N+N1N2N4N5NQAQBQIQJQTQVQ^QaQgQhQsQtQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRR RRRRRRRR'R(R*R+R8R9R:R;RDRERJRKRKRLRVRWRWRXR_ReReRjRjRkRkRlRtRuRwRxR~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSSSSS$S%S.S5S:S;SBSCSGSHSHSISQSRSVSWS_S`SeSfSkSlSvSwSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTT TTTTTTT#T+T,T7T8T?T@TDTITOT_TfTgTsTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT U UUUUUUUUU#U$U&U'U3U4U9U:U?U@UJUKUTUUU\U]UdUeUgUhUoUpUuUvUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV VV(V)V9V:V>VAVJVWV]V_VfVgViVjVsVtV|VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVW WWWWWWWWWW$W%W(W)W8W:WAWDWLWMWYWZW_WjWlWmWwWxWzW{WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW X XXXXXXXXX#X$X,X-XX?XJXKXTXUX\X^X`XaXhXiXpXqXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYY YYYYYY#Y%Y+Y,Y2Y6YKYLYWYYY`YaYpYqY~YYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZ(Z)Z+Z,Z4Z5ZDZEZNZOZQZSZ[Z^ZeZfZlZqZzZ{ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[ [ [[[[[[[&['[,[-[3[5[8[9[9[;[B[C[L[M[U[V[X[Y[a[b[h[i[k[l[z[{[|[}[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\\\#\$\%\&\+\,\0\1\5\6\8\9\A\B\Q\R\W\Z\c\d\t\v\z\~\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]]"]&]*]+]-].]2]3]6]7]>]?]K]L]M]N]Y]Z]`]b]m]q]s]t]z]{]}]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^ ^^^#^&^6^7^?^@^D^H^M^W^_^`^h^m^n^o^w^x^}^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_ ____2_:_;_B_C_E_F_N_O_W_X_a_b_c_d_k_l_p_t_z____________________________``$`-`3`4`5`6`<`=`G`H`X`v`z`{````````````````````````aa a(a)a0a1a3a4aeDeEeIeMeTeZebeeelemeveeeeeeeeeeeeeeeeeeeeff fff'f+f.f4f5f;f=fFfKfMfNfWfXf\fafffifrfsf{f|fffffffffffffffffffffffffgggggg$g%g.g4gl?lHlIlOlPlVl\l]l^lelfljlklslxlllllllllllllllllllllmmm mmmmm"m#m(m)m+m,m4m7m@mAmCmOmWmZmcmomqmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmn nnnnn%n&n-n6n=n>n?n@nKnLnTnWn^nxn~nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnno ooooo o&o+oCoGoToYoZoboeonooowo|o}ooooooooooooooooooooop p ppp$p%p'p(p0p1p9p:pCpEpGpIpQpRpYp[p^p}ppppppppppppppppppppppqqqq(q2q3q:q;q@qCqKqLqRqWq_q`qgqhqmqsqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqrrr)r-r0r8r9rCrIrQrSr[rjrprqrwrxrzr{rrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrssssssss s"s)s*s/s0s1s2s7s8s?sAsKsLsTsUs[s\s`sasbscsisksvswsxsyssssssssssssssssssssssss ttttt$t&t,t-t.t/t6t8tCtDtKtLtTtWt\t]tetftltttut}ttttttttttttuuuu(u,u-u0u2u8u9u@uBuCuLuMuWuZubucuiujuouwuxuzu{uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv v vvvv)v/v0v0v8v=v>vCvIvQvRvTvUv\v^vhvivqvyvzvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvww w www$w%w%w&w&w)w*w+w,w6w7w@wAwJwMwTwUwWwcwkwlwnwtwuw{w|w~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxxxxxxx%x'x(x(x-x-x1x2x6x7x9x>x@xGxIxRxTx\xaxjxkxtxux~xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyy yyyyy y y%y&y.y2y;yyAyByKyPy[y\yfygylymypyqyvy{yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzzz z!z,z-z8z9z;zEGHUV[\cfnopqyz  ")*89:;ILUVXY_`hijkpqvw}~ŁƁρӁց݁ށ"#$%*+46:;>?GHOPTUYZdekltuwz‚̂͂΂ςׂ؂ނ  '(.09:>FJŃڃۃ !"&'*,129:AV]ЄԄՄ؄ڄ݄ބ !,-:;<FGMNU҅څ $(^_ost}̆Іцچ܆݆56>EFPQRS[\ehxy  JTUU_`ituˆÈɈ̈ֈ׈߈!"&'*+/09ABFGRSZ[_`cmr҉Ӊۉ߉"#0288:<?@EFJKMQSTŊɊˊ̊ӊ܊UWvwNjȋӋՋًڋ܋݋ߋ !#$.3;<=@JKSUZ[]^cdlmvwxynjȌԌ،ތ (*+34>?FGLNPQVW^bhjou}ƍˍ؍܍#,jkz  -.0178JKRTX`fhiƏǏӏ֏ "#,.7:GHTV`aaiqȐɐӐԐې#%&012389>ALMT[cdfmtv||̑͑ԑܑؑݑ "#+01<@IJRSUV`alnxyy  #-.019@DEIQXēݓޓ #$-13:<DEMUV]_g”Ɣǔ˔̔ΔДДєڔ۔abgŕǕ˕ϕѕؕޕ %'(/06789@AJMVW_`dnvxyʖ͖֖ז #()/2455::<>ABDEIJQUVXY_`efru%/00?FGKLUXZacklt}~IILLjjN{S{^{g{p{u{{{{{ }!}~~;<lqē1:]gΔДϕؕ XaLovorkaDamirLovorkaLovorkaLovorkaLovorkaLovorkaLovorkaLovorkaLovorkaR*!-f3/ G~II@ 478:;>HLMpppp"p,p.p6pt@p<p@pBpppvpxp|p~ppppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialeTimes New (W1)Times New Roman5& z!Tahoma"1A`F", >% >%$$4djIjI9H?~ Damir Karbi DamirDamirOh+'0  8 D P \hpxDamir Karbi oamiDamirKaamiami Normal.dotDamir.d44iMicrosoft Word 10.0@tŎ@ j?@\>@F0 >՜.+,0 hp|  N/A%jIA Damir Karbi Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FCѸ1Table{zWordDocument&XSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q