Naslov
Povezanost zlostavljanja u razredu s manifestnom agresivnošću, anksioznošću i altruizmom
(Connection between Classroom Abuse and Manifest Aggressiveness, Anxiety and Altruism)

Autori
Bilić, Vesna

Izvornik
Collegium antropologicum (0350-6134) 30 (2006), 4; 727-735

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
zlostavljanje; anksioznost; agresivnost; altruizam; nezadovoljstvo školom; školski uspjeh
(abuse; anxiety; aggressiveness; altruism; school dissatisfaction; school performance)

Sažetak
Cilj ovog rada je provjeriti razlikuju li se učenici izloženi zlostavljanju u anksioznosti, agresivnosti i altruizmu od ostalih učenika te ispitati je li obrazac razlika drugačiji ovisno o tome radili se o emocionalnom ili tjelesnom zlostavljanju. U istraživanju je sudjelovalo 127 učenika završnih razreda osnovnih škola. Prikupljanje podataka provedeno je krajem školske godine 2003/2004. Podaci su dobiveni samoiskazom sudionika na upitnicima o zlostavljanju u djetinjstvu te skalama manifestne agresivnosti, anksioznosti i altruizma. Frekfencijskom analizom utvrdili smo da su u školama dominantniji oblici emocionalnog zlostavljanja od tjelesnog i dosežu zabrinjavajuće razmjere, primjerice više od polovice sudionika izvještava o plašenju i prijetnjama koje doživljava u školi, a više od trećine doživjelo je da netko na njih viče. Premda je manje prisutno tjelesno zlostavljanje u školi nije zanemarivo.Učenici koji su tjelesno češće zlostavljani nezadovoljniji su školom (r=0, 174, p<0.01), iskazuju veću agresivnost (r=0.441, p<0.001), i češće su muškog spola(r=0.324, p<0.01). Emocionalno češće zlostavljani učenici su anksiozniji(r=0.281, p<0.01), nezadovoljniji školom (r=0.237, p<0.01) i manifestno agresivniji(r=0.398, p<0.01). Diskriminacijskom analizom utvrdili smo da zlostavljanu djecu od nezlostavljane razlikuje iskazana manifestna anksioznost i agresivnost bez obzira radili se o tjelesnom ili emocionalnom zlostavljanju. Različiti oblici emocionalnog i fizičkog zlostavljanja poprimaju zabrinjavajuće razmjere u školskoj svakodnevnici. Posljedice takvih traumatskih iskustava utječu na zdravlje i funkcioniranje djece u školi ali i životu.Interdisciplinarna istraživanja ove pojave i edukacija svih ljudi koji se bave mladima, nameće se kao neophodnost i prvi zadatak prevencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA