ࡱ> 35"#$%&'()*+,-./0129 bjbj GRƳ;lhhhx4fffh< VTB @LLLLTx?z?z?z?z?z?z?X [z?LLz?FLLKVFFF[LLx?Fx?FF.C-#=L 0j/*%fYIpP=aV0V*[d[=F MARKO DRAGI KNJI}EVNOST KATOLI KE OBNOVE I PRVOGA PROSVJETITELJSTVA (HRVATSKA BAROKNA KNJI}EVNOST) (SVEU ILI`NI PRIRU NIK) SPLIT, 2006. Nakladnik: Sveu iliate u Splitu Filozofski fakultet Za nakladnika: prof. dr. Josip Milat, dekan Biblioteka: Suvremena nastava Knjiga br.2. Recenzenti: Prof.dr. Slobodan Prosperov Novak Prof.dr. Ivan Mimica, emer. Dr.sc.Antun Paveakovi, znanstveni suradnik Lektor: Jozo Kraljevi, prof. Grafi ka obrada: Josip Dragi, dipl. iur. Jozo Kraljevi, prof. CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEU ILI`NA KNJI}NICA U SPLITU UDK 821.163.42(091)"15/17" DRAGI, Marko Knji~evnost katoli ke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna knji~evnost) : (sveu iliani priru nik) / Marko Dragi. - Split : Filozofski fakultet Sveu iliata, 2006. - (Biblioteka Suvremena nastava ; knj. 2) Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-7395-03-0 ISBN 978-953-7395-03-2 120711038  Priru nik se elektroni ki objavljuje na slu~benoj web stranici Filozofskog fakulteta u Splitu, prema odluci br.: ............................. donesenoj na sjednici Znanstveno-nastavnog vijea FF Splita dana 20.prosinca 2006. godine. K A Z A L O  TOC \h \z \t "Naslov 1;1;Naslov 2;2"  HYPERLINK \l "_Toc137885110" CILJEVI, PROGRAM I LITERATURA  PAGEREF _Toc137885110 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc137885111" REFORMACIJA  PAGEREF _Toc137885111 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc137885112" REFORMACIJA U HRVATSKOJ  PAGEREF _Toc137885112 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc137885113" MATIJA VLA I ILIRIK  PAGEREF _Toc137885113 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc137885114" ANTUN VRAMEC  PAGEREF _Toc137885114 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc137885115" PROTUREFORMACIJA  PAGEREF _Toc137885115 \h 16  HYPERLINK \l "_Toc137885116" POVIJESNI KONTEKST  PAGEREF _Toc137885116 \h 16  HYPERLINK \l "_Toc137885117" HRVATSKA KNJI}EVNOST KATOLI KE OBNOVE  PAGEREF _Toc137885117 \h 21  HYPERLINK \l "_Toc137885118" BARTOL KA`I  PAGEREF _Toc137885118 \h 21  HYPERLINK \l "_Toc137885119" JURAJ KRI}ANI  PAGEREF _Toc137885119 \h 25  HYPERLINK \l "_Toc137885120" `IME BUDINI  PAGEREF _Toc137885120 \h 30  HYPERLINK \l "_Toc137885121" MAVRO ORBINI  PAGEREF _Toc137885121 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc137885122" JAKOV MIKALJA  PAGEREF _Toc137885122 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc137885123" ALEKSANDAR KOMULOVI  PAGEREF _Toc137885123 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc137885124" MATIJA MATULI ALBERTI  PAGEREF _Toc137885124 \h 40  HYPERLINK \l "_Toc137885125" MARKO ANTONIJE DE DOMINIS  PAGEREF _Toc137885125 \h 41  HYPERLINK \l "_Toc137885126" HRVATSKA BAROKNA KNJI}EVNOST  PAGEREF _Toc137885126 \h 43  HYPERLINK \l "_Toc137885127" IVAN GUNDULI  PAGEREF _Toc137885127 \h 44  HYPERLINK \l "_Toc137885128" TOMKO MRNAVI  PAGEREF _Toc137885128 \h 47  HYPERLINK \l "_Toc137885129" IVAN BUNI VU I  PAGEREF _Toc137885129 \h 48  HYPERLINK \l "_Toc137885130" JUNIJE D}ONO PALMOTI  PAGEREF _Toc137885130 \h 49  HYPERLINK \l "_Toc137885131" STIJEPO UREVI  PAGEREF _Toc137885131 \h 50  HYPERLINK \l "_Toc137885132" VLADISLAV MEN ETI (MIN ETI)  PAGEREF _Toc137885132 \h 51  HYPERLINK \l "_Toc137885133" PETAR BOGA`INOVI  PAGEREF _Toc137885133 \h 51  HYPERLINK \l "_Toc137885134" IGNJAT UREVI  PAGEREF _Toc137885134 \h 52  HYPERLINK \l "_Toc137885135" PETAR KANAVELI  PAGEREF _Toc137885135 \h 54  HYPERLINK \l "_Toc137885136" JEROLIM KAVANJIN  PAGEREF _Toc137885136 \h 54  HYPERLINK \l "_Toc137885137" PETAR ZRINSKI  PAGEREF _Toc137885137 \h 55  HYPERLINK \l "_Toc137885138" ANA KATARINA ZRINSKI  PAGEREF _Toc137885138 \h 56  HYPERLINK \l "_Toc137885139" FRAN KRSTO FRANKOPAN  PAGEREF _Toc137885139 \h 57  HYPERLINK \l "_Toc137885140" IVAN BELOSTENEC  PAGEREF _Toc137885140 \h 57  HYPERLINK \l "_Toc137885141" JURAJ HABDELI  PAGEREF _Toc137885141 \h 58  HYPERLINK \l "_Toc137885142" IVAN TANZLIGER ZANOTTI  PAGEREF _Toc137885142 \h 59  HYPERLINK \l "_Toc137885143" ANTUN KANI}LI  PAGEREF _Toc137885143 \h 59  HYPERLINK \l "_Toc137885144" PAVAO RITTER VITEZOVI  PAGEREF _Toc137885144 \h 60  HYPERLINK \l "_Toc137885145" RAFAEL LEVAKOVI  PAGEREF _Toc137885145 \h 65  HYPERLINK \l "_Toc137885146" JURAJ RATTKAY  PAGEREF _Toc137885146 \h 66  HYPERLINK \l "_Toc137885147" STJEPAN GRADI  PAGEREF _Toc137885147 \h 70  HYPERLINK \l "_Toc137885148" IVAN LU I  PAGEREF _Toc137885148 \h 70  HYPERLINK \l "_Toc137885149" KNJI}EVNOST BOSANSKIH FRANJEVACA  PAGEREF _Toc137885149 \h 73  HYPERLINK \l "_Toc137885150" MATIJA DIVKOVI  PAGEREF _Toc137885150 \h 74  HYPERLINK \l "_Toc137885151" IVAN BANDULOVI  PAGEREF _Toc137885151 \h 78  HYPERLINK \l "_Toc137885152" PAVAO MO`UNJANIN POSILOVI  PAGEREF _Toc137885152 \h 78  HYPERLINK \l "_Toc137885153" IVAN AN I  PAGEREF _Toc137885153 \h 81  HYPERLINK \l "_Toc137885154" FRANJO GLAVINI  PAGEREF _Toc137885154 \h 81  HYPERLINK \l "_Toc137885155" LOVRO `ITOVI LJUBU`AK  PAGEREF _Toc137885155 \h 82  HYPERLINK \l "_Toc137885156" KNJI}EVNOST PRVOG PROSVJETITELJSTVA  PAGEREF _Toc137885156 \h 84  HYPERLINK \l "_Toc137885157" FILIP GRABOVAC  PAGEREF _Toc137885157 \h 86  HYPERLINK \l "_Toc137885158" ANDRIJA KA I MIO`I  PAGEREF _Toc137885158 \h 87  HYPERLINK \l "_Toc137885159" POVIJESNA I KNJI}EVNA ISTINA O BOSANSKIM KRALJEVIMA U RAZGOVORU UGODNOMU  PAGEREF _Toc137885159 \h 89  HYPERLINK \l "_Toc137885160" ZBILJA O KNEZOVIMA NAKIIMA I VU KOVIIMA U RAZGOVORU UGODNOMU I TRADICIJI  PAGEREF _Toc137885160 \h 107  CILJEVI, PROGRAM I LITERATURA Ciljevi Knji~evnost katoli ke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna knji~evnost) kao fenomen koji se razvija u specifi nim okolnostima katoli ke obnove. Upoznati studente sa specifi nim mikrostilskim osobinama barokne knji~evnosti, kao i sa strukturom ~anrova u vrijeme baroka. Problem manirizma i odnos manirizma spram baroka, ali i kasnorenesansne knji~evnosti. Odnos izmeu utilitarnog i estetskog modela u hrvatskoj knji~evnosti. Osobito osvijetliti odnos izmeu visokih dosega dubrova kog knji~evnog i kulturnog kruga te prosvjetiteljskih knji~evnih napora i dosega. Ozaljski knji~evni i kulturni krug kao fenomen; propast tog kruga kao razlog izostanka autenti nog klasicizma. Program Te~iate je na kroni arima: Antunu Vramecu, Mavru Orbiniju, Juraju Rattkayu; piscima teoloakih tekstova: Bartolu Kaaiu, Aleksandru Komuloviu, Matiji Matuliu-Albertiju; djelima bosanskih franjevaca Matije Divkovia, Pavla Posilovia, Ivana Bandulovia, Ivana An ia, Lovre `itovia; dubrova kim knji~evnicima Gundulieva, Bunieva i Palomotieva kruga; piscima vezanim uz Zrinske i Frankopane, zatim Pavlu Ritteru Vitezoviu i prvim dalmatinskim preporoditeljima Grabov eve i Ka ieve generacije. Literatura obvezna Batuai, Nikola: Povijest hrvatskoga kazaliata, Zagreb 1978.; dijelovi Kazaliata baroknog razdoblja i Kazaliate osamnaestog stoljea. Faliaevac, Dunja: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989.; pet studija u dijelu pod zajedni kim naslovom Barok. Georgijevi, Kreaimir: Hrvatska knji~evnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.; sva poglavlja o 17. i 18. stoljeu Je~i, Slavko: Hrvatska knji~evnost od po etka do danas, Zagreb, 1944. (mo~e i novije izdanje); od poglavlja Posljednje dvije renesansne generacije u Dalmaciji i Dubrovniku (1560.-1600.) do, zaklju no, poglavlja Dizanje vjerskog osjeaja i narodne svijesti meu Hrvatima pod tuim gospodstvom Kombol, Mihovil: Povijest hrvatske knji~evnosti do narodnog preporoda, Zagreb, 1945. (2. izd. 1961.) od poglavlja Epigoni, zaklju no s poglavljem Grabovac i Ka i Kravar, Zoran: Studije o hrvatskom knji~evnom baroku, Zagreb, 1975. Kravar, Zoran: Svjetovi Osmana i Barok kao potonulo kulturno dobro, u: Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993. Novak, Slobodan Prosperov: Povijest hrvatske knji~evnosti /Od Gundulieva  Poroda od tmine do Ka ieva  Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga iz 1756., III. knjiga, Zagreb, 1999.; osobito prou iti uvodno poglavlje koje sadr~i iscrpan komentar literature. `ojat, Olga: Pregled hrvatske kajkavske knji~evnosti od polovine 16. do polovine 19. stoljea i jezi no-agrafijska borba uo i i za vrijeme ilirizma, u PSHK, knj. 15/I., Zagreb, 1977. `velec, Franjo: Hrvatska knji~evnost 17. stoljea, u: Povijest hrvatske knji~evnosti, knjiga 3., Od renesanse do prosvjetiteljstva, napisali Marin Frani evi, Franjo `velec, Rafo Bogiai, Liber  Mladost, Zagreb, 1974. Frangea, Ivo: Povijest hrvatske knji~evnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Cankarjeva zalo~ba, Zagreb  Ljubljana, 1987. Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga, Zagreb, 2000. Jel i, Dubravko: Povijest hrvatske knji~evnosti, drugo znatno proaireno izdanje, Naklada P.I.P. Pavi i, Zagreb, 2004. Hrvatska knji~evnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljea, Hrvatska knji~evnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, knjiga 6., priredio Ivo Pranjkovi, Matica hrvatska, HKD Napredak, Sarajevo, 2005. Literatura dopunska Angyal, Andrija: Die slawische Barockwell, Leipzig, 1961. Banac, Ivo: Uskrsnula Hrvatska Pavla Rittera Vitezovia,  Kolo , br. 2, Zagreb, 1996, str. 5-18 Batuai, Nikola: Narav od fortune, Zagreb, 1991.; poglavlja Scenska recepcija Gundulieve Dubravke, Element! scenske fantastike u dubrova koj drami XVII. stoljea Bogiai, Rafo: Hrvatska pastorala, Zagreb, 1989. Bojovi, Zlata: Barokni pesnik Petar Kanavelovi, Beograd, 1980. Botica, Stipe: Filip Grabovac, Zagreb, 1990. Bratuli, Josip: Sjaj baatine, Split, 1990., poglavlja Divkovieve Besiede kao knji~evni tekst, Pjesnik Fran Krsto Frankopan, Petar Zrinski i Pavao Ritter Vitezovi, `kolska drama u sjevernoj Hrvatskoj ale, Frano: Komedija dell' Arte i hrvatska komedija sedamnaestog stoljea u Dubrovniku, u: Dani hvarskoga kazaliata, sv. 12, Split, 1986. i in-`ain, iro: Ilirska akademija u Splitu, njeno vrijeme i sjediate, Split, 1952. Dani hvarskog kazalita, sv. 4, Split, 1977. Dani hvarskog kazalita, sv. 5, Split, 1978. Dani hvarskog kazalita, sv. 19, Split, 1993. Dani hvarskog kazalita, sv. 20, Split, 1994. Dani hvarskog kazalita, sv. 21, Split, 1995. Dani hvarskog kazalita, sv. 22, Split, 1996. Deanovi, Mirko: Odrazi talijanske akademije  degli Arcadi preko Jadrana, Rad JAZU, knj. 248, Zagreb, 1933., str. 1-48.; br. 250, Zagreb, 1935., str. 1-125 Faliaevac, Dunja: Ivan Buni Vu i, Zagreb, 1978. Faliaevac, Dunja: Ivan Gunduli, u: Hrvatska knji~evnost u evropskom kontekstu, Zagreb, 1978., str. 259-276 Faliaevac, Dunja: Kaliopin vrt, Zagreb, 1997. Frangea, Ivo: Povijest hrvatske knji~evnosti, Zagreb, 1987., poglavlja: Reformacija. Protureformacija. Barok. Racionalizam i predromantizam Fotez, Marko: Scenske vrednote Gundulieve Dubravke,  Hrvatska revija , br. 12, Zagreb, 1938., str. 674-686 Golub, Ivan: The Slavic Vision of Juraj Kri~ani, Zagreb  Dubrovnik, 1993. Haler, Albert: Gunduliev Osman s estetskog glediata, Beograd, 1929. Hrvatski knji~evni barok, Zagreb, 1991. Ivekovi, Franjo: Hrvatska Zrinijada prema magjarskoj,  Knji~evnik , br. 3, 1866., str. 319-335. Jagi, Vatroslav: Adrianskoga mora Sirena iliti Obsida Sigetska,  Knji~evnik , br. 3, 1866., str. 336-407 Jensen, Alfred: Gunduli und sein Osman, Goteborg, 1900. Jutroni, Andre: Iz kulturne proalosti Bra a, Split, 1970., od pogl. Nekoliko podataka o Sabi Mladiniu, zaklju no poglavlje Tko je  u itelj Juriai u velepjesmi Jerolima Kavanjina Karaman, Dujam Sreko: Prva hrvatska akademija i gospodarsko druatvo u Spljetu, Split, 1899. Kaai, Bartol: Zbornik radova o ~ivotu i djelu, Zadar, 1994. Klju evi raja, zbornik, Zagreb, 1995. Knji~evni barok, Zagreb, 1988 Kombol, Mihovil: Hrvatska drama do 1830.,  Hrvatsko kolo , br. 2-3. Zagreb, 1949.. str. 293-311; pretiskano u 86. knj. edicije Pet stoljea hrvatske knji~evnosti Kombol, Mihovil  Novak, Slobodan Prosperov: Hrvatska knji~evnost do narodnog preporoda, Zagreb, 1992. (konzultirati osobito bibliografiju) Kravar, Zoran: Stil hrvatskoga knji~evnog baroka, u ediciji: Hrvatska knji~evnost u evropskom kontekstu, Zagreb, 1978.; str.223-241 Kravar, Zoran: Das Barock in der kroatischen Literatur, Kln-Weimar-Wien, 1991. Kuna, Herta: Hrestomatija stare bosanske knji~evnosti, Sarajevo, 1974.; po vlastitom izboru Kurelac, Miroslav: Ivan Lu i, otac hrvatske historiografije, Zagreb, 1994. Lachmann-Schmol, Renate: Ignjat ori, Kln-Graz, 1964. Maixner, Rudof: O akademiji Miha Sorko evia, GPKH, knj. 23, Zagreb, 1952.; str. 56-67. Markovi, Franjo: Esteti ka ocjena Gundulieva Osmana, Rad JAZU, knj. 46, 1879. (str. 78-165); br. 47, 1879. (str. 129-221); br. 50, 1879. (str. 96-175); br. 52, 1880. (str. 1-140). Maroevi, Tonko: Teatar Marina Gazarovia, u knjizi: Dike ter hvaljenja, Split. 1986. Mati, Tomo: Prosvjetni i knji~evni rad u Slavoniji prije preporoda, Zagreb, 1945.; poglavlja: I., II., III., V. i VI. Medini, Milorad: Povijest hrvatske knji~evnosti u Dalmaciji i Dubrovniku, knjiga I.. Zagreb, 1902.; poglavlja Pokladna lirika, Epika, Juraj Barakovi, Turski bojevi u dubrova ko-dalmatinskoj knji~evnosti. Mihanovi-Salopek, Hrvojka: Hrvatska himnodija od srednjega vijeka do preporoda. Split, 1992.; od poglavlja Kreativni metodski postupci strukturiranja hrvatske himnodije, zaklju no poglavljem Rasprostranjenost prosvjetiteljskih izdanja himnodijskih zbornika i pjesmarica  Mogunosti , (temat o hrvatskoj drami 17. stoljea), br. 2-3, Split, 1977. Mulja i, }arko: Dva priloga povijesti dubrova kih akademija, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. IV-V, Zagreb, 1959.; str. 319-334 Novak, Slobodan Prosperov  Lisac, Josip: Hrvatska drama do narodnog preporoda, I 11, Split, 1984.; u I. dijelu od poglavlja XXXLX. Martin Benetovi: Hvarkinja do kraja; u II. dijelu od po etka, zaklju no poglavljem LXLX. Judita. Novak, Slobodan Prosperov: Vu istrah i dubrova ka tragikomedija, Split, 1979. Novali, uro: O dvojstvu hrvatskog knji~evnog baroka,  Forum , br. 4, Zagreb. 1968, str. 712-730. Pavi, Armin: O kompoziciji Gundulieva  Osmana , Rad JAZU, knj. 32, Zagreb, 1875., str. 104-150. Pavli i, Pavao: }anrovi hrvatske barokne knji~evnosti, u: Hrvatska knji~evnost u evropskom kontekstu, Zagreb, 1978.; str. 243-258. Pavli i, Pavao: Rasprave o hrvatskoj baroknoj knji~evnosti, Zagreb, 1979. Pavli i, Pavao: Poetika manirizma, Zagreb, 1988. Pavli i, Pavao: Studije o Osmanu, Zagreb, 1996. Pavlovi, Dragoljub: Vlaho Skvadrovi /Squadri/, Rad JAZU, knj. 259. Zagreb, 1937, str. 183-200. Pavlovi, Dragoljub: Starija jugoslovenska knji~evnost, Beograd, 1971.. od poglavlja O krizi vlasteoskog stale~a u Dubrovniku XVII. st. do kraja. Petrovi, Sveto: Problem soneta u starijoj hrvatskoj knji~evnosti, Rad JAZU, knj. 35, Zagreb, 1968.; analize Ivana Mraia i Jurja Barakovia. Potthoff, Willfried: Die Dramen des Junije Palmoti, Wiesbaden, 1973. Prohaska, Dragutin: Ignjat ori i Antun Kani~li. Studija o baroku u naaoj knji~evnosti, Rad JAZU, knj. 178., Zagreb, 1909.; str. 115-224. Rapacka, Joanna: Zaljubljen u vilu, Split, 1998.; od poglavlja Obrana uzaludnih napora do kraja knjige. Rothe, Hans: O ~anru Gundulieva Osmana,  Dometi , br. 1-3, 1983., str. 67-78. Rothe, Hans: Unutraanja forma knji~evnog baroka slobodnoga grada Dubrovnika: Ivan Gunduli: Suze sina razmetnoga,  Croatica , sv. 22-23, 1985., str. 55-81. Slamnig, Ivan: Disciplina maate, Zagreb, 1965.; poglavlje Neke specifi ne crte hrvatske barokne poezije. Slamnig, Ivan: Hrvatska knji~evnost prije preporoda kao organski dio evropskog knji~evnog kretanja, u ediciji: Hrvatska knji~evnost prema evropskim knji~evnostima, Zagreb, 1970., str. 19-49. Slamnig, Ivan: Hrvatska knji~evnost osamnaestoga stoljea, njezini stilovi, veze i uloga u stvaranju nacionalnog jedinstva, u: Hrvatska knji~evnost u evropskom kontekstu, Zagreb, 1978., str. 279-286. Slamnig, Ivan: Hrvatska versifikacija, Zagreb, 1981.; poglavlje Razvoj stiha u 17. stoljeu. Stama, Ante: Slikovno i pojmovno pjesniatvo, Zagreb, 1977.; poglavlje D~ivo Buni Vu i u zrcalu metafore. Stara bokeljska knji~evnost, Zagreb, 1996. `velec, Franjo: Dubrova ka komedija XVII. stoljea,  Mogunosti , br. 10, Split, 1974., str. 1073-1085. `velec, Franjo: Iz naae knji~evne proalosti, Split, 1990.; poglavlja Kako je nastala Vila Slovinka Jurja Barakovia, Odjeci Vergilijeve Eneide u Vili Slovinki Jurja Barakovia, Dometi  Drage, rapske pastirice Jurja Barakovia, Barokni epovi s historijskom temom u hrvatskoj knji~evnosti, O recepciji Gundulieva  Osmana prije njegova prvog tiskanja, Ivan Tanzlinger Zanotti, zadarski knji~evnik 17. i po etka 18. stoljea, Pouka i poruka Grabov eva  Cvita razgovora . `velec, Franjo: Iz starije hrvatske knji~evnosti, Zagreb, 1998.; poglavlja Pitanja jezika i pisma Propagandinih izdanja u sklopu Kaaievih jezikoslovnih intencija, Ivan Mrai otvara novo podru je hrvatskoj pjesni koj rije i, Katalozi u funkciji epizoda u Gundulievu Osmanu, Dubrovnik ponovljen Jakete Palmotia prema Osmanu Ivana Gundulia, Plandovanja  i nakon viae stoljea ~iva poezija, Knji~evna druatva u Dalmaciji od XVI. -XVIII stoljea. Tatarin, Milovan: Od svita odmetnici, Split, 1997. Tomasovi, Mirko: Komparatisti ki zapisi, Zagreb, 1976.; poglavlje Bunieve pozajmice i parafraze Petrarkinih stihova. Lektira Gu eti, Stjepan (Stjepo urevi): Derviaiata, u: Ivan Kukuljevi: Stari pjesnici hrvatski, sv. I, Zagreb, 1856. Vitalji, Andrija: Ostan Bo~ije ljubavi i razlike pjesni duhovne, Dubrovnik, 1874. Ma~ibradi, Horacije: Pjesme Oracija Ma~ibradia, Stari pisci hrvatski (SPH), knj. 11 (djela Ma~ibradia, Miha Bunia Babulinova, Maroja Ma~ibradia i Marina Bureaia), Zagreb, 1880. Palmoti, Junije: Djela Gjona Palmotia, SPH, knj. 12. i 13., Zagreb, 1882. i 1883.; Atalanta, SPH, knj. 19, Zagreb, 1892. (fakultativno  SPH, knj. 14., Zagreb, 1884.; Izabrana djela, Stoljea hrvatske knji~evnosti [SHK], Zagreb, 1995.) Gleevi, Antun: Djela Antuna Gleevia, SPH, knj. 15, Zagreb, 1886. (prema vlastitom izboru nekoliko pjesama, posebno maskerata i jedan dramski tekst) Barakovi, Juraj: Djela, SPH, knj. 17, Zagreb, 1889.; takoer i: Vila Slovinka, Pet stoljea hrvatske knji~evnosti (PSHK), knj. 8, Zagreb, 1964. Crkvena prikazanja starohrvatska XVI i XVII vijeka, SPH, 1893.; pro itati Prikazanje slavnoga uskrsnutja Isukrstova, Prikazanje naviaenja pri iste divice Marije, Prikazanje od usastja na nebesa slavne divice Marije, Prikazanje sv. Beatrice, Faustina i Simplicija bratje, Prikazanje ~ivota i muke s. Ciprijana i Justine, Prikazanje s. Ivana Krstitelja porojenje i smrt, Skazanje ~ivota svete Gjulelme, kraljice ugarske. Kavanjin, Jerolim: Povijest vanelska bogatoga a nesrenoga Epuluna i ubogoga a estita Lazara, SPH, knj. 22, Zagreb, 1913. urevi, Ignjat: Djela Ignjacija D~ord~i, SPH, knj. 24 i 25, Zagreb, 1918. i 1922. (obvezatno konzultirati i izdanje urevia u PSHK, knj. 18, Zagreb, 1971.) Komedija od Raskota, Graa za povijest hrvatske knji~evnosti (GPKH), knj. 11, Zagreb, 1932. Nono vien'je svetog Bernarda, GZPH, knj. 11, Zagreb, 1932. Kaai, Bartul: Sveta Venefrida,  Vrela i prinosi , br. 8, Sarajevo 1938.; ima i p. o. Bartol Kaai: Pjesni duhovne oca Bartolomeja Kaaia, GPKH, knj. 7. Zagreb, 1912. (nekoliko pjesama po vlastitom izboru). (Fakultativno  Bartol Kaai: Putovanja ju~noslavenskim zemljama, Privlaka, 1987.: }ivot Bartola Kaaia, Osijek, 1999.) Fancev, Franjo: Iz poezije Pa~anina Ivana Meraia, GPKH, knj. 13, Zagreb, 1938. (fakultativno) Gunduli, Ivan: Djela D~iva Frana Gundulia, knj. 9, tree izdanje, Zagreb, 1938. (Konzultirati  Ivan Gunduli: Suze sina razmetnoga. Dubravka. Ferdinandu Drugomu od Toskane, PSHK, knj. 12, Zagreb, 1964.; Osman, Matica hrvatska. Zagreb, 1991.) Ka i Mioai, Andrija: Razgovor ugodni naroda slovinskoga, SPH, knj. 27, Zagreb. 1942. (Fakultativno  Andrija Kaai Mioai: Korabljica, SPH, knj. 28, Zagreb. 1964.) Grabovac, Filip: Cvit razgovora naroda i jezika iliri koga aliti rvackoga, SPH, knj. 30, Zagreb, 1951. Zrinski, Petar: Adrijanskoga mora sirena, SPH, knj. 32, Zagreb, 1957. (Konzultirati  Dragoljub Pavlovi: Antologija dubrova ke lirike, Beograd, 1960.) Benetovi, Martin: Hvarkinja; Junije Palmoti: Pavlimir; PSHK, knj. 9. Zagreb, 1965. (Fakultativno  `iako Gunduli: Sun anica, GPKH, knj. 28, Zagreb, 1962.) Morovi, Hrvoje: Iz poezije Marina Gazarovia,  Mogunosti , br. 9, Split, 1963.; str. 983-996 Gazarovi, Marin: Murat gusar,  Mogunosti , br. 6 i 7, Split, 1970. Zbornik stihova XVII. stoljea, PSHK, knj. 10, Zagreb, 1967. Komedije XVII. i XVIII. stoljea, PSHK, knj. 20, Zagreb, 1967.; prostudirati uvodnu studiju i komedije: Ljubovnici, Pijero Muzuvijer, Mada, Starac Klimoje, Ilija Kuljaa (literatura o komediografiji i u: Novak  Lisac, Hrvatska drama do narodnog preporoda, II, str. 133-134) Hrvatski latinisti, II, PSHK, knj. 3, Zagreb, 1970. (konzultirati  Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, PSHK, knj. 11, Zagreb, 1972.) Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, PSHK, knjiga 11., priredio Jakaa Ravli, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1972. Dubrova ke preradbe Moliereovih komedija, HI, SPH, knj. 36 i 37, Zagreb, 1972.. 1973. Zbornik stihova i proze XVIII. stoljea, PSHK, knj. 19, Zagreb, 1973. Buni Vu i, Ivan: Djela D~iva Bunia Vu ia, SPH, knj. 35, Zagreb, 1971.; svakako konzultirati i: D~ivo Buni Vu i: Djela, SHK, Zagreb, 1995. Dubrovniker Dramatiker des 17. Jahrhunderts, priredio Wilfried Potthoff, Giessen, 1975. Zrinski, Petar  Frankopan, Fran Krsto  Vitezovi, Pavao Ritter: Izabrana djela, PSHK, knj. 17, Zagreb, 1976. Hrvatski kajkavski pisci, PSHK, knj. 15/11, Zagreb, 1977. Kanaveli, Petar: Vu istrah,  Forum , br. 7-9, Zagreb, 1983. Frankopan, Fran Krsto: Djela, SPH, knj. 42, Zagreb, 1995.; konzultirati i: Fran Krsto Frankopan: Djela, SHK, Zagreb, 1995. (i drugo, obnovljeno izdanje 1999.). Vitezovi, Pavao Ritter: O~ivjela Hrvatska, Zagreb, 1997. Ivaniaevi, Ivan: Kita cvitja razlikova, Beograd  Bol, 1981. REFORMACIJA Reformacija je socijalno-politi ki pokret 16. st. Bila je to borba protiv Katoli ke crkve kao oslonca feudalizma. Zabrana indulgencije bio je jedan od glavnih zahtjeva reformacije. Protestantizam je openit naziv za kraanska u enja koja su se odijelila od katolicizma u vrijeme reformacije. Protestantizam naglaaava ulogu Biblije i milosti. Korijene protestantizma nalazimo kod Jana Husa (oko 1369.-1417.) iz eake. Protestatio njema kih kne~eva i slobodnih gradova bio je na saboru u Speyeru 1529. To je protest protiv ukidanja luteranskih crkava. Protestant zna i i  svjedo iti . Hus je bio pod utjecajem Engleza Johna Wycliffea (oko 1329.-1384.) koji je tvrdio da je autoritet Svetog pisma iznad autoriteta pape. Protestantizam kao trajnija pojava potje e iz XVI. st. s Martinom Lutherom (1483.-1546.) koji je podrijetlom iz rudarske obitelji, a 1501. g. upisao je Sveu iliate u Erfurtu. U Erfurtu ga je udario grom kad je zazvao pomo Sv. Ane i odlu io postati redovnikom augustinskih pustinjaka u Erfurtu. Godine 1512. doktorirao je teologiju. Na dan Svih svetih (31. listopada 1517.) uz dopuatenje dekana teoloakog fakulteta na vrata dvorske crkve pribio je svojih 95 teza pozivajui na raspravu; 10. listopada 1520. g. dobio je papinsku bulu koja je osudila njegovo ponaaanje; 10. XII. 1520. sa svojim pristaaama spalio je bulu i kanonsko pravo; 3. I. 1521. Luther je izopen i doalo je do podjele kraanskoga svijeta. Luther je preveo Bibliju. Protestanti priznaju samo dva sakramenta: Gospodnju Ve eru ili Euharistiju i Kratenje. Glavne su im svetkovine Bo~i, Uskrs i Duhovi. Protestanti obuhvaaju luterane, kalviniste i anglikance te metodiste, baptiste i dr. REFORMACIJA U HRVATSKOJ Lutherove ideje u Hrvatskoj prihvaene su najprije u Istri. Petar Pavao Vergerije, nekadaanji papinski nuncij u Njema koj te biskup modruaki i koparski, uz pomo reformatora Primo~a Trubara i njegova suradnika Ivana Unganda, pridobio je Stjepana Konzula Istranina (1521.  1579.) i Antuna Dalmatina (po . XVI. st.-1579.). Oni su preveli Bibliju na narodni jezik. MATIJA VLA I ILIRIK Vodee mjesto meu hrvatskim piscima protestantizma zauzima Matija Vla i Ilirik (Labin, 1520.  Frankfurt, 1575.). Bio je filolog, povjesni ar, protestantski teolog, latinist; prijatelj Lutherov. Protestantizam je prihvatio pod utjecajem svoga ujaka fra Balda Lupetine koji je bio sveenikom u Mlecima. Djela: Catalogus testium veritatis (Katalog svjedoka istine, 1555. ) te enciklopedijsko djelo u 13 svezaka Ecclesiastica historia (Povijest crkve, tzv. Magdeburake centurije, Basel od 1559.-1574.), Clavis scripturae Sacrae (Klju  Sv. pisma, Basel 1567.) * Kajkavsku Hrvatsku zahvatio je kalvinizam, a proairio ga je u Meimurju grof Juraj Zrinski, sin proslavljenoga branitelja Sigeta. Protjerao je iz Meimurja katoli ke sveenike i doveo kalviniste. U Nedeliau je 1572. godine podigao tiskaru koja je radila 14 godina i u njoj je tiskan Novi zavjet i Katekizam Mihajla Bu ia. ANTUN VRAMEC Antun Vramec (Ormo~, `tajerska, 1538.  Vara~din, 1588.) kroni ar, vjerski pisac, dr. teologije. `kolovao se u Be u i Rimu. Godine 1568. najmlai je kanonik na zagreba kom kaptolu, 1573. vara~dinski arhiakon, 1576. ili 1577. ~upnik u Bre~icama. Godine 1578. suspendiran je jer se nije htio odrei neke ~ene. Izopen je 1582. godine. Pisao je kajkavskim dijalektom. Najzna ajnija su njegova djela: Kronika (1578.) u kojoj na 65 listova navodi povijesni pregled od postanka svijeta do izlaska knjige 1578. g. te zbirka propovijedi homilija Postila 1586. g. Neki ga povjesni ari knji~evnosti svrstavaju u reformatore, a neki u protureformatore. PROTUREFORMACIJA POVIJESNI KONTEKST U Mleta ko-turskom ratu od 1499.-1503. godine Turci (Osmanlije) su opustoaili splitsko, aibensko i zadarsko podru je, a 1500. godine osvojili Makarsku i luku Busoljinu kraj Trogira. Sljedee su godine (1501.) osvojili trogirsko i aibensko podru je. Splitski nadbiskup Bernardo Zane 1512. g. zapisao je da je svojim o ima gledao kako Turci otimaju djecu s maj inih grudi, siluju ~ene pred njihovim mu~evima, a starce i starice, kao nepotreban plijen, ubijaju pred djecom i unu adima. a vinu i Nutijak u Cetinskoj krajini Osmanlije su osvojili 1513. g. Osam godina kasnije (1521.) osvojen je Beograd. Tako je osvaja ima otvoren put prema Srijemu, Slavoniji i Ugarskoj. Knin i Skradin osvojeni su 1522. g., a 1523. g. osvojeni su Sinj i Ostrovica kraj Bribira. U to su vrijeme u~asna stradanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Od 5. o~ujka do 10. travnja 1524. godine Osmanlije su juriaali na Klis ali su ih porazili branitelji predvoeni Petrom Kru~iem i Grgurom Orlov iem. Osmanlije su 1526. g. sa dvjesto tisua vojnika i tri stotine topova osvojili Srijem i Osijek. Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik II. zapo eo je 29. kolovoza 1526. g. na Moha kom polju s oko 30.000 vojnika bitku s Osmanlijama ne ekajui glavninu hrvatske vojske koju je predvodio Krsto Frankopan. Kralj nije ekao ni Erdeljsku vojsku pod zapovjedniatvom Ivana Zapolje. U okraaju je poginulo 22.000 vojnika. Kralj se utopio u potoku eleju. Godine 1527. Ferdinand Habsburg izabran je za kralja Hrvatske. On se opredijelio za katolicizam i time je u Hrvatskoj zavraena sudbina reformacije. Mleta ka i Dubrova ka Republika ostale su takoer vjerne katolicizmu. Jajce i Banja Luka osvojeni su 1528. g. Sulejman II. Veli anstveni 29. rujna 1529. g. s oko 100 000 vojnika i 300 topova opkolio je Be . Bosnom je u diplomatskoj misiji Benedikt Kuripeai  proputovao 1530. g. i, uz ostalo, zapisao:  U spomenutom kraljevstvu Bosni naali smo tri naroda i tri vjere. Prvo su starosjedioci Boanjaci, koji su rimo-kraanske vjere. (& ) Drugo su Srbi, koje oni zovu Vlasima. (& ) Trei su narod pravi Turci. Ti, naro ito ratnici i inovnici, s velikim tiranstvom vladaju objema prije spomenutim narodima, kraanskim podanicima.  Od 1530. do 1541. g. u }umberak su se naseljavale prve skupine uskoka. Oko 10 000 Hrvata odselilo je iz Pokuplja 1532.-1533. g. u okolicu Be a, a viae od 100 000 Hrvata zapadno od Vrbasa, Pounja, Like, Krbave i zapadne Slavonije naselilo je oko 200 sela u Gradiau. Po Sanudu, autoru Diaria, Turci su do 1533. g. iz hrvatskih zemalja u ropstvo odveli 600 000 ~itelja.  Po~ega je osvojena 1536. godine. Od 1536. do 1537. g. zavraeno je osvajanje Slavonije. Osvojeni su: Klis 1537. g., Naaice 1541. g. Voin, Stup anica, Bijela Stijena, Orahovica, Valpovo, Brezovica, Pakrac i Petrovina 1543. g., Kostajnica 1556. g. Nikola Zrinski, hrvatski ban (1543.-1556.) juna ki se borio protiv Osmanlija. Tridentski sabor je djelovao s prekidima 1545.-1548, 1551.-1552., 1562.-1563. a sazvao ga je papa Pavao III. s podrakom cara Karla V. Svega je nekoliko biskupa sudjelovalo na 1. i 2. dijelu Sabora, a na 3. dijelu gotovo svi dalmatinski biskupi. Zapa~enu ulogu imali su Juraj Draakovi i Andrija Dudi. Biskupi u domovini provode odredbe Tridentskoga sabora te osnivaju sjemeniata, pu ke i srednje akole. Siget je grad u jugozapadnoj Maarskoj i bio je va~na utvrda koja je uvala prolaz prema srednjoj Europi. Godine 1556. obranila ga je posada pod zapovjedniatvom Marka Horvata Stan ia. Po etkom kolovoza 1566. g. opsjelo ga je 100 000 Turaka i mnogo topova predvoenih sultanom Sulejmanom II. i vezirom Mehmed paaom Sokoloviem. Siget je branilo oko 2500 ljudi uglavnom Hrvata predvoenih Nikolom `ubiem Zrinskim. Budui da pomo od Maksimilijana nije stigla pre~ivjeli su branitelji 7. rujna provalili iz vatrom ugro~ene utvrde i skoro svi izginuli. Opis toga dogaaja na hrvatskom jeziku dao je sudionik Franjo rnko. U Ciparskom ratu (1570.-1573.) Osmanlije su osvojili Ulcinj, Bar, Spi , Budvu. Boka je bila ugro~ena, a Kor ula i Hvar su napadani (1571. g.); Solin je osvojen. Mle ani su 1572. g. osvojili Klis, Zemunik i Makarsku. Bitka kod Lepanta 1571. g. zaustavila je Turke i oni viae nisu bili pomorska velesila. Bila je to najvea pomorska bitka galija za Ciparskog rata. Flotu sv. Lige inile su: Venecija, `panjolska, Malta, Papinska dr~ava, a zapovjednik joj je bio Don Juan Austrijski. Turci su izgubili 200 galija i oko 40 000 ljudi; osloboeno je 12 000 robova i vesla a. Kraanska je flota izgubila 15 galija i 10 000 ljudi. U sastavu mleta ke flote borile su se galije hrvatskih gradova: Sv. Nikola-Cres, Uskrsli Isus-Krk, Sv. Ivan-Rab, La Donna-Trogir (zapovjednik A. Cipiko teako je ranjen), Sv. Jerolim-Hvar, Sv. Tripun-Kotor ( poginuo je zapovjednik Bizanti). Vjerojatno je u pri uvi bilo i 20 dubrova kih galijuna. Tragi no je 1573. g. zavraila velika hrvatsko-slovenska Selja ka buna pod vodstvom Matije Gubeca. Sjemeniate je otvoreno u Zagrebu 1576. g., a u Splitu 1581. godine. Godine 1577. Osmanlije su osvojili mnoga mjesta u Bihakoj krajini. Hrvati su 1591. g. potisnuli Osmanlije iz Moslavine. Godine 1592. osvojen je Biha, posljednje hrvatsko uporiate na Uni. Legendarna je obrana Siska 1593. godine. Hrvatska je 1594. g. od Meimurja do Primorja obuhvaala samo 16 800 etvornih kilometara. Hrvati su 1595. g. oslobodili Petrinju, Hrastovicu i Gore, i potukli osmanlijsku vojsku kod akovca. Senjski su uskoci uz pomo vojske iz okolice Splita 1596. g. od Osmanlija oslobodili Klis, ali su ga iste godine morali vratiti. Senjski uskoci su 18. prosinca 1604. g. potukli mleta ku a potom i osmansku vojsku. Mle ani su ih 23. prosinca napali kod Ugljana. Uskoci su se povukli na uzvisinu i utaborili. No, a sutradan nevrijeme sprije ili su Mle ane da napadnu uskoke. Uskoci su od drveta i ~ivotinjske ko~e napravili stazu, privukli brodove, napustili utvrdu, a na utvrdi ostavili atapove i kape kako bi zavarali Mle ane. Uzaludno su Mle ani juriaali mislei da su uskoci u utvrdi. Godine 1607. otvorena je gimnazija u Zagrebu te kolegij u Dubrovniku. Godine 1669. otvoren je Filozofski fakultet u Zagrebu. U tridesetogodianjem Protestantsko-katoli kom ratu (1618.-1648.) sudjelovalo je 30 000 Hrvata. U bitci kod Hoima 1621. g. pora~ena je osmanlijska vojska, a idue je 1622. godine svrgnut i zadavljen sultan Osman II. Hrvati su 1638. od Osmanlija oslobodili Topusko. Trideset je Vodi ana i Vodi anki 1646. g. odbilo napad Osmanlija na Vodice. Kandijski rat (1645.-1669.) zapo et je turskim napadom na mleta ki otok Kandiju (Kretu). Turska vojska se iskrcala na otok ali je mleta ka vojska blokirala Dardanel i tako sprije ila opskrbu te je Kandija kapitulirala 6. rujna 1669. g. Turci 1646. g. zauzimaju Novigrad i napadaju podru je od Zadra do `ibenika. Venecija 1647. g. poduzima napad na Turke i zauzima Zemunik, Novigrad, Vranu, Obrovac i Skradin a turski napad na `ibenik propada. Na stranu Mle ana prelaze Poljica i niz hercegova kih plemena. U tursko  mleta kom Kandijskom ratu Osmanlije su potisnuti iz Makarskoga primorja, Poljica, Klisa, Solina i aibensko-zadarskog zalea. U tom ratu istaknuli su se zapovjednici: Sori, Manduai, Miljanii, Milkovi i Jankovi. Glavni junak najdulje hrvatske usmene epske pjesme Ilija Primorac bio je zarobljen u tom ratu. Osmanlije su 1647. g. silovito napali `ibenik i Split. Uz velike su gubitke odustali od `ibenika, a 1648.g. odbijeni su od Splita. Hrvatska heroina Mila Gojsali 27. o~ujka 1648. g. zavela je Topal-paau te zapalila barutanu ~rtvujui svoj ~ivot za slobodu Poljica. (Neki povjesni ari taj dogaaj lociraju u 1530. godinu.) Trideset je ~ena 1657. g. od Osmanlija herojski obranilo Marinu kod Trogira. U Habsburako-Turskom ratu (1663.-1664.) posebno se istaknuo ban Nikola Zrinski. U Be kom Novom Mjestu 30. travnja 1671. g. pogubljeni su Petar Zrinski i Franjo Krsto Frankopan. Karlova ki mir sklopljen je Srijemskim Karlovcima 26. I. 1699. izmeu Sv. Lige (Austrija, Venecija i Poljska). Tada je Dubrova ka Republika uz pomo Austrije osigurala Turcima izlaz na Jadran u Kleku i Sutorini. Pod Be om je 12. rujna 1683. g. pora~eno 250 000 osmanlijskih vojnika. U toj bitci iznimne zasluge pripadaju poljskome zapovjedniku Janu Sobjeskom. (Te je godine pod Be om u nerazjaanjenim okolnostima poginuo hrvatski sveenik, otac ruskoga panslavizma, protureformator Juraj Kri~ani). Poraz Osmanlija pod Be om bio je povod kraanskim zemljama da se dignu na ustanak. U tom je ratovanju osloboena Lika. Slavonija do Une i Save osloboena je 1691. godine. Osloboen je zapadni dio Srijema. Eugen Savojski prodro je do Sarajeva, a u povla enju je poveo Hrvate u Hrvatsku. Godine 1687. Hrvati iz Rame, Duvna, Livna i drugih mjesta od osmanske odmazde bje~e u Dalmaciju. Ramljaci su tada sa sobom ponijeli Gospinu sliku, danas udotvornu Gospu Sinjsku. U Srijemskim je Karlovcima 26. sije nja 1699. g. sklopljen Karlova ki mir. Tada je Dubrova ka Republika osigurala Turcima izlaz na Jadran u Kleku i Sutorini. Sinjski kraj osloboen je 1715. g. U znak na tu pobjedu od tada se tr i Sinjska alka. U toj bitci istaknuo se fra Pavao Vu kovi. Imotski je kraj osloboen 1717. godine. U~asna je odmazda nad kraanima nastupila nakon osmanskoga poraza pod Be om 1684. g. Tada Hrvati masovno bje~e iz Bosne i Hercegovine tako da ih 1723. u toj zemlji ostaje samo 23 000. Bosna i Hercegovina pod osmanskom je vlaau sve do 1878.g. kada je anektira Austro-Ugarska. HRVATSKA KNJI}EVNOST KATOLI KE OBNOVE BARTOL KA`I Bartol Kaai (Pag, 1575.  Rim, 1650.) akolovao se u Pagu, Zadru i Rimu. Otac mu je umro u 33. g. ~ivota. Godine 1606. postao je sveenik. Kao misionar boravio je u Bosni i Beogradu i upoznao se s teakim ~ivotom kraana pod Turcima. O tomu u er formi piae u svojoj latinskim jezikom napisanoj Autobiografiji, koja je jedna od najstarijih autobiografija u hrvatskoj knji~evnosti. U Beogradu je osnovao kolegij za Dubrova ku koloniju. Obraao je heretike u Osijeku i Temiavaru (gdje je Jakov Mikalja bio 8 godina). Godine 1599. povjereno mu je da napiae gramatiku hrvatskog jezika, koju e objaviti 1604. g. u Rimu, kao Institutiones linguae Illyricae. To je prva gramatika hrvatskog jezika. Zalagao se za latini ku grafiju prema na elu da svaki glas treba uvijek imati isti pismeni znak. Preveo je Bibliju koja pod utjecajem glagoljaaa nije tiskana. Priklonio se atokavatini. Za njega je najljepai hrvatski jezik atokavsko-ikavski, koji je on zvao bosanski jezik. Djela: Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.), Na in od meditacioni i molitve (Rim, 1613.), Historia loretana od svete kue Bogorodi ine, (Rim, 1617.), Nauk krstjanski& (Rim, 1638.), Kalendar iz rituala rimskoga i spovidanje prave vire, (Rim, 1640.), Perivoj od djevstva ili ~ivoti od djevica& (Mleci, 1628.). Njegove su misli o hrvatskom jeziku bile napredne i vizionarske. Vokale je nazivao  glasovitim slovima a konsonante  neglasovitim slovima. Uveo je hrvatske nazive mjeseci  si anj&  }IVOT GOSPODINA NA`EGA ISUKRSTA (Rim, 1638.) Poznaae Pilat da je Gospodin ist i pravedan i da je la~no radi zavisti optu~en te ga htijaae osloboditi (bijaae obi aj na Vazmeni dan osloboditi jednoga tamni ara), a da bi uta~io jadovita i gnjevna srca ~idovska; Pitao je svjetinu: Koga hoete da vam oslobodim  ili barabu ili Isusa? Mislio je da e svjetina tra~iti da se kazni baraba jer je mnoga zlodjela po inio. Meutim, slijepi puk prevaren od Skriba i Farizeja tra~io je da se na kri~ razapne Stvoritelj od ~ivota i tako bi puaten baraba. Vidjevai Pilat da nije uspio osloboditi Isusa smisli da Isusa bi evima izudaraju aestorica koji ga svukoae i privezaae na stup. Udarali su ga i svega izranjavali  izlivaae se oda svih strana, kakono rika, krv bo~anstvena i neprociniva. Ka~u da je na Isusu bilo pet tisua udaraca. Najprije je bio udaran aibama od dra e te bi evima od konopca koji na kraju imahu zvizde gvozdene i na kraju verigama od gvo~a. Izranivai tako Gospodina naaega a zbog grijeha i opa ina naaih, krvnici ga pregrnuae starom odrpanom kraljevskom haljinom i nabiae trnovu krunu do mo~dana, aamarajui ga. Pilat ga je izveo pred svjetinu i kazao da u njemu ne vidi nijednu krivicu radi koje zaslu~uje smrt  Dostojno je dakle da se na njega smilujete, oprostivai ga.  Svjetina je i dalje vikala:  Kri~u ga pribij, kri~u ga pribij! uvai to, Pilat re e svjetini (pu ini) da ga oni uzmu i prikuju na kri~. Pilat je pitao Isusa: Odakle si ti? Isus mu nije odgovorio te Pilat nastavi:  Meni ne odgovaraa ti? Ne znaa li da ja imam vlast prikovat te na kri~? Isus mu odgovori da on (Pilat) ne bi imao nikakvu vlast da mu nije dana odozgora. Poslije toga Pilat je nastojao osloboditi Isusa. Kad su to za uli }idovi vikali su ako ga oslobodi bit e neprijatelj esaru. }enu svoju Pilat ne htjede sluaati da oslobodi Isusa. }ena mu je pripovijedala da je u snu radi njega pretrpila straana prikazanja. Pilat je sjedio i umio ruke (po ~idovskom obi aju kako bi ukazao da on nije kriv za Isusovu smrt). Isus je osuen i napren teakim kri~om. Budui se razbojnicima ~urilo Isusu su dali `imuna Cirenca da mu pomogne nositi kri~. Isusa je slijedilo veliko mnoatvo koje je molilo i plakalo. Isus im je rekao da ne oplakuju njega nego sebe i svoje sinove. Meu tim ~enama bila je i Veronika koja je rubac s glave dala Isusu da otare s lica znoj i krv. Isus je to u inio i na rubcu ostavio svoju priliku zape aenu i svoju krv. Taj se rubac tijekom godine viae puta poka~e svemu puku u crkvi Sv. Petra. Kad je Bogorodica Divica Marija saznala da joj sina voahu, s velikom je ~urbom krenula. Po tragu kapljica krvavih, glasovima od trubalja i galami mnoatva slijedila je put. Doaavai na Glavicu (tj. glave mrtva ke, gdje se imaae posvetiliate u initi Bogu). Na tome je mjestu Abraham od svoga sina Izaka htio u initi posvetiliate. Krvnici su Gospodinu naaemu dali da se napije vina pomjeaanog sa ~u i, a on ga ne htjede ni okusiti. Tu je Isus pribijen na kri~u ostao do smrti.  O griani e, razgledaj raspetoga Isukrsta estokrat i s pomilovanjem kajui se od griha tvojih, po ni prolivati i ti riku od suza i o iju tvojih i ne pristani . }IVOT SV. MARIJE MANDALJENE Biae u Jerusalemu neki bogat }idov Siro i imaae sina Lazara i keri Martu i Mandaljenu. Poslije njegove smrti Lazaru pripadoae mnoga imanja oko Jerusalema, Marti u Betaniji a Mariji grad od Mandala dopade i tako se prozva Mandaljena. U Jeruzalemu je Mandaljena postala greanica. Isukrst je iz nje istjerao sedam avola. Sluaala je da prorok neki ide po Jerusalemu i pripovijeda. Krenula je posluaati ga. Kad ju je Isus gizdavu i slobodniju od drugih ugledao upro je pogled u nju. Taj je bo~anski pogled upalio Mandaljenino srce. Vratila se kui i po ela plakati. Posramljena potra~ila je Isusa, stupila pred njega, suzama mu mijui noge i briaui ih vlasima (kosom) svojom i zavjetnom maau ma~ui tra~ila oprost. Isus joj je oprostio  O ~eno, praataju se grijesi tvoji pojdi u miru i ve nemoj sagriaevati.  Mandaljena je ostala vrsto dr~ana i vezana u ljubavi Isukrstovoj od koga primi veliku milost te duau, silu i imanje na slu~bu njegovu i u enika njegovih dade. Kad su }idovi Stjepana prvoga mu enika kamenjem ubili i ostale u enike Isusove iz Jerusalema protjerali uhvatili su Lazara, Maximina, koji je bio jedan od sedamdeset dva Isusova u enika, Celdonia koji je slijep roen te od Isukrtsa ozdravljen, Mandaljenu, Martu i Marcelu, koja je bila slu~benica Martina i njih aest staviae u barku bez vesala i pustiae na morsku pu inu da ih vjetar potopi. Bog je s barkom vladao te ona pristade u Marsiliu, mjesto France kraljevstva. U tom je gradu ~ivio Emilian koji dugo vremena sa ~enom svojom nije imao djece. Bio je poganin a kada je sluaao novu vjeru dozvao je (njih aest) i rekao ako od Boga isprose milost da dobije porod i on e prigrliti novu vjeru. Mandaljena je obeala moliti za njega. Njegova ~ena se nakon devet mjeseci porodi i on i sav Marsilie prihvati vjeru Isukrstovu. Potom Lazar bi biskup od Marsilie, Maximin od Axa, a Celdonio u Ingilteru, Marta ode u Klostar s nekim djevojkama, a Mandaljena u `pilju i ondje provede trideset ljeta jedui samo travu i korijenje a vlasi bjehu za odjeu tijela njezina. Neki pustinjak se primiri i vidi da mnoatvo anela neku ~enu k nebu uzdi~u i nakon ure popivaju opet na zemlju vraaju. Pustinjak poe vidjeti udo. Noge mu drhtahu od straha i shvativai da je ondje skroviate Bo~je prekri~i se i zakri a govorei:  Zaklinam te Bogom ~ivim ki si u toj spilji ka~i mi se.  Iz apilje je za uo kako ga zove njegovim imenom Prokopio. Boja~ljivo se primaknuo apilji sluaajui glas aneoski koji ga je pitao o Mariji Mandaljenoj koja je nekada bila grjeanica. Prokopio je odgovorio da je sluaao o Magdalenoj i da o njoj Evanelje ate (pripovijeda) i da je ve trideset ljeta na svijetu nema. Ona mu je odgovorila da je ona Mandaljena i da trideset ljeta ondje pokoru ini; da je aneli sedam puta na nebo uznose da sluaa rajske pjesme i re e mu da poe Maximinu da joj tijelo Isusovo (pri est) donese. Biskup (Sv.) Maximin s mnogim pukom doe i ugleda Magdalenu dva lakta od zemlje uzdignutu, Boga molei te mu re e neka se ne boji pristupiti jer je ona ki njegova. Pri esti je, a malo kasnije duh svoj predala je Bogu, a iz tijela se airio ugodan miris. Sveta pokornica je umrla 22. srpnja 84. godine. Sv. Maximin zapovijedi da i njega kada umre pokopaju pored nje. Na glavi Magdaleninoj se i sada vide dva Isukrstova prsta kojima ju je dotaknuo kada je uskrsnula. }IVOT SV. JERONIMA NAU ITELJA CRKVE Slavni Jeronim (oko 347.  422. g.), "crkve nau itelj, vjere branitelj, kruna redovnikov i dika slovinskoga jezika, rodi se u Stridonu, blizu rijeke Drave od poatenih roditelja". Kao mladi uputio se na akolovanje u Rim te ubrzo svojim znanjem postade govornik da mialjaae da u njemu Ciceron uskrsnu. Jerolim se odlu i u svijet krenuti. S Pavlinom i Bonoziom ode u Francu i u mjestu Concordie od Friula (odmori se) po inu neko vrijeme i odatle posla ~ivot prvog pustinjaka Sv. Pavla. Odatle ode u Treveru i naaavai neke knjige Sv. Hilarija, rukom ih svojom ispisa, vrati se i doe u Aquileju. Potom je proaao gore koje dijele latinsku zemlju od Panonije ili Banovine doe na svoju djedovinu i ondje svoju sestru preporu i nekim ~enama jer mu otac i majka bjehu umrli. Uputi se prema Gr koj i Siriji te ue u Antiochiju, gdje s Svetim Agariom ostade neko vrijeme. U to je vrijeme puna Sirija bila pokornika pustinjaka. Sv. Jerolim se odlu i slijediti ih. etiri ljeta ostao je u pustinji hranei se biljkama i korijenjem. Zemlja gola bila mu je postelja, nebo pokrivalo, zvjerinje i akorpioni bjehu njegova dru~ba. Nakon etiri godine po~eli Sv. Mjesto pohoditi gdje nau i ~idovsko pismo. Pozvao ga je biskup carigradski Grgur koji je Jeronimu bio u itelj. Papa Damaso naredio mu je da doe k njemu te mu je dodijelio jednu parokinju i zato se Jerolim piae kardinalom. U Rimu je ostao tri godine propovijedajui i piaui ondje. Ponovno ode u Jerusalem te pored jasala gdje se Isus rodio ozida jedan Kloatar i ondje nastavi initi pokoru. etrdeset godina je ondje u pokori ~ivio. Mnogi su mu vladari slali pisma da ih tuma i. Sve je nevjernike zbunio i hrabro protjerao. Jednom mu je lav doaao te nogu u koju se trn zabio pokaza Sv. Jeronimu, a on ga izlije i. Zato se kod Sv. Jeronima piae to zvjerinje. Bibliju je preveo iz ~idovskoga a Novi zavjet iz gr koga. Mnogo je joa napisao navlastito maternjim jezikom. Umro je u osamdeset aestoj godini ~ivota 30. rujna 422. i bi pokopan pored Gospodinovih jasala. Kasnije bi prenesen u Rim i po njemu Bog mnoga udesa u ini. PRILIKA Djevojka neka zavjetovala se Sv. Jerolimu. U djevojku se zaljubio neki mladi ali ju nije mogao pridobiti te ode Negromantu da on djevojku smuti nekim arolijama. On posla avola da djevojku osvoji ali se avao kri ei vrati govorei da ga je Sv. Jeronim istepao. Vidjevai to mladi i arobnjak (Negromant) i djevojka udru~e se i zavjetuju Sv. Jeronimu. Njih dvojica postadoae fratri, a djevojka asna sestra (koludrica). JURAJ KRI}ANI Juraj Kri~ani (Obrh, 1617. ili 1618.  pod Be om, 1683.) gorljivi protureformator, pisac, doktor teologije, otac ruskog panslavizma. `kolovao se u Ljubljani (najvjerojatnije), Grazu, Bologni i Rimu. S namjerom da privoli ruskoga cara Alekseja Mihajlovi a da se stavi na elo slavenskih naroda i oslobodi ih od osmanske okupacije otiaao je u Moskvu 1659. godine. Tajio je da je katoli ki sveenik, (predstavljao se kao Juraj Bilia Serbenin iz turskoga Bihaa), ali je 1661. g. protjeran u Tobolsk u Sibir gdje je proveo 15 godina. Pomilovao ga je 1676. g. car Fedor Aleksejevi  nakon smrti cara Alekseja Mihajlovi a i dao mu neato novaca i stan u Moskvi. Tada je Kri~ani postao slu~beni prevoditelj ato je bio i prije progona u Sibir. Godine 1678. napustio je Moskvu i otiaao u Vilno te stupio u dominikanski red. Godine 1683. u nerazjaanjenim je okolnostima umro u logoru kralja Jana III. Sobjeskog. Kri~ani se hrabro i nezmorno zalagao za: jedinstvo kraana, jedinstvo Slavena i osloboenje slavenskih zemalja od osmanske okupacije. Kri~anieva ideologija ogleda se i u jezikoslovnoj politici te je stvarao umjetni jezik mjeaavinom hrvatskoga, ruskog i starocerkvenoslavenskoga. Djela: Politika ili razgovori o vladalaatvu, (Zagreb 1947.), Gramati no iskazanje ob ruskom jeziku, sabrana dj. knj. 2., (Zagreb, 1984.), }ivot i djelo Jurja Kri~ania (Zagreb, 1974.). POLITIKA ILI RAZGOVOR O VLADATELJSTVU (15. travnja 1663.) PREDGOVOR 1. U knjizi su protuma eni razgovori i zapa~anja Filipa Kominova, Pavla Pature, Justa Lipiusa i dr. Navode se korisne upute i tuma enja kako se mo~e poveati dr~avna imovina pravedno i korisno i na ast vladara bez iscrpljivanja podanika. 2. Trebamo se uvati neprestanih lukavatina i obmana onih naroda koji odnose sebi sve plodove ove zemlje i imovinu cijelog naroda. 3. Kri~ani nadalje govori o: trgovini, obrtima, ratarstvu; drugim raznovrsnim poslovima kojima se mo~e obogatiti dr~avna imovina i usreiti narod. Govori se i o obi ajima i zakonima. Dobre zakone treba uvati, a zle uklanjati. O NEVOLJAMA ILI O NARODNIM POTREBAMA 4. Naae tijelo sastavljeno od etiri prvobitne tvari: tj. od zemlje, od vode, od zraka i od topline. Te su stvari opre ne (uvijek se bori suho s mokrim, toplo s hladnim) ne mo~e meu njima vladati mir niti njihov trajan opstanak. Zbog toga je i naae tijelo od opre nih dijelova. Takva je i dr~ava. 5. Narodno bolovanje i trulenje nastaje iz razli itih uzroka: Kad kraljevstvo padne pod vlast drugih naroda. Kad se mora plaati danak drugomu narodu. Kad je narod prilikom pregovora, trgovine ili u drugim prigodama varan i oateivan lukavatinom susjednih naroda. Kad nema valjana suda i uprave. Kad zlo inci slobodno kradu, a ja i vrijeaju slabije; kad su zakoni nepravedni, kruti i bezbo~ni. Kad u narodu ima takvih zbog kojih itav narod trpi atetu, sramotu, zao glas i porugu. 6. Dobar se vladar ne smije truditi da odr~i svoje carstvo u drevnom obliku, nego mora nastojati da ga u ini bogatijim, monijim, slavnijim i sretnijim. 7. Car Hadrijan je na samrti rekao:  Preuzeo sam vlast u gradu Rimu sagraenom od opeka, a ostavljam ga u mramoru. Bilo bi bolje da je rekao:  Preuzeo sam carstvo u kojem su bili ravi zakoni na snazi, a ostavljam ga s dobrim zakonima. 8. Filip, knez eake dr~ave, obi avao je govoriti: Dobro se vladanje poznaje po trima stvarima: 1. po dobrim putovima i po dobrim mostovima, 2. po zdravoj valuti i 3. po dobrim sudovima PODJELA DJELA 9. Jeremija veli:  Neka se ne veli a mudar u mudrosti, ni silan u svojoj sili, ni bogataa u svom bogatstvu, nego neka se veli a onaj koji pozna mene  ka~e Gospod. Nadalje Kri~ani piae o dr~avnoj imovini, sili i mudrosti. 10. Slavljenje Boga krijepi duau i priprema nam vje no bla~enstvo, dok ostale tri krijepe tijelo i ine nas tjelesno sretnima kad ih u~ivamo pravedno i umjereno. 11. Najbolje je i najpotrebnije  slavljenje Boga i vje no bla~enstvo, a cijeli svijet tra~i bogatsvo, silu, mudrost i ast i o tim stvarima misli neprestano i bez mjere i premnogi hoe da ih se domognu nepoatenim na inom, a i ne znaju u emu je bit ovih stvari. 12. Nije bogat onaj kralj koji ima mnogo zlata, ve onaj koji ima mnogo podanika. Sveto pismo veli:  Slava kraljeva je u mnogobrojnosti podanika, a u malobrojnosti je njegova sramota. 13. Mo je dr~ave u njezinim pravednim zakonima. 14. Svjetska je dr~avni ka mudrost:  Poznaj sebe, ne vjeruj tuincima. Nitko nikada ne ini dobra djela radi bli~njeg svoga, nego radi sama sebe. 15. Taata je slava moriti svoje glau da se nasite tuinci. 16. Nije kraljeva slava u tome ato tuinci primaju od njega bogate darove, osim u nekim opravdanim slu ajevima. 17. Kralj koji ~eli biti poatovan mora nastojati da budu poativani i njegovi knezovi i njegovi boljari. 18. Gdje su podanici bogati, ondje mo~e vladar voditi rat koliko hoe. DRUGI DIO (O IMOVINI) U Razgovoru o vladateljstvu Kri~ani navodi mnoge narodne mudroslovice od kojih su mnoge biblijske provenijencije: Zla su sredstva alkemija ili (kovanje) pravljenje zlata. Ne valja zavla iti narod. `to ne ~elia da drugi u ini tebi, ne ini ni ti drugome. Strani su trgovci sluge bogatijih trgovaca.  Ne vjeruj, estiti vladaru, vuku koji hoe da pase jaganjce tvoje. Ne vjeruj da e ti strani trgovac donijeti kakvu korist. Nije zlato sve ato sija niti je korisno sve ato se ini korisnim. Svaka dobit je nepravedna koja je ste ena bez muke, bez znoja i bez utroaena vremena ili koja je ste ena nepravi no, otimanjem ili na prijevaran na in. Tko lovi umjereno, uvijek ima divlja i u loviatu. Gdje su dobri zakoni, ondje vole ~ivjeti i domai podanici, a i stranci dolaze rado. Kri~ani takoer navodi i izreke Baruha i Sv. Pavla: Baruh:  Ako pustia k sebi tuinca, on e te uniatiti.  Ima blaga koje ne bogati nego osiromaauje. Mrski su dobitci koji se zarauju na neznatnim, malenim stvarima. Pavao:  Lakomost je korijen svakom zlu. (& )." O TRGOVINI Najbogatije je ono kraljevstvo koje obiluje stvarima prikladnim za jelo. Naa je narod tup i ograni en. Ne u i matematiku ni aritmetiku, ne razumije se u trgovinu pa ne zna obraivati zemlju ni voditi kuanstvo. Trgovina je sama po sebi i asna i ugledna samo je ne asna odvratna lakomost koja esto prati trgovinu. Sve posue i svo Salamunovo odijelo bilo je od ista zlata. Salamun nije plja kao narod niti se bavio alkemijom nego se bavio trgovinom. Salamun je svoje brodove u Indiju slao u zajednici s tirskim kraljem Hiramom. Kad trgovci kupuju od podanika ne smiju biti tvrdice nego imaju plaati pristojno i kako se dolikuje.  * Kri~anieva je Politika ili Razgovor o vladateljstvu nastala na temelju Biblije, usmene knji~evnosti (posebice paremiologije) i djela sli ne tematike. Veoma je didakti na. Dobrodoala je i trajno aktualna kako obi nim itateljima tako i menad~erima i politi arima. `IME BUDINI `ime Budini (Zadar, izmeu 1530. i 1535.  Zadar, 1600.) potje e iz obitelji zlatara. Bio je crkveni pisac i pjesnik. `kolovao se u Zadru i Padovi. Poznavao je glagoljicu i irilicu. Bio je notar, klerik i duaobri~nik, naslovni kanonik zadarskog kaptola; od 1563. potpisivao se kao sveenik. Potukao se s nekim sveenikom te je bio ekskomuniciran, ali je ubrzo pomilovan. Godine 1565. sudjelovao je na dijacezonskoj sinodi koja je proglasila odredbe Tridentskog sabora koji je odr~an s ciljem obnove i ponovnog ujedinjenja Crkve nakon Lutherove reformacije. Po iva u zadarskoj katedrali. Sa uvano je njegovih sedam petrarkisti kih pjesama te satira protiv prevarenih mu~eva Cornisona. Pored toga napisao je: Katekizam rimski, (Rim, 1582.-1585.), Summa nauka kristijanskoga, (Rim, 1583.), Pokorni i mnogi ini psalmi Davidovi (1582.). Napustio je akavsko narje je i nastojao stvoriti sveslavenski jezik. Rabio je dijakriti ke znakove za glasove  i ~ prema eakoj grafiji. MAVRO ORBINI Mavro Orbini (Dubrovnik, vjerojatno pol. XVI. st.  Dubrovnik, 1611.), bio je protureformator, povjesni ar, panslavist, benediktinac na Mljetu, Stonu i Bra u. Godine 1601. objavio je Kraljevstvo Slavena. To je djelo napisano u duhu katoli ke obnove, te~nji za ujedinjenjem Slavena i njihovim oslobaanjem od osmanskoga ropstva. Orbini je Kraljevstvo Slavena napisao na temelju Ljetopisa popa Dukljanina, povijesnih izvora i usmenih predaja. Kraljevstvo Slavena je najviae osporavao Ivan Lu i. Meutim, to su Orbinijevo djelo koristili: Ivan Gunduli, Junije D~ono Palmoti, Jerolim Kavanjin, Juraj Rattkay, Pavao Ritter Vitezovi, Filip Grabovac, Andrija Ka i Mioai, Ivo Andri i mnogi drugi. Orbinijevo Kraljevstvo Slavena bitno je utjecalo na po etke srpske i bugarske historiografije, a 1723. godine prevedeno je i na ruski jezik. (Neki Mavra Orbinija nazivaju ocem srpske povijesti.) Napisao je i Zrcalo duhovno od po etka i svrhe ~ivota ovi anskoga (Mleci, 1630.) ZRCALO DUHOVNO OD PO ETKA I SVRHE }IVOTA OVI ANSKOGA, (Mleci, 1630.) To je djelo kompilacija talijanskoga djela Angela Nellija. Napisano je u dijalogu u enika i nau itelja. U enik: U koje vrijeme sagrijeaiae Adam i Eva? Koliko sati stajahu bez grijeha i na koji sat sagrijeaiae. Nau itelj: Adam bi stvoren u jutro i sagrijeai na aesti sat i to bi aesti dan tj. petak. Na taj dan i tu uru Isukrst bi razapet na kri~ od drveta radi naaih grijeha. U enik. Da li je samo jedna Bo~ija zapovijed bila Adamu i Evi ili ih je bilo viae. Nau itelj: Tri su zapovijedi bile: 1. da se mogu hraniti sa svih stabala osim sa onoga, 2. da se budu razmna~ati, 3. da ne blaguju sa zabranjenog drveta. U enik. Koje je to drvo bilo? Nau itelj. Neki, Sv. Augustin i drugi u svojim knjigama piau da je to bila smokva. Neki spominju da je bila jabuka, neki piau da je to bila prelijepa Adamova jabuka, velika kao naran a koja na kori ima znamenje crno od mnogo zuba kao da je bila zagri~ena ljudskim zubima. Adam i Eva smrtno sagrijeaiae i bijahu pokarani (ka~njeni). Adamu Bog re e da e u znoju lica svoga blagovati kruh svoj i s mnogim drugim nesvraenim mukama kao i ovje anstvo koje e se od njega izroditi; a Evi i ostalim ~enama da e uvijek biti podlo~ne ljudima i da e raati u prevelikim mukama proklinjui zemlju. U enik. Zaato je Bog dopustio avolu da Adama i Evu navede na grijeh ? Nau itelj: Zato ato je Bog stvorio Adama i Evu u milosti i pravednosti i lako su mogli pridobiti svoga neprijatelja koji ih je naveo na grijeh. KRALJEVSTVO SLAVENA Kraljevstvo Slavena ili Povijest dom Mavra Orbinija Dubrov anina, opata mljetskog posveena je gosparu Marinu, gospara Andrije Bobaljevia, po ijem je nalogu knjiga i napisana. Knjiga po inje Orbinijevim obraanjem itateljima u kojem je ustvrdio kako su slavna djela Slavena pomra ena gustom magluatinom i gotovo pokopana u vje noj noi zaborava jer naai prei nisu imali u enih mu~eva koji bi svojim djelima prenosili slavu roda slavenskoga. Prvo je poglavlje kratko, a donosi Opis Skandinavije drevne domovine Slavena. U drugom poglavlju Podrijetlo Slavena i napredak njihovih carstava Orbini piae da su Slaveni potomci Jafetovi. Po predaji Noa se Jafetu obratio rije ima: Ti, Jafete, vladaj i brani zemlju kao kralj i budi vi an oru~ju kao vojnik. Sem je bio zadu~en biti sveenikom, a Ham te~akom i zanatlijom. Od toga poglavlja Orbini slavi Slavene koji su se namno~ili i napustili Skandinaviju te se pokazali vjeatim ratnicima u mnogim okraajima s Grcima, Aleksandrom Makedonskim, Rimljanima, Francima, Talijanima i dr. Kroz pobjedonosne ratove stigli su do Egipta. Stari su Slaveni poatovali `ume i Vile te druga mitska idemonska bia kojima su prinosili ~rtve i proricali budunost. U tomu poglavlju Orbini piae i da slavenski puk rabi dva pisma: irilicu koju je ustanovio iril i bukvicu koju je ustanovio Sv. Jeronim. Slijedi predaja o brai ehu i Lehu: EH, LEH eh Hrvat nehotice ili hotimice ubije jednog od svojih ovjeka velikoga ugleda. Zbog toga ga optu~iae i htjedoae ga osuditi te on pobjegne zajedno s bratom Lehom i mnogobrojnom rodbinom, prijateljima, slugama i drugim ljudima. Doali su u Moravsku kojom upravljahu Slaveni. Moravci im kazaae da je Bohemija prazna i da je u njoj tek aa ica Vandala, takoer slavenskog roda. Kada je eh stigao u Bohemiju ondje zatekne viae ovaca i goveda nego ljudi. Ljudi su bili zapuateni dugih kosa mahom pastiri. Kad su vidjeli da su eh i njegovi ljudi iste narodnosti pozdraviae se i izgrliae dajui ehu poklone: meso, mlijeko i sir. ehu se ondje svidjelo, te se popeo na planinu i ondje ubi ~rtve i prinese bogovima. Vrati se u polje svojima i re e im da ondje sagrade kue i po nu obraivati zemlju. Hrvati bjehu vjeati gradnji i ratarstvu. Dalmatinci su pristizali u Bohemiju. Leh napuata brata i osniva Leaku (Poljsku) esi se pokazaae hrabrim ljudima i vrsnim strijelcima. Bili su ratoborni. Valaska sedam godina vladaae eakom nakon ato je poubijala sedam protivnika. Starije su ~ene ranjavale neprijatelje a djevojke ih gaahu lukom i strijelom. Kad to ne bi u inile kazna im je bila gubitak djevi anstva. Papa Pio II. bijaae eakog roda. U vrijeme romantizma bilo je rasprostranjeno vjerovanje da su Rusi, Poljaci i esi ilirskoga podrijetla. Kraljevstvo Slavena nadalje sadr~i popis kne~eva i vojvoda Slavena; opis vjere i poganskih obi aja starih Slavena, ratne podvige Dalmatinaca. Trei je dio nazvan Povijest kraljeva Dalmacije i drugih okolnih ilirskih krajeva. Od ljeta Gospodnjega 495. do 1161. U tom je dijelu i legenda o kralju Vladimiru: KRALJ VLADIMIR (oko 978.  1016.) Vladimir bijaae lijep, mudar i svet. Za njegove vladavine u Dalmaciju prodre bugarski car Samuilo (oko 938.?  1014.). }elei sa uvati vojsku Vladimir se s vojskom povu e na planinu Oblik na kojoj su zmije otrovnice ubijale ljude i ~ivotinje. Vladimir se molitvom obrati Bogu da ga oslobodi od zmija. Bog usliaa njegovu molitvu. Samuilo uvidi da se ne mo~e domai Vladimira te ga po ne mamiti da doe do njega i da mu ne e naakoditi. Kad Vladimir to ne prihvati jedan njegov ~upan kojega je Samuilo obeao nagraditi, po ne nagovarati Vladimira da ode k Samuilu. Vladimiru bude ~ao vojske te se uputi Samuilu koji pak pogazi obeanje te ga utamni i u Prespu kod Ohrida. Samuilo nastavi harati Dalmacijom i pohara je sve do Zadra. U tamnici se Vladimiru uka~e aneo i navijesti mu da e biti osloboen; da e ga Gospodin izbaviti iz zato eniatva i da e mu mu eniatvo osigurati kraljevstvo nebesko. Kosara (oko 978.  ?), ki kralja Samuila, zatra~i od oca dopuatenje da zato enicima opere noge. Vidjevai ljepotu, skromnost, milinu rije i i razboritost Vladimirovu, Kosara zamoli oca da oslobodi Vladimira iz tamnice. Samuilo oslobodi Vladimira, zagrne ga kraljevskom odorom, dade mu za ~enu Kosaru i povrati mu kraljevstvo kojemu pridoda Dra . Samuilo umre i naslijedi ga Radomir koji zauze sve gr ke zemlje do Konstantinopola. Car Bazilije Radomirovu bratiu obea dati veliku nagradu ako ubije Radomira i tako osveti smrt svoga oca i strica koje je dao ubiti Samuilo. Vladislav u lovu ubije Radomira. Vladislav misli kako njegovo kraljevstvo nee biti mirno dok je Radomirov zet (svak) Vladimir ~iv i ga po ne mamiti sebi. Kosara ne dopusti Vladimiru da ide Vladislavu te ona ode vidjeti kakve su mu namjere. Vladislav je do eka sa svim po astima. Vladislav posla svoje ljude s zlatnim kri~em kunui se da mu ne e naakoditi. Vladimir povjeruje ali zatra~i da mu Radomir poaalje drveni kri~ i da nad kri~em prisegne da mu nee u initi nikakvo zlo. Doaavai k Vladimiru biskupi i pustinjak, Vladimir s aa icom svojih ljudi krene Vladislavu koji mu je putem bio postavio zasjede ali ga ne uspije ubiti. Naime, oni koje je Vladislav poslao da ubiju Vladimira vidjeae da je uz njega mnoatvo vojske s krilima i kopljem u ruci. Bijahu to aneli. Oni koji su poslani da ubiju Vladimira vidjevai anele Bo~ije pobjegoae. Vladimir sretno stigne u Preslav Vladislavu koji je bio za objedom. Vidjevai da Vladimir nije ubijen naljuti se i naredi da mu odrube glavu. Kad to vidje Vladimir okrene se biskupima i re e:  O asni ljudi, zaato me izdaste? `to Vas je nagnalo da prisegnete nad kri~em Gospodnjim, ato ga donijeste sa sobom, da mi neete nanijeti nikakva zla?  Biskupi su stajali pognute glave. Vladimir ishodi pri est prije nego mu odrube glavu. Poljubi kri~ rekavai:  Pre asni ovaj kri~ nek' mi zajedno s vama bude svjedokom u ovaj dan Gospodnji da u umrijeti nevin.  Rekavai to izie iz crkve i preda se svom krvniku. Pred crkvom mu je 22. svibnja 1016. godine javno odrubljena glava. Biskupi mu tijelo pokopaae u crkvi, a na grobu njegovu mnogi bolesni ozdraviae. Vidjevai to Vladislav ostane zgranut i dopusti Kosari da mu~a danonono oplakuje i da ga pokopa gdje god hoe. Ona ga prenese u Krajinu i pokopa ga u crkvi Svete Marije. Njegovo tijelo je i dandanas neraspadnuto i iz njega isparava blag miris, a u rukama dr~i onaj kri~ koji mu bjeae poslao bugarski car. Na dan njegova blagdana mnoatvo hodo asnika hodo asti njegovom grobu. Kosara se u toj crkvi zaredi. Vladislav zauze Vladimirovo kraljevstvo. Dok je jedne noi objedovao za stolom pojavi se pred njim ovjek nalik Vladimiru i s ma em u ruci. Vladislav se poplaai, stane dozivati vojsku, no aneo ga udari i on ostane mrtav. * Na koncu je treega poglavlja Grb Stefana Nemanje, kralja i cara Raake koji sadr~i grbove: Kraljevine Bugarske, Slavonije, Bosne, Makedonije, Dalmacije, Srbije; kue Nemanjia, Kotromania, Hrvatske, Raake i Primorja, te Rodoslovno stablo kue Nemanjia. Slijedi Nastavak navedene povijesti kraljeva Dalmacije koja obuhvaa ponajprije podrijetlo, razvoj i konac vladavine kraljeva iz kue Nemanjia, koji vladahu Raakom i Srbijom (& ). Na koncu Orbini piae o Bosni, Humu, Hrvatskoj i Bugarskoj. U tomu dijelu Orbini piae o dubrova kom zapovjedniku Nikoli Bobaljeviu koji je porazio Miroslavovu vojsku. }upan Stefan vladao je dvadeset osam godina, a nakon smrti nasljedio ga je sin Nemanja Drugi koji je okrunjen u Priatini. Iz kue Nemanjia je i kralj te car Duaan koji je osvojio viae zemalja, stolovao u Skopju i ukazivao na veliku opasnost od osmanske vojske. Po Orbiniju je umro od groznice u etrdeset petoj godini ~ivota, a nasljedio ga je sin Uroa, posljednji kralj iz kue Nemanjia. Uroaa je ubio kralj Vukaain, otac opjevanog Marka Kraljevia. Vukaain je stolovao u Priatini. Ubio ga je sluga na vrelu dok je pio vodu kako bi se dokopao zlatnoga lan ia kojega je ugledao na kraljevu vratu. Nakon srpskih vladara Orbini piae o Bosanskom kraljevstvu i Kne~evini Hum. U tomu poglavlju nalaze se svi banovi i kraljevi u Bosni. Istaknuto je da je za vrijeme Kulina bana u Bosni bilo izobilje i da je Kulin ban obilato darivao papu. Kulina bana naslijedili su banovi te kraljevi Kotromanii. Sedam je kraljeva bilo u Bosni i svi su imali ime Stipan i svi su se prezivali Kotromanii. U tomu poglavlju Mavro Orbini piae i o krivovjercma: bogumilima, patarenima i manihejcima.  Orbini piae i o neredima na bosanskom dvoru koji su po eli s vladavinom kralja Ostoje 1398. godine. esti su sukobi i neredi bili i na dvoru hercega Stipana Vuk ia Kosa e. Ti neredi, stalne pretenzije na Bosansko kraljevstvo ponajprije zbog njezinoga bogatstva srebrom, olovom, izvrsnom tkaninom, te nesloga zapadno-europskih kraanskih vladara imali su za posljedicu sramotan pad toga neko monoga kraljevstva 1463. godine. (O bosansko-humskim vladarima govori se viae u lanku ovoga priru nika Knji~evna i povijesna istina o bosanskim kraljevima u Razgovoru ugodnomu.) U poglavlju Bugarsko kraljevstvo Orbini piae o podrijetlu Bugara, njihovim vladarima i ratovanjima s Ilirima, Rimljanima, Francima, Arapima i drugima. Bugari su se pobunili i poubijali svu obitelj svoga kralja, a na prijestolje su postavili tridesetogodianjega Teleuzija. Tada je bugarska prijestolnica bila u Ohridu. Bugari su nastavili s estim ratovima s okolnim zemljama. I u tom poglavlju Orbini piae o caru Samuilu, kralju Vladimiru itd. * Mavro Orbini je u Kraljevstvu Slavena citirao 285 autora. U usporedbi sa suvremenim povijesnim izvorima to djelo ima razli itosti koje se ponajviae ogledaju u godinama vladanja vladara, ali se razlike naj eae svode na nekoliko godina. Orbinijevi opisi dogaaja nemaju bitnijih razlika u odnosu na opise istih dogaaja u povijesnim vrelima. Kraljevstvo Slavena je knji~evno djelo, a knji~evnost je, aristotelovski kazano, istinitija i povjesnija od povijesti i treba je ozbiljnije shvatiti od nje. Dakle, to djelo ide u golem niz takvih djela kakva poznaju civilizacije joa od utemeljitelja historiografije Herodota i Tukidida. JAKOV MIKALJA Jakov Mikalja (Peschici, Italija, 1601.  Loreto, 1654.) potomak hrvatske obitelji koja je pred Turcima pobjegla u Italiju. `kolovao se u Rimu, Dubrovniku te ponovno u Rimu. U Dubrovniku je boravio s Bartolom Kaaiem. Bio je: isusovac, predava  gramatike, misionar u Temiavaru, ispovjednik u Loretu, leksikograf. Djela: Njegova Ortografija jezika slovinskoga (Rim 1637.) prvi je hrvatski objavljen pravopis. Blago jezika slovinskoga ili Slovnik u kom izgovaraju se rie i slovinske latinski i dia ki. (Hrvatsko-talijansko-latinski rije nik) (Loreto - Ancona 1649.-1651.) prvi je hrvatski rje nik, a sadr~i oko 25000 rije i akavskog i atokavskog govora na temelju bosanske atokavice. ALEKSANDAR KOMULOVI Aleksandar Komulovi (Split, 1548.  Dubrovnik, 1608.) roen je u vlasteoskoj obitelji. Viae nauke svraio je u Rimu. Bio je lan zbora Sv. Jeronima u Rimu (1576.), predsjednik zavoda Sv. Jeronima (1584.); misionar, u itelj hrvatskoga jezika za budue filozofe i teologe. Nastojao je Rusiju, Maarsku, Poljsku i Moldaviju pokrenuti protiv Turaka. Godine 1599. stupio je u Dru~bu Isusovu. Po nalogu pape i ~elji `panjolaca 1599. otiaao je u Dubrovnik, (u kojem je bilo stjeciate obavjeatajaca), kako bi ishodio osloboenje Klisa od Turaka i Kotora od Mle ana. Djela: Nauk krstjanski (Rim, 1582.) u kome se povodi za tradicionalnim slavljenjem Sv. Jeronima kojemu se pripisivalo da je pronaaao glagoljicu nazivajui ga  kruna, ast i dika naroda i jezika naaega. Napisao je i Zrcalo od ispovijesti (Rim, 1606., Mleci 1633., i 1704.). Te~io je opem hrvatskom jeziku naginjui atokavskoj ikavatini i nekim arhaizmima. ZRCALO OD ISPOVIJESTI, (Mleci, 1704.) OD RAZMI`LJANJA MUKE GOSPODINOVE POGL. XII. 1 h od noi na Veliki etvrtak: Isus aalje Petra i Ivana napraviti gdje imaae ve erati. Blaguje janjca vazmenoga s u enicima; umiva noge apostolima i Judi. 2 h: Govori:  Jedan e me od vas izdati. Ivan pita  tko? 3 h: Juda izlazi van izdati Isukrsta. Isus hrabri u enike. 4 h: Petar obeava slijediti ga do smrti. Isus mu govori da e ga 3 puta izdati. 5 h: Isus ini molitvu i budi u enike da i oni mole. Od velike tuge krvavim se znojem znoji. Aneo s neba krijepi ga i tjeai. Vraa se u enicima i govori da Juda vodi oru~nike koji e ga uhititi. 6 h: Juda ga poljubcem izdaje. Petar odsje e uho Malku a svi apostoli pobjegoae i ostaviae njega samoga. 7 h: Isusa svezaae, bijui i tukui ga vode Jerusalemu. Slijede ga Petar i Ivan. 8 h: Isus je poveden u kuu Ane gdje mu jedan sluga udari zauanicu. Povedoae ga u Kaifinu kuu koji ga upita je li on sin Gospodnji. 9 h: Osuuju ga na smrt i tuku. Petar ga zataji tri puta a na posljednje zatajenje zapjeva pijevac kako je i rekao Isus. Isus pogleda Petra koji se pokaja, izie vani i gorko zaplaka. 10 h: Isusa straano tuku. 11 h: Isus je u velikim mukama. 12 h: Svezanoga Isukrsta vode u Pilatovu kuu. URE OD DNEVA Na prvu uru Pilat pita Isusa je li on Kralj a Isus mu re e da nije njegovo kraljevstvo od ovoga svijeta. Juda se na tu uru objesi. 2 h: Pilat Isukrsta aalje Irudu koji mu se naruga i obu e ga u bijelo. 3 h:Pilat tra~i na in da oslobodi Isusa i pita ~udije hoe li osloboditi Isusa ili Barabu. Svi odgovoriae Barabu. Pilat ini izbi evati Isusa na kamenom stupu ne bi li tako zasitio ~idovski gnjev. Oru~nice ga okrune trnovom krunom i obuku u crveno. 4 h Pilat izvodi Isusa pred svjetinu. Svi zavi u: Raspni ga. Pilat umiva ruke da osudi Isusa. Pilatova ~ena aalje Pilatu znake da oslobodi Isusa. 5 h Svukoae mu crvenu a obukoae njegovu haljinu. Nosi kri~ padajui. }ene za njim pla u a on im govori da ne pla u radi njega nego radi sebe i svojih sinova. Djevica Marija ga slijedi do gore Kalvarije. 6 h Dooae do Kalvarije i dadoae mu piti vino pomijeaano. Raspinju ga i avlima pribijaju na kri~. Di~u kri~, krv te e iz rana i postavljaju ga izmeu dva lupe~a. 7 h Igraju se i njegove haljine dijele na etiri dijela. D~udije ga psuju i proklinju zajedno s lupe~om; a drugi mu se lupe~ preporu uje i Isus mu obea raj. Mater svoju preporu uje Ivanu. 8 h Vapi da je ~edan. Daju mu pit ~u  i ocat. Re e Isus:  Svraeno je. Bo~e moj, Bo~e moj zaato si me ostavio? 9 h Preporu uje duau ocu govorei:  O e u ruke tvoje preporu ujem duau svoju. Ispusti duau i glava mu klone. Sunce se pomra i i nasta tmina. Zemlja se potrese; kamenja se raspukoae. Svi govoraae:  Ovo biae pravi sin Bo~ji. 10 h Razbiae noge lupe~u. Isukrstu probodoae prsa, a iz njih izae krv i voda. Skidaju ga s kri~a. 11 h Majka Marija prima ga u krilo. Ma~u ga maau koju je donijeo Nikodemo i zaviju ga u bijelo isto platno. Staviae ga u grob u vrtu blizu mjesta gdje je raspet. 12 h }udije tra~e od Pilata da se grob uva jer je Isus rekao da e uskrsnuti. `alju oru~nike da uvaju grob. Postavljaju Isusa u grob koji zatvoriae kamenom i zape atiae ga. MATIJA MATULI ALBERTI Matija Matuli Alberti (Split, 1555.  Split, 1624.). Rodio se u plemikoj obitelji. U Splitu svraio osnovnu i srednju akole. Studirao u Italiji i postao doktor prava. Vrativai se u Split, bio je pravnik, kanonik te arhiakon crkve u Splitu. Na naslovnoj stranici svoga Oficija Bl. Marije pored slike Sv. Dujma i slika je Sv. Vlaha kao i dubrova ki grb. Iznimno je poatovao i hvalio Dubrovnik, koji je tada imao  svoga jazika gospodu . U njegovo je vrijeme u Splitu ~ivio pjesnik Franjo Boktulija. Alberti je bio protiv Mle ana. Neki su mu kemijski pokusi oduzeli ~ivot. IZ OFICIJA (PREDGOVOR) (Govorei o potrebi pisanja Oficija Matija Matuli Alberti poziva se na Tridentinski koncil) Slijedei stope naaih starijih odlu io je pisati rimskim pismom naaega slovinskoga jezika; naaom bukvicom i irilicom. Obraa se itatelju da nastoji ispraviti greaku na koju naie i da se moli za njega grjeanika.  MARKO ANTONIJE DE DOMINIS Marko Antonije de Dominis (Rab, 1560.  Rim, 1624.). Sin rapskog plemia i majke iz Mletaka. Njegov stric, kasniji senjski biskup, poslao ga je na akolovanje u Italiju (u Padovu) gdje je zavraio sveu iliani studij te bio isusova kim profesorom humanisti kih znanosti u Veroni; matematike u Padovi; filozofije i retorike u Bresciji. U isusova kom redu ostao je 20 godina, a 1596. istupio je po vlastitoj ~elji. Te je godine imenovan senjskim administratorom jer je biskupska stolica ostala upra~njena smru njegovog strica Antuna koji je poginuo pod Klisom borei se protiv Turaka. Godine 1600. promoviran je u doktora teologije i u Mlecima posveen za senjskog biskupa. Posredovao je u sporovima habsburgovaca, uskoka i Mletaka. Zbog ne ovje nog postupanja austrijskog generala Rabatte prema uskocima Dominis je morao napustiti Senj. Splitskim nadbiskupom imenovan je 1602. godine. Naiaao je na spletke i na nerazumijevanje te je napustio Split i otiaao u Mletke 1615. godine. Pozvan je u Rim jer je inkvizicija saznala da piae veliko teoloako djelo. Zbog straha za ~ivot otiaao je u Englesku gdje je ~ivio uva~eno i u najotmjenijim krugovima. Vratio se u Rim prijatelju papi Grguru XV. koji je ubrzo umro, a papa Urban VIII. nije mu bio naklonjen te ga je inkvizicija osudila i zatvorila. Dominis je umro ali njegovo je tijelo cijelu jesen ostalo nepokopano. 21. prosinca 1624. godine spaljeno mu je tijelo sa svim njegovim djelima na istom mjestu gdje je spaljen i Giordano Bruno. Djelo: Crkvena dr~ava. U Londonu su 1617. g. objavljene prve 4 knjige toga djela; 5. i 6. tiskane su 1620. g. u Londonu i Frankfurtu na Majni, a 7. i 9. 1622. g. u Hanauu. Osma i deseta knjiga nisu nikada objavljene iako ih je Dominis u sadr~aju naveo. ODLUKA O PUTOVANJU Bol i prekomjerna ~alost razdirala ga zbog nesloga u kraanskoj crkvi i to ga je podstaklo na gorljivo studiranje. Marko Antonije de Dominis piae: Pogubne zablude rimske kurije upropaauju duae i krae snagu crkve. Prema njemu se gajila mr~nja i spletkarenja u Rimu. Biskupi su kod pape bijedni, nevrijedni i podlo~ni papi i kardinalima. Pod rimskim papom crkva nije crkva nego neka ljudska dr~ava pod papinim samovlaaem. Posluanost stvara prijatelje, a istina mr~nju. HRVATSKA BAROKNA KNJI}EVNOST Protureformacija je prete a baroku koji takoer prihvaa duh protureformacije. U povijesti knji~evnosti obi no se uzima da je barok trajao od 1570. do 1670. godine. Barok baatini naziv od portugalske rije i barocco (apanjol. baruecco) ato zna i kitnjast, napirlitan, bogat, ukraaen, raskoaan, pateti an, reprezentativan. To su stilske osobine knji~evnosti i drugih vrsta umjetnosti (slikarstva, kiparstva, arhitekture) baroka. U baroknoj je knji~evnosti sna~an utjecaj Biblije, usmene knji~evnosti i retorike. U baroknim knji~evnim djelima dominiraju epiteti, metafore, antiteze i druge stilske figure. Didakti nost i tendencioznost su izra~ene u baroknim djelima. Knji~evnost nije ahistorijska tvorevina te barok ima razli itosti u katoli kim zemljama (`panjolskoj, Portugaliji, Italiji, Francuskoj) i protestantskim (Nizozemskoj, Njema koj, Engleskoj). U talijanskoj knji~evnosti se barok naziva marinizam komu je za etnik pjesnik Giambattista Marino (1569. 1625.); u apanjolskoj knji~evnosti naziva se gongorizam prema najveem apanjolskom baroknom pjesniku Luisu de Gongora y Argote (1561.-1627.); a u francuskoj knji~evnosti precioznost prema Molirovim likovima iz komedija Les Prcieuses ridicules (Kaiperke) i U ene ~ene. U Italiji se barokna knji~evnost nazivala se entizam prema tal. seicento  kitnjast, napirlitan stil talijanskih knji~evnika 17. stoljea. Pored spomenutih veliki su predstavnici baroka: Lope de Vega (1562.-1635.), Tirso de Molina (pravim imenom Gabriel Tellez, oko 1571.-1648.), Pedro Calderon de la Barca (1600.-1681.) i dr.. Sna~an je utjecaj na hrvatsku baroknu knji~evnost imao Osloboeni Jerusalem (1575) Torquta Tassa (1544.-1595.). Hrvatska je barokna knji~evnost dala niz antologijskih knji~evnih djela. To su prije svih djela Ivana Gundulia, Ivana Bunia Vu ia, Junija Palmotia, Ignjata urevia, Petra Kanavelia i mnogih drugih, a o kojima je rije  u daljnjem tekstu ovoga priru nika. Najistaknutije mjesto u hrvatskoj baroknoj knji~evnosti pripada Ivanu Gunduliu. IVAN GUNDULI Ivan (D~ivo) Gunduli (Dubrovnik, 1589.  Dubrovnik, 1638.) najstariji je sin pjesnika i vlastelina Frana Gundulia (1587.-1629.). Obrazovao se u Dubrovniku. Godine 1608. postao lan Velikoga vijea. Obavljao je viae dr~avno-administrativnih slu~bi u Dubrovniku. U dva navrata bio je knez u Konavlima. Godine 1636. postao je senator, a 1638. lan Malog vijea. O~enio se Nikom Sorko evi. Umro je nakon dvotjedne bolesti porebrice u etrdeset devetoj godini ~ivota. Pisao je lirske i epske pjesme te drame. Najvei je predstavnik hrvatske barokne knji~evnosti. Djela: Pjesni pokorne kralja Davida s pjesmom Od veli anstva Bo~ijeh, (Rim, 1621., Venecija, 1630., 1703., Dubrovnik, 1828.), Suze sina razmetnoga, (Venecija 1622., 1670., 1703., Dubrovnik, 1628.), Arijadna, (Ancona 1633., Dubrovnik 1829., 1837.), Osman, (Dubrovnik 1826., Budim 1827.), Dubravka (1628.) PJESNI POKORNE KRALJA DAVIDA Pjesni pokorne kralja Davida napisane su osmera kim katrenima abba. Uz prepjeve psalama Davidovih nalazi se i pjesma Od veli anstva Bo~ijeh u kojoj se pjeva o Bo~joj veli ini. Tim djelom Ivan Gunduli odrekao se idealiziranog mitskog svijeta i uputio stazama skruaenosti i pokore. SUZE SINA RAZMETNOGA Suze sina razmetnoga ine tri vjerske poeme: Pla  prvi, Pla  drugi, Spoznan'je, Pla  treti, Skruaen'je. Djelo je ispunjeno ispovjednim i pokorni kim iskazima greanika. Osmera kim sestinama ababcc dominiraju metafore i antiteze i druge stilske figure. Tu se ogleda Gunduliev pokajni ki antipetrarkizam povjeren religioznom se entizmu i marinizmu. DUBRAVKA Dubravka je melodramati na pastorala u koju pjesnik unosi duh domoljublja, tradicije, etike ali i satire na ondaanje dubrova ke prilike. Radnja se temelji na obi aju starog Dubrovnika da se na dan Sv. Vlaha vjen aju najljepaa djevojka i najljepai mladi. Najljepaa pastirica i pastir su Dubravka i Miljenko. U njihovu se ljubav umijeaa Grdan koji do Dubravkine ljubavi ~eli doi potkupljivanjem sudaca. Dubrova ki mitski bog Lero ispravlja nepravdu te na koncu skup pjeva: O liepa, o draga, o slatka slobodo, dar, u kom sva blaga vianji nam Bog je d'o, uzro e istini od naae sve slave, uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljucki ~ivoti ne mogu biti plata tvoj istoj l'jepoti. Ti su antologijski stihovi himna slobodi i ideja vodilja u borbi za slobodu porobljenoga hrvatskoga naroda. Dubravka je pastorala u kojoj se veli aju vrline, slavi ljubav prema rodnoj Dubravi, sloboda i ljepota, dovedeni su u sklad s moralnim osjeajima i vjerskim na elima. OSMAN Osman je povijesni spjev u 20 pjevanja s oko 11.000 prete~ito osmera kih katrena abab. Gunduli je to djelo pisao od 1621. godine pa do svoje smrti. Epu su nedostajala XIV. i XV. pjevanje koja je dopjevao Ivan Ma~urani. Neki smatraju da je Gunduli i ta dva pjevanja zavraio ali da su se zagubila ili ih je pak Senat uniatio bojei se da e uvrijediti Turke. Osman je nastao pod utjecajem Tassova Osloboenog Jeruzalema (1575. g.). Gunduli spjev po inje stihovanim usmenim mudroslovicama: Ah, iem si se zahvalila taata ljucka oholasti ! sve ato viae sterea krila, sve ea paka ni~e pasti. Vjekovite i bez svrhe nie pod suncem krepke stvari; a u visocieh gora vrhe najprie ognjeni tries udari. Bez pomoi vianje s' nebi svieta je stavnos sviem bjegua; satiru se sama u sebi silna carstva i mogua. Kolo od sree u okoli vrtei se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje. Sad vrh sablje kruna visi, sad vrh sablje kruna pada, sad na carstvo rob se uzvisi, a tko car bi rob je sada. U spjevu je opjevan dogaaj u vezi s turskim sultanom Osmanom. Njegovu je vojsku kod Hoima 1621. godine porazila vojska poljskoga kraljevia Vladislava. Osman je bio prisiljen bje~ati prema Istoku kako bi prikupio nove snage i s njima ponovno udario na kraanski Zapad. Meutim, kod kue je Osman prihvatio da se o~eni i sklopi primirje s Poljacima. Na pregovore je poslao Ali-paau koji je susreo Krunoslavu, zaru nicu turskoga su~nja Korevskog. Krunoslava je odlu ila obui se u ugarsko odijelo i poi u Carigrad kako bi oslobodila svoga zaru nika. U isto je vrijeme Kazlar-aga tragao za buduim Osmanovim ~enama te je oteo lijepu Sun anicu. Vladislav je spasio ~ivot turskoj junakinji Sokolici koja je bila zaljubljena u Osmana. Sokolica je obeala da se viae ne e boriti protiv kraana pa se vratila Osmanu u Carigrad kamo je stigao i Ali-paaa s ugovorom o miru s Poljacima. Krunoslava je usu~njena i pogubljena zajedno s Korevskim. To je na svoju ruku iz osvetni kih razloga u inio Rizvan-paaa. Meutim, oslobaanje Korevskoga bilo je uvjet za mir s Poljacima. Sun anica je uspjela pobjei, a Osman se o~enio Sokolicom i joa dvjema Turkinjama. U Carigradu je 1622. g. doalo do pobune u kojoj je svrgnut Osman i ponovno ustoli en sultan Mustafa. Osman je izvrgnut ruglu i zadavljen. U Osmanu se prepleu povijesni, mitski i eshatoloaki svijet. Gunduli je imao prethodnika u Marku Maruliu. Gunduliev je osjeaj barokne pravde i  suda openoga odgovarao potrebama ilirizma, pjevao je o neizbje~noj propasti turske tiranije a moglo se to primijeniti i na Austriju. TOMKO MRNAVI U kraanskom je svijetu sna~no odjeknuo poraz osmanske vojske kod Hoima 1621. g. te svrgnue i ubojstvo sultana Osmana II. 1622. godine. Nadahnut tim dogaajem Ivan Tomko Mrnavi (`ibenik, 1580.  Rim, 1637.) napisao je 1631. godine dramu u pet inova Osmanaica. U toj drami Ivan Tomko Mrnavi obradio je temu koju je Ivan Gunduli obradio u Osmanu. Ivan Tomko Mrnavi bio je: sveenik, naslovni biskup bosanski, tajni savjetnik kraljevski, kanonik u `ibeniku, kanonik i vikar biskupski u Zagrebu. U svojim povijesnim spisima dokazivao je da su neki rimski carevi roeni na Balkanu (Dioklecijan, Konstantin, Justinijan i dr.). U Rimu je 1627. godine objavio Belarminov katekizam Istuma enje obilnije nauka krstjanskoga. (Neki su ga optu~ivali da je onemoguio tiskanje Kaaieva prijevoda Biblije.) Pisao je ikavsko-atokavski. ISTUMA ENJE OBILNIE NAUKA KRSTJANSKOGA& PRINESENO U JEZIK HRVATSKI& (RIM, 1627.) STUMA ENJE `ESTE ZAPOVIDI Napisano je u dijalogu u enika i nau itelja. U enik pita nau itelja ato se  uzdr~i u aestoj zapovidi? Nau itelj odgovara da se uzdr~i zabrana preljuba tj. sagrijeaiti s tuom domaicom jer je poatenje najva~nije na ovom svijetu. Deset zapovijedi je zakon pravde. Grijesi su:  svetodivstvo tj. sagrijeaiti s eljadetom Bo~jim,  krvodivstvo tj. sagrijeaiti s rodbinom,  divodivstvo tj. sagrijeaiti s djevicom,  bludnost tj. sagrijeaiti s ~enom nedivom i slobodnom (udovicom ili prile~nicom). U enik pita na ato se taj zakon naslanja? Nau itelj odgovara da se naslanja na sve zakone, na zakon naravi, na zakon pisani i na zakon milosti. U zakonu naravi nalazi se da Juda htjede  umoriti Tamaru svoju nevjestu. Mojsijev zakon zabranjuje blud, a Sv. Pavao piae da bludnice nee ui u raj. Sve to ini bezakonje Isukrstu jer smo mi udovi njegovi i ini bezakonje Duhu Svetomu jer su tijela naaa hramovi Duha Svetoga. U enik pita zabranjuje li joa atogod aesta zapovijed. Nau itelj odgovara da zabranjuje sva nepoatenja koja vode preljubu ili bludnosti tj. poglede bludne i poljubce nepoatene i ostale takve stvari. Tako nas u i Gospodin naa u Evanelju jer tko gleda tuu ~enu zlom po~udom ve je stvorio preljub.  O i su kao vrata na koja ulazi smrt.  IVAN BUNI VU I Ivan (D~ivo) Buni Vu i (Dubrovnik, 1591.  Dubrovnik, 1658.) podrijetlom je iz stare ugledne patricijske obitelji. S trojicom brae i etiri sestre rano je ostao bez roditelja. U Veliko vijee primljen je 1611. godine. Pet puta bio je knez Dubrova ke Republike. Trgovinom se znatno obogatio. Sin mu Nikolica umro je u turskom su~anjstvu 1678. godine. Najbolji je lirik XVII. st. Djela: Mandalijena pokornica, Jakin (Ancona, 1630.), Plandovanja, (Dubrovnik, 1849.). MANDALIJENA POKORNICA Mandalijena pokornica ispjevana je u tri cvilenja. Ivan Buni Vu i petrarkisti ki pjeva o ljepotici Mandalijeni koja je u hramu ulovljena kad ugleda Isusa i uje njegove rije i. Buni upozorava na opasnosti koje vrebaju mladost. Protivno Gunduliu volio je lu iti umjetnost od rodoljubne du~nosti.  JUNIJE D}ONO PALMOTI Junije D~ono Palmoti (Dubrovnik, 1607.  Dubrovnik, 1657.), roak Gunduliev. Djela: Danica  radnja se odigrava na dvoru kralja Ostoje. Pavlimir je preuzet iz Ljetopisa popa Dukljanina i dubrova ke legende o svetom Ilaru. U Pavlimiru dolazi do izra~aja Palmotievo domoljublje. Preveo je Vidinu Kristijadu. Njegov brat D~ore Palmoti (Dubrovnik, 1606.- Dubrovnik, 1675.) Kristijadu je popratio pjesmom u kojoj veli a svoga brata Junija D~ona kojega je ve ugrabila smrt nemila te je posvetio kardinalu Francesku Barberiniju, dekanu rimskoga kolegija i posebnom zaatitniku Dubrova ke Republike. D~ore Palmoti napisao je poemu Ero vila pla ui nad Leandrom mrtvijem i dramu mitske provenijencije A i i Galatea. STIJEPO UREVI Stijepo urevi (Dubrovnik, 1579.  Dubrovnik, 1632.) je sin ugledne vlastelinske obitelji. Bio je buntovnik te je esto osuivan zbog razli itih prijestupa, obi no fizi kih sukoba. U petnaestoj je godini dospio pred sud. Godine 1606. osumnji en je za ubojstvo, a 1612. g. osuen je na etverogodianje progonstvo ato je pomogao bratu Jakovu i Marinu Rastiu da pobjegnu iz dubrova koga zatvora u koji su dospjeli zbog namjere da podignu ustanak protiv Turaka. Jedno je vrijeme proveo u Napulju te potom (vjerojatno) u `panjolskoj. Godine 1619. vratio se u Dubrovnik i uaao u Veliko vijee. O~enio se 1631. godine, dobio sina koji je ubrzo umro, a ubrzo iza njega i Stijepo je umro. Najbolje je njegovo djelo komi ni spjev Dervia. Po nekima je to djelo jedno od najboljih djela Starije hrvatske knji~evnosti. VLADISLAV MEN ETI (MIN ETI) Vladislav Men eti Min eti (Dubrovnik, 1617.  Dubrovnik, 1666.) akolovao se u Dubrovniku. Od 1656. do 1658. g. u viae je navrata bio vojni zapovjednik u Konavlima. Godine 1637. uaao je u Veliko vijee, a od 1639. g. viae je puta bio privatni odvjetnik. Najzna ajnija su Men etieva djela: Trublja slovinska (1665.), Tu~ba Radmilova cije Zorke vile, Radonja, Knjiga g. Marojice Kaboge. TRUBLJA SLOVINSKA Trublja slovinska posveena je Petru Zrinskom kojega Vladislav Men eti slavi i hvali kao i sigetske vitezove. Antologijski su stihovi u tomu spjevu: Od ropstva bi davno u valih potonula Italija, o hrvatskije da se ~alih more otmansko ne razbija. PETAR BOGA`INOVI Petar Bogaainovi (Dubrovnik, 1625.  Dubrovnik, 1700.) rodio se u dubrova koj pu anskoj obitelji. Bio je: brija , bilje~nik, lije nik, vicekancelar, kancelar, trgovac. Pjesnikinja Lukrecija Bogaainovi-Budmani (1710.-1784.) njegova je unuka. Najzna ajnije mu je djelo Be a grada obkru~enje od cara Mehmeta i kara-Mustafe velikoga vezjera (Linz, 1684.) u kojem veli a carskog generala Frana Gundulia i sina mu Ivana Gundulia. U epu se veli a i Ian Sobieski. IGNJAT UREVI Ignjat urevi (Dubrovnik, 1675.  Dubrovnik, 1737.) potomak je dubrova ke obitelji Giorgi koja je primljena u plemstvo nakon potresa 1667. godine. Bio je knez `ipana i zapovjednik tvrave Lovrijenac. U Rimu je pristupio isusovcima, a po povratku u Dubrovnik stupio je u red benediktinaca. Na hrvatskom i latinskom jeziku pisao je svjetovnu i duhovnu liriku. Prevodio je basne. Ljubavne avanture i nesretna ljubav prema dubrova koj diklici stajale su ga kne~evske asti, pa se morao udaljiti iz Dubrovnika. SUZE MARUNKOVE Suze Marunkove zna e vrhunac urevieva smisla za humor i porugu. Marunko se naaao u Vrbovici, mo varnom i neuglednom tlu na Mljetu meu  trsjem i ~abama gdje uokolo  krijeate i bje~e uci i kukvje~e . Uz  hukanje ukova i drugih nonih ptica koje se danju zadr~avaju samo u najtamnijim dijelovima aume, komunicira Marunkovo smijeano tu~banje zbog nesretne ljubavi prema Pavici  djevi ini iz Babina polja na Mljetu. Pust i samotan Marunko se naslonio na trianju  vas u~e~en i nemoan u ljuvenoj srceboni za Pavicom koja bje~i od njega kao od sotone petonoge i krsti se. U Marunkovoj tuzi s njim tuguju i koze koje otresaju gubicama i di~u glave k njemu, pla u janjci i  poslenik reve od jada. Marunko bi viae volio zadobiti ljubav Pavice nego sve trezore hercegove (herceg Stipana Vuk ia Kosa e). urevi u spominje: vile, glogov kolac, vjeatice za koje se vjerovalo da pod nosom imaju kri~i, kao i Rego a  junaka mljetskih predaja. VITAE ILLUSTRIUM RHACUSINORUM U djelu Vitae illustrium Rhacusinorum (}ivotopisi slavnih Dubrov ana) Ignjat urevi piae o Andriji ubranoviu kojega smatra glasovitim ilirskim pjesnikom. O Cvijeti Zuzorievoj piae da je bila punijeg tijela, povisoka, ljubkog lica, obraza bijelih, malih usta, crnooka, plavokosa, vrata debljega, lica vedroga, o iju ~ivahnih iz kojih je izbijala oatroumnost, ela pristalog i izbo enog. Mavro Orbini je, prema Ignjatu ureviu, za Kraljevstvo Slavena povadio grau iz mnogih pisaca, ali nesreeno jer je samo povrano poznavao talijanski jezik. UZDASI MANDALJENE POKORNICE Najreprezentativnije mu je djelo Uzdasi Mandaljene pokornice, koje je kao i Gundulieve Suze sina razmetnoga ispjevano osmera kim sestinama ababcc. To je versificirana legenda o Sv. Magdaleni,  njezinoj pokajni koj svakidaanjici, sjeanju na mladena ke grijehe, metafizi ke nade i teoloake uvide . PJESNI RAZLIKE Pjesni razlike ispjevane su osmercima (5+3). U tomu djelu nalaze se svjetovne i vjerske lirske pjesme u tonu usmene lirike; lirske idilske pjesme; fragment tragedije o Juditi; nekoliko prepjeva te prijevodi basana. * Zna ajni su urevievi prijevodi: basana Pri ice u slovinski jezik iz Gabrije gr koga spjevaoca prinesene; psalama Saltijer slovinski (Psaltir slovinski). PETAR KANAVELI Petar Kanaveli (Kanavelovi) (Kor ula, 1637.  Kor ula, 1719.) posljednji je muaki potomak stare i imune obitelji Kanaveli. `kolovao se u Kor uli a mo~da je studirao u Padovi. Obavljao je razne gradske du~nosti, uglavnom sudske. Bio je: lan Velikoga vijea, opinski u itelj, dugogodianji odvjetnik, savjetnik kor ulanskog biskupa, uspjeaan trgovac i jedan od najbogatijih Kor ulana. Za materijalne naknade Dubrov anima vraio obavjeatajne usluge. Primio je jedan od prvih knji~evnih honorara u Hrvatskoj. Bio je lan dubrova ke akademije Ispraznijeh. Njegova pjesma Ban Petar Zrinski pjeva o Petru Zrinskom, a oblikovana je u obliku Petrova monologa na stratiatu. Opjevao je i Iana Sobjeskog, osloboditelja Be a, od kojeg je dobio zahvalu. Njegovo ljubavno pjesniatvo karakteriziraju pastoralni ugoaji i utjecaji talijanskih sei entista. }ivotno mu je djelo religiozno-povijesni spjev Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman u 24 pjevanja (1705.-1718.). Spjev je nastao temeljem legende o Sv. Ivanu Orsiniju, trogirskom biskupu iz XI./XII. st. i na temelju Kolomanovih osvajanja dalmatinskih gradova, posebice Zadra. Zna ajna je i njegova drama Muka Isukrstova& , a prikazana je u Kor uli 1678. JEROLIM KAVANJIN Jerolim Kavanjin (Split, 1641.  Split, 1714.) potomak je talijanske plemike obitelji Cavagnini koja se krajem XVI. st. iz sjeverne Italije doselila u Split. Bio je splitski bogataa i plemi. U Padovi je zavraio studij prava. Kratko je boravio u Zadru, a u Splitu je ~ivio do povla enja iz slu~be kada se odselio u Sutivan na Bra u. Napisao je spjev Povijest vanelska bogatoga a nesrena Epuluna i ubogoga a estita cara Lazara. Taj je spjev danas poznatiji kao Bogatstvo i uboatvo. Djelo je komponirano od 30 pjevanja i ima 32.000 redaka. Pisano je osmera kom sestinom ababcc. Prvih pet pjevanja pjeva o bogataau i siromahu (biblijskom Lazaru). Od V.-XI. pjevanja pjeva o povijesti i znamenitostima Splita, Trogira, dalmatinskih otoka, Zadra, Dubrovnika, Mletaka. Tri idua pjevanja posveena su  baroknom slavizmu , a glavni su mu predloaci Kronika popa Dukljanina i Stemmatographia Pavla Rittera Vitezovia. U XV.-XIX. pjevanjima rije  je o svecima slavenskoga podrijetla i redovnicima na isto noj obali Jadrana. U ostalih jedanaest pjevanja prevladava eshatoloaka tematika. U tomu djelu Kavanjin piae (rabei i Orbinijevo Kraljevstvo Slavena) o znamenitim Ilircima od irila i Metodija do Petra Velikoga.  Taj je ep  enciklopedija u stihovima . PETAR ZRINSKI Petar Zrinski (Vrbovec, 1621.  Be ko Novo Mjesto, 1671.) potomak je  plemike obitelji `ubi-Zrinski, praunuk legendarnoga sigetskog branitelja Nikole `ubia Zrinskog, mu~ Katarine Frankopan, polusestre Frana Krste Frankopana. Zajedno s bratom Nikolom akolovao se kod grada kih isusovaca i u slova koj Trnavi, a nakon o eve smrti putovao je u Italiju. U savezniatvu s Mle anima istaknuo se u borbi protiv Turaka: u Dalmaciji 1654., 1655. kod Peruaia, 1663. kod Jurjevih stijena. Godine 1664. pristupio je protuhabsburakoj uroti koju je vodio Nikola Zrinski, a u kojoj je sudjelovalo i nekoliko maarskih plemia i crkvenih velikodostojnika. Nakon Nikoline pogibije, kojega je 1664. g. smrtno ranio vepar (divjak), izabran je iste godine za hrvatskoga bana. (Nikola Zrinski je poginuo u lovu na veprove kraj akovca.  Je li ta smrt namjeatena? Je li to politi ko ubojstvo smialjeno u Be u? ) Urotom se htjelo s Mle anima, Francuzima, Poljacima i na kraju Turcima poraziti apsolutisti kog austrijskog cara Leopolda I. Turci su prokazali urotu. Zrinski je sa aurjakom Frankopanom 13. IV. 1670. krenuo u Be  kako bi od cara izmolili oprost. Uhieni su i osueni na smrt odsijecanjem glave ato je izvraeno 30. travnja 1671. godine. Preveo je s maarskog jezika djelo svoga brata Nikole Adrianskoga mora sirena (1651.). Glavni je sadr~aj toga povijesnoga epa u petnaest pjevanja Opsada sigecka. To se Nikolino djelo smatra klasi nim djelom maarske knji~evnosti. Slu~io se akavatinom u koju prodiru kajkavski i atokavski. Stolovao je u Ozalju.  ANA KATARINA ZRINSKI Ana Katarina Zrinski (Bosiljevo, 1625.  Graz, 1673.) sestra je Frana Krste Frankopana. Godine 1641. udala se za Petra Zrinskog, koji joj je iz tamnice dan uo i pogubljenja napisao zadnje pismo  Drago moje srce , u kojem govori o svojoj brizi za nju, sina i keri. Nakon mu~eve smrti imanja su joj razgrabljena, podijeljena i zaplijenjena, a Katarina je sa svojom keri Aurorom Veronikom (Zorom) internirana u ~enski samostan u Grazu borei se za svoj i kerin polo~aj. Ker su odvojili od nje i zato ili je u samostan u Celovcu, a Katarina je od ~alosti umrla. Sastavila je i objavila bogato ureaen molitvenik preveden s njema koga jezika Putni tovarua. Jezik molitvenika je jezik Ozaljskoga kruga. Uz Katarinu se povezuje i knjiga gatalica `ibila, koja se pripisuje i Petru Zrinskom.  FRAN KRSTO FRANKOPAN Fran Krsto Frankopan (1643?  Be ko Novo Mjesto, 1671.) djetinjstvo je proveo u Italiji. Vjerojatno 1658. godine o~enio se Giuliom di Naro, neakinjom kardinala Barberinija ija je obitelj u prvoj polovici XVII. st. dala papu Urbana VIII. Bio je: plemi, pjesnik, ogulinski kapetan. U vojsci Petra Zrinskoga sudjelovao je u borbama protiv Turaka. Sudionik je urote. Frankopan je sa zetom Petrom Zrinskim 13. IV. 1670. krenuo u Be  kako bi od cara izmolili oprost. Uhieni su i osueni na smrt odsijecanjem glave ato je izvraeno 1671. godine. Za Frankopanom su u Be kom Novom Mjestu ostali brojni rukopisi. Najzna ajnije mu je djelo Gartlic za as kratiti (zbirka 18 vjerskih i 109 svjetovnih pjesama), Dija ke juna ke (8 usmenih epskih pjesama). Prvo mu je poznato djelo Divoto pianito (1656.). To je prigodna elegija o kipu Djevice Marije prenesenu s Trsata u Loreto. Velik je Frankopanov doprinos hrvatskoj usmenoj knji~evnosti. U tom smislu golem je doprinos dao zbirkom poslovica Sentencije vsakojaake i zbirkom zagonetaka Zganke u kojima se nalaze i one opscenog sadr~aja. Pisao je i pjesme erotskog sadr~aja. Jezik njegovih djela pripada jeziku Ozaljskoga kruga. U njegovoj je poeziji stih usmenih epskih pjesama (4+6). Prevodio je Molirea. IVAN BELOSTENEC Ivan Belostenec (Belostenac) (vjerojatno Vara~din, 1593. ili 1594.  Lepoglava, 1675.) bio je pjesnik, vjerski pisac i leksikograf, redovnik pavlinskog reda. Pripadao je Ozaljskom knji~evnomu krugu. Poznavao je sva tri dijalekta te je razmialjao o potrebi jedinstvenoga jezika za sve Hrvate ato e biti ideja vodilja Iliraca. }ivotno mu je djelo Gazophylacium (1740.) latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rje nik. Neki ga smatraju najmonumentalnijim knji~evnim djelom XVII. st., iako je tiskano (posthumno zbog nedostatka novca) u XVIII. st. Gazophylacium se naslanja na Dictionar (1670.) Jurja Habdelia, Dictionar Fausta Vran ia i Blago jezika slovinskoga (1649.-1651.) Jakova Mikalje. Gazophylacium je svojevrsna enciklopedija i priru nik u svakoj ~ivotnoj situaciji. Toj svrsi trebaju poslu~iti poslovice iz rje nika Dizionario italiano-latino-illyrico (1728.) A. Della Belle i mudre izreke Priri nika (1703.) Pavla Rittera Vitezovia. Tu su grau u rje nik unijeli prireiva i Jerolim Orlovi (1695.-1746.) i Andrija Mu~ar (roen 1684.) Gazophylacium je pravi uzor crkvenog baroka. JURAJ HABDELI Juraj Habdeli (Staro i e, 1609.  Zagreb, 1678.) akolovao se kod zagreba kih isusovaca te u Grazu i slova koj Trnavi gdje je doktorirao. Bio je: sveenik, vjerski pisac, propovjednik, leksikograf, rektor isusova kog kolegija u Vara~dinu, a od 1654. propovjednik u Zagrebu u ~upi Sv. Marka. U dva navrata bio je i rektor zagreba kog Isusova kog kolegija. Djela: Kajkavsko-latinski rje nik Dictionar (12 000 rije i, 1670. g.), Zrcalo Marijansko (1662.), Prvi oca naaega Adama grijeh (1674.). Pisao je hrvatskim i latinskim jezikom. ZRCALO MARIJANSKO Zrcalo Marijansko je zbirka moralisti kih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti od kojih neke uklju uju i pripovjedno izlo~ene ~ivotne primjere. Poglavlja su strukturirana dvodijelno i kontrastno: najprije se navode primjeri za odgovarajuu vrstu taatine nakon ega slijede protuprimjeri iz ~ivota Bla~ene Djevice. Sli no je komponiran i Prvi oca naaega Adama grijeh. Anegdotalno-egzemplarni sadr~aji pojedinih razmatranja iroko se oslanjaju na srednjovjekovno pripovjedno blago i mjesne predaje. IVAN TANZLIGER ZANOTTI Ivan Tanzliger Zanotti (Zadar, 1651. Zadar, 1732.) sin je doseljenog Nijemca i Hrvatice. kolovao se u Zadru, Rimu i Anconi gdje je doktorirao pravo. Bio je: prevoditelj, leksikograf, kanonik, lan zadarske akademije Degli incaloriti. Preveo je dva pjevanja Eneide. }ivotno mu je djelo neobjavljeni Talijansko-hrvatsko-latinski rje nik (1699. g.). ANTUN KANI}LI Antun Kani~ili (Po~ega, 1699.  Po~ega, 1777.) roen je u obrtni koj obitelji. `kolovao se u Po~egi, Zagrebu, Grazu i slova koj Trnavi. Bio je pjesnik i redovnik. Najzna ajnije mu je poema Sveta Ro~alija, panormitanska divica (1780.). To je versificirana legenda o Sv. Ro~aliji (Rozi) iz Palerma koja se na dan zaruka povukla iz svjetovnoga okru~enja, otiala u divljinu i prihvatila pustinja ki ~ivot. U Svetoj Ro~aliji govori sama svetica i to preko pisma koje piae roditeljima i rodbini. Zna ajna su mu i djela: Bogoljubstvo& (Trnava, 1759.), Uto iate Bla~enoj Divici Mariji& (Venecija, 1759.), Bogoljubnost molitvena& (Trnava, 1766.). Sna~an je utjecaj Gundulia i urevia na Kani~lievo djelo, a ogleda se i u osmera kim katrenima, osmera kim sestinama, dvostruko rimovanim dvanaestercima. PAVAO RITTER VITEZOVI Pavao Ritter Vitezovi (Senj, 1652.  Be , 1713.) sin je asnika elzaakoga podrijetla i majke Senjanke. `kolovao se u Senju, Zagrebu te u Rimu zapo eo studirati filozofiju. U Kranjskoj je bio gost i suradnik Johana Weicarda Valvasora. Od 1681. godine bio je zastupnik Senja u Ugarsko-hrvatskom saboru. Od 1694. do 1699. g. upravljao je Zemaljskom tiskarom u Zagrebu. Nakon Karlova kog mira (1699.) pomagao je pri utvrivanju hrvatsko-turske i hrvatsko-mleta ke granice. Pokuaavao je stei plaeno mjesto uz carski dvor. Bio je skrbnik nad kanonikom Ivanoviem  u njegovu dvorcu `itarjevu koji mu je nakon kanonikove smrti 1710. g. carskom poveljom dodijeljen u nasljedstvo . Tomu su se usprotivili kler i plemstvo. Izgubio je upravu nad tiskarom te 1710. g. ponovno uzaludno odlazi u Be  u nadi da e se zaatititi od protivnika. Bezuspjeano se do smrti obraao monicima svjetovnim i crkvenim, o emu je sa uvana golema korespondencija na latinskom jeziku.  DJELO PAVLA RITTERA VITEZOVIA Pavao Ritter Vitezovi je sastavljao zbornike i kalendare, a u njima je navodio narodne mudroslovice i druge usmenoknji~evne oblike. Zna ajna je njegova zbirka poslovica Priri nik aliti razliko mudrosti cvitje (1703. g.). Meu latinisti kim Vitezovievim djelima najpoznatije je Croatia rediviva (Uskrsla Hrvatska) 1700. u kojoj sve ju~ne Slavene proglaaava Hrvatima. Isto je i u djelu Stemmatographia (Opis grbova, 1701.). U ogledu o Sv. Ladislavu nastoji dokazati da je ugarski kralj i osniva  zagreba ke biskupije podrijetlom Hrvat iz Steni njaka  Natales D. Ladislavo& restituti (Osloboeno rodoslovlje Sv. Ladislava, 1704.). Vitezovi poput popa Dukljanina i Mavra Orbinija obrauje legendu o Svetom Vladimiru, kralju Crvene Hrvatske i njegovoj ~eni Kosari  Vita et martyrium B. Vladimiri, Croatiae regis / }ivot i mu eniatvo Sv. Vladimira, hrvatskoga kralja, (1705.). Prikazao je pad Bosanskoga kraljevstva (Bosna captiva / Zasu~njena Bosna& ) (1712.). To djelo zavraava:  Neka bar nade budu Hrvatskoj, da e joj skoro pobijeena Turska vratiti klju eve od Jajca grada. Posljednji stihovani tekst Vitezoviev je Plorantis Croatiae saeculo duo / Dva stoljea ucviljene Hrvatske 1703. godine. U tom je spjevu Vitezovi pjesni ki i histori ki o~alio nepravedni Karlova ki mir (1699. g.). Neostvaren mu je projekt De altariis et focis Illyriorum (O Ilirskim ~rtvenicima i ognjiatima). Vitezovi je bio prete a Ilirskom pokretu i Star evievoj viziji Hrvatske. ODILJENJE SIGETSKO Najva~nije je Vitezovievo djelo Odiljenje sigetsko (Linz, 1684., Be , 1685.). Taj spjev ima etiri dijela. Prva dva dijela ispjevana su dvanaestercima rimovanim na Maruliev na in. Trei je dio komponiran rimovanim dvanaestercima, a etvrti samostalnim epitafima. Radnju djela sudionici i svjedoci Sigetske bitke pripovijedaju i jedni drugima naizmjence upuuju iskazima u upravnom govoru. Svaki iskaz ima naslov u kojem se navodi ime govornika i adresata (Ban sinu, Ban kralju, Kralj banu, Gospodi na Sofija i oral) ali i ne~ive instancije (Ban orsagu, Siget kralju, Siget zvrhu samoga sebe). U treem dijelu razgovaraju Putnik i jeka. Zbog neobi ne kompozicije to se djelo esto promatra kao lirika ili drama. Djelo je obilje~eno utjecajima hrvatske renesanse ponajviae Marulia. Spjev je usmjeren (prikriveno) i protiv Austrijanaca. Divi se Zrinskima. Odiljenje sigetsko Vitezovi je posvetio svome u itelju Johanu Weichardu Valvasoru. * Zna ajne su i njegove pjesme (vile) Hrvatskinje i (vile) Dalmatinke te ovea epska pjesma Senj ica s usko kom tematikom.  PLORANTIS CROATIE SAECULA DUO I. (POSVETA GROFU HERBENSTEINU) Pavao Ritter Vitezovi upoznaje grofa Habernsteina o neprestanim ratnim olujama koje ve mnogo stoljea pustoae Hrvatsku. Seljacima su polja poharana, graanima naselja i gradovi, plemiima utvreni gradovi, velikaaima tvrave, a sveenicima hramovi. Svi su oni sasje eni i poubijani, ili trajnim su~anjstvom usu~njeni ili su protjerani. Zbog toga zemlja ima tu~an izgled, koji njezini ~itelji cijeli ~ivot oplakuju, a susjedi i cijeli kraanski svijet suosjeaju i sa~alijevaju. II. UVOD Hrvatska govori:  Ne poveavam suze kojima sam neko eae poveavala Dunav, Dravu, Savu, Kupu i Neretvu dok su na me navaljivali Rimljani, nasrtali Turci palei kue i natapajui polja prolivenom krvlju i doveli me do ruba propasti (& ). Oplakivat u dva proala stoljea kad se naaa Bosna stavila pod turski jaram i pala u ropstvo, ka~njena viae zbog nesloge svojih kraljeva nego li svladana u ratu s Tur inom. III. (MOHA KA BITKA) Moha ko polje ime je dobilo od muha. Maarski monah Timori nagovorio je kralja da prestane sultanu plaati danak te je sultan izvraio silovit napad. Na Moha kom je polju 1526. g. zarobljeno i izginulo preko 20.000 vojnika. Kralj je bje~ei pao s konja i utopio se u rijeci Karas. IV. (OPSADA SIGETA) Nakon poraza Turaka pod Sigetom 1556. g. oni su ponovno 1566. g. napali to mjesto. Vojsku je hrabro predvodio Zrinjski (Nikola) sve dok Turci nisu zapalili tvravu. Tom je borbom zasvjedo ena vjernost Bogu i kralju i ljubav prema svojima:  Sretna je smrt prinesena kao ~rtva za spas domovine. V. (O SENJU) Senj je prisilio stare Grke, }idove i Turke da mu plaaju danak. Turci mu nisu mogli niata pa su za saveznike pozvali Mletke da poraze Senj. VI. (PJESNIK O SEBI) U po etku 1652. godine Senj rodi Pavla Rittera Vitezovia, koji e svojim djelima ovjekovje iti ime Hrvatske. Vitezovi je dorastao zamaanim pothvatima, ali je slabe sree. Poslije smrti  kao jedina vrlina za nama ostaje dobar glas koji trajno ~ivi . VII. (PO}AR U VARA}DINU I POTRES U DUBROVNIKU) U VII. poglavlju Pavao Ritter Vitezovi piae o po~aru koji je uniatio Vara~din 1665. godine. Poslije toga je 1667. g. silnim potresom uzdrman Dubrovnik. VIII. (MOLITVA ZA MIR U HRVATSKOJ) Vitezovi se mojsijevski obraa bogovima, molei ih da obrate svoje lice na svoj narod i na svoju Hrvatsku. Moli ih da udijele mir i bolju sudbinu; ilu snagu tijela i duae; dobre misli. O eve naae, bogove, Vitezovi moli da mu ~alost pretvore u veselje i radost, a on e im vje no kliktati izri ui zahvalnost i hvalu. BOSNA CAPTIVA I. (HERCEG STIPAN VUK I KOSA A RATUJE S DUBROV ANIMA) Herceg Stipan ratuje s Dubrov anima. Pohotna Firentinka legne s herceg Stipanom Vuk iem Kosa om, a ~ena mu zbog toga s najstarijim sinom Vladislavom ode u Dubrovnik! Uzalud je herceg Stipan tra~io od supruge da se vrati te je Dubrov anima navijestio rat. Dubrov ani za zapovjednika izaberu hercegova sina koji porazi o evu vojsku. II. (TURCI NADIRU U BOSNU) U tomu poglavlju Pavao Ritter Vitezovi piae o turskom nadiranju u Bosnu. Kada je Mehmed preaao rijeku Bosnu svom silom udario je na kraljevski grad Bobovac koji je bio iznimno utvren i dobro opskrbljen hranom, oru~jem i strjeljivom da se dugo mogao odupirati turskoj najezdi. Meutim, Turci su zlatom i la~nim obeanjima potkupili zapovjednika Bobovca, Radaka koji im je predao klju eve toga grada. Tada je Turcima bio otvoren put prema potpunom pokoravanju Bosanskoga kraljevstva. III. (PAD BOSNE) Nakon jedne od najfatalnijih izdaja u povijesti ovje anstva Turci su za samo nekoliko dana koncem svibnja 1463. godine pokorili neko mono Bosansko kraljevstvo. Nastupilo je iznimno surovih 415 godina turskih zlo ina. Oskvrnjivane su estite ~ene, obea aaivane djevice, klani asni starci, satirana nogama nevina nejaka djeca, nanoaeno svetogre Bo~jim hramovima, sramotno spaljivani oltari, a sveenici ili ubijani ma em ili izvrgavani ruglu. Nebrojeni su kraani odvedeni u su~anjstvo i janji are. Nebrojene su kraanke odvoene u hareme. Velik je broj Hrvata pobjegao u Hrvatsku i druge kraanske zemlje. Neki su od njih sa sobom ponijeli svoje svetinje poput velikoga drvenog kipa koji se nalazi u Trsatu i atuje pod imenom Bla~ene Djevice Marije.  I tako zbog kukavi luka velikaaa, jer se nitko od njih nije suprostavljao neprijatelju nego se, atoviae, dobrovoljno predavali, sruaila se Bosna kao potresena vihorom.  RAFAEL LEVAKOVI Rafael Levakovi (Jastrebarsko, oko 1590.  Zadar, 1650.) prevoditelj, povjesni ar, franjevac. U Rimu je imao zadau objavljivati hrvatske glagoljske knjige i cenzurirati hrvatska izdanja Kongregacije propagande.  Pod utjecajem rusinskih unijata koji su boravili u Rimu i potporom rimske propagande , u hrvatsko-glagoljske knjige unosio je mnogo rusizama. Za rimsku kuriju obavljao vjerske i diplomatske poslove u Njema koj, Poljskoj, Rusiji i Ugarskoj. Zagreba ki biskup imenovao ga je kanonikom. Imenovan je naslovnim smederevskim te naslovnim ohridskim biskupom. Uzalud je pokuaavao doprijeti do Ohrida. Na povratku ga je zatekla smrt. U rukopisu mu je ostalo mnoatvo djela. Namjeravao je napisati povijest Ilirika. Djelo: Nauk karstjanski kratak (glagoljica), (Rim, 1628.). JURAJ RATTKAY Juraj Rattkay (Velikotaborski) (Veliki Tabor, 1612.  Zagreb, 1666.) podrijetlom je iz velikaake barunske obitelji maarskog podrijetla kojoj je pripadao posjed Veliki Tabor, a u njihovom su vlasniatvu bila i imanja u vara~dinskoj i zagreba koj ~upaniji. Bio je isusovac, zagreba ki kanonik, tajnik biskupov, kandidat za zagreba kog biskupa. Uz bana Ivana Draakovia te Petra Zrinskoga i Krstu Frankopana ratovao protiv Turaka te u eakoj, Saskoj i Tiringiji (Thringen) protiv `veda. Kad mu nije poalo za rukom postati zagreba kim biskupom, imao je problema s izabranim biskupom Petrom Petretiem. I dalje je ratovao protiv Turaka, ato e opisati u Memoria regum. Ta mu je knjiga donijela dosta neprijatelja i stvorila zavist i pakost kod protivnika te je liaen kanoni kog ina. Povod za to bila je jedna ~ena s kojom je ~ivio i od koje se morao odvojiti, a ona je preselila u Krako, gdje ju je on i dalje posjeivao. Poslije je posrijedi bila neka druga ~ena. Njoj je pisao pisma koja su doala u ruke biskupu, tako da je izgubio sve asti i crkvene prihode (1664.). Ipak je dobio novu ~upu u Novoj Vesi. Bolestan od kostobolje umro je 1666. godine i pokopan kao kanonik. Rattkayevo djelo Memoria regum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae posveeno je Ferdinandu IV. i brai Nikoli i Petru Zrinskom. Podijeljeno je u aest knjiga. SPOMEN NA KRALJEVE I BANOVE Prva knjiga po inje mirom koji je Svevianji Bog povratio nakon opega potopa i dopustio da se neozlijeeni iz Arke iskrcaju Noa i njegovi sinovi Sem, Ham i Jafet. Slijedi Podrijetlo Ilira i opseg podru ja pa ide do smrti Agronove, Teutina kraljevanja, njezina rata i poraza od Rimljana U toj knjizi Rattkay se poziva na Ablavijeve eake anale i piae o brai ehu i Lehu koji su zbog nesloge otiali na sjever te je eh osnovao eaku (Bohemiju), a Leh (Leaku  Poljsku). Knjiga zavraava Opisom Hrvatske i njezinih dijelova. Druga knjiga ide od pokratavanja Ilira koje je Sv. Pavao od pogana obratio Kristu, pa nastavlja o banovima i kraljevima u Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji, te banovima Kraljevstva Bosne, a zavraava smru kralja Zvonimira koju Rattkay pogrjeano locira u 1069. godinu. Trea knjiga po inje Sv. Ladislavom kojemu je Apostolska stolica darovala kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju te je on osnovao Zagreba ku biskupiju. Nadalje se govori o ugarskim kraljevima, hrvatskim, slavonskim i dalmatinskim banovima, bosanskim kraljevima. Kad je 1235. godine umro Andrija, naslijedio ga je njegov stariji sin Bela koji je bio neugodan i strog. Mrzio je domae obi aje i zato je, ka~u, u ratovima bio nesretan. Kraljevao je samo pet godina. U treoj knjizi Juraj Rattkay navodi i Dabiaino proro anstvo:  Doi e vrijeme kad e kraanske vladare mu iti silna tuga ato, sapeti svojim nevoljama, nisu u prikladno vrijeme pritekli u du~nu pomo Bosancima u nevolji. Rattkay dodaje:  a zbog toga ovo naae doba uistinu lije suze, i to jao! Kolike: no poput Trojanaca, prekasno.  To se proro anstvo u svoj svojoj tragici obistinilo aezdesetak godina kasnije, a posljedice su bile etiri stotine petnaest godina ropstva pod Osmanlijama.  Rattkay navodi predaju o hercegu Hrvoju Vuk iu Hrvatiniu kojega je ban Pavao upor na ugarskom dvoru u aali pozdravio mukanjem jer je izgledom i ponaaanjem nali io volu. To je bilo povodom da Vuk i Hrvatini pozove u pomo Turke i zarati protiv Ugara. U tomu je ratu Hrvoje zarobio bana upora, zaaio ga u volujsku ko~u i bacio u rijeku.  U treoj knjizi Spomena na kraljeve i banove navedeno je viae hrabrih bitaka protiv osmanske vojske. Jedna od njih je sljedea. Kad su Turci navalili na Zemun i Temiavar straano ih oatetivai grabe~om i pale~om, osvetili su im se krbavski knezovi Mirko Deren in, Bernadin Frankopan i Ivan Karlovi. Do ekali su Turke kod Dubice zarobili su ih 1.500 i isto toliko pobili, a ostali su se utopili u rijeci Uni. O najfatalnijoj hrvatskoj bitci, Krbavskoj bitci (9. rujna 1493. g.) Rattkay piae: Dok su se knezovi raspravljali, Turci su iz gustih auma iziali i  napali naae . Turci su kopljem proboli Frankopana. Vlatkovi je od Turaka oteo Frankopanov lea. Naai su sramotno po eli bje~ati, a Turci su navalili i ubili Ivana Frankopana, Jurja Vlatkovia te 5.077 naaih pobili. Turaka je poginulo viae od tisuu, a mnogi su pomrli u kuama od zadobivenih rana. Deren ina je Jakub-paaa poslao u Carigrad s ostalim zarobljenicima gdje je utamni en u tamnicu sa sedam kula u kojoj je za tri mjeseca od ~alosti zbog gubitka vojske i smrti sina i brata uvenuo i preminuo. etvrta knjiga po inje s 1538. g. kada su na bansku ast izabrani Petar Keglevi i Toma Nadasdy. Nadalje je rije  o grofu Nikoli Zrinskom koji je po Ferdinandovoj zapovijedi, te uz odobravanje sviju, 1543. g. postavljen za bana triju kraljevina Ilirika. Obitelj Zrinjskih uvijek je bila slavna i ve se nekoliko stoljea di ila grofovskim naslovom. Neko su se prezivali `ubii. Nije poznato da li su imanje dobili radi vojnih hrabrosti ili po naklonosti svojih vladara i zemljaka. Prezivali su se `ubii od Ostrovice ali su po tvravi Zrinj nazvani Zrinjski. Kad je 1543. Sulejman osvojio Pe uh njegovih su nekoliko tisua Tatara, ru~na tijela i gadnih obi aja, plja kali i palili ursko polje. Sa svojom vojskom do ekao ih je Nikola Zrinjski sa vojskom Pavla Rattkaya. Skraili su Tatare koji su neuredno bje~ali ostavljajui sve zarobljenike. Tatari su upali u mo vare i blato jer uplaaeni nisu vidjeli kud bje~e. Mnogi su izginuli a mnogi od muha i komaraca poumirali. Poginulo ih je viae od tri tisue. Rattkay piae i o Selja koj buni i njezinom voi Matiji Gubecu. Kada je Slunjski umro, a imao je zaatitnika u biskupu Jurju Draakoviu, seljaci su se razo arali i plaaili joa veega ropstva, pa su se digli na ustanak koji je predvodio Matija Gubec. Kada je Gubec uhvaen i bio okrunjen ~eljeznom krunom, pobuna je okon ana. Nadalje je rije  o mnogobrojnim sukobima s osmanskom vojskom, a zavraava 1611. g. kada je Ivana Draakovia naslijedio Toma Erddi, a njega 1615. Benedikt Thurozcy. Peta knjiga po inje 1615. g. kada je grof Nikola Frankopan bio ban Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Nakon Frankopanove smrti banom je grof Juraj Zrinski. Zrinjski je pozvao u boj banske ete i prvake kraljevstva. Sve su ete preale Dravu, osim jedne na koju navale Turci. Ivan Vojkovi se skine i zaogrne koauljom te s ma em u ruci prepliva Dravu. Slijedili su ga njegovi vojnici. Porazili su Turke, a banu je donio 17 odrubljenih glava. Rattkay slavi hrabrost Vuka Kri~ania i Vuka Mrnavia. Kri~ani je s drugovima gonio ostatak preplaaenih Turaka u bijegu, a Mrnavi je napao i porazio nadmonoga neprijatelja. Godine 1645. i 1646. itavo Kraljevstvo potresali su straani potresi. Straani su po~ari 1645. g. harali Zagrebom, a najveu su ~alost izazvali po~ari na etiri znamenite crkve: prvostolnici Svetog Stjepana Kralja, ~upnoj crkvi Sv. Marka, crkvi Sv. Katarine i crkvi Sv. Franje. Peta knjiga zavraava Rattkayevim vapajima: O apostolska Panonijo, kako se promijenila tvoja izvrsna boja! (& ) tugujemo ato je joa uvijek velik dio tebe raskoljen i ~elimo da svi s nama tuguju za druge. `esta knjiga po inje 1647. g. kada je Nikola Zrinski bio banom Hrvatske i Slavonije. Nikola Zrinski, sin bana Jurja, pokazao se velikim ratnikom u okraajima protiv osmanske vojske ali i u protestantsko-katoli kom ratu. Petar Zrinski, brat Nikolin, dokazao je svoju snagu tako ato je ma em ubio (rastrgao) divljeg vepra samo jednim udarcem. Jednom je nou u zasjedi natjerao nekoga Tur ina koji se morao baciti u virove Drave. Za njim je sko io Petar Zrinjski i udavio ga. Do konca te knjige Rattkay piae o peterostrukim ~estokim okraajima s osmanskom vojskom, te o poplavi u Zagrebu u Iliriku koju je izazvala sna~na kiaa te se potok prelio i poplavio viae kua. * Spomen na kraljeve i banove nastao je na temelju povijesnih vrela, kronika i usmenih predaja. Juraj Rattkay je Spomen na kraljeve i banove napisao na poticaj bana Ivana Draakovia kako bi kod zapadnoeuropskih kraanskih zemalja skrenuo pozornost na sve okrutnosti koje su kraanima u Iliriku inili Osmanlije. Rattkay je upozoravao i na nepravde koje su Hrvatima nanosili Nijemci i Maari. U dogaajima koji su opisani u petoj i aestoj knjizi sudjelovao je Juraj Rattkay. U usporedbi sa suvremenim povijesnim vrelima razvidno je da Rattkay godine povijesnih dogaaja navodi pogreano. (Razlika se ogleda u odstupanju od nekoliko godina.) Takoer, povijesne osobe nisu uvijek dijakronijski navedene. Meutim, dogaaji koje Rattkay navodi nemaju veih razlika u odnosu na suvremena povijesna vrela. Povjesni ar Ferdo `iai o tomu je djelu napisao:  nema sumnje da u njega ima mnogo strasti, osobito u crtanju pojedinih li nosti, (& ) premda se ne mo~e tajiti da je mnogo toga istinito, ma da izgleda da je diktirano od mr~nje i pakosti.  STJEPAN GRADI Stjepan Gradi (Dubrovnik, 1613.  Rim, 1683.) sin je plemia. `kolovao se u Dubrovniku. Pravo je zavraio u Bologni, gdje je 1638. godine promoviran u doktora prava. Naslijedio je ujaka Beneaia na mjestu zastupnika Dubrova ke Republike kod Rimske kurije. Bio je: lan Kraljevske avedske akademije, doktor filozofije, vrstan diplomat, isusovac, pisac filozofskih, teoloakih i matemati ko-fizi kih traktata, dubrova ki rodoljub. Pokopan u crkvi Sv. Jeronima uz svog prisnog prijatelja Ivana Lu ia. Djela: Napisao je 312 pisama koja je upuivao dubrova kom senatu od 1667. do 1683. Njegove pjesme pjevaju o: Mleta koj Republici, otoku `ipanu, Juniju Palmotiu i drugo. IVAN LU I Ivan Lu i (Trogir, 1604.  Rim, 1679.) sin je stare trogirske plemike obitelji. Rano je ostao bez roditelja, pa ga je ujak Nikola Divni poslao u Rim. Studirao je u Rimu i Padovi gdje je stekao doktorat prava. Godine 1630. vratio se u Trogir kako bi preuzeo skrbniatvo nad djecom svoga brata koji je umro. Kao plemi aktivno je sudjelovao u gradskoj upravi. Godine 1654. otiaao je u Rim i dru~io se s Tomkom Mrnaviem, Bartolom Kaaiem i Stjepanom Gradiem. Osniva  je znanstvene hrvatske povijesti. Djela: De regno Dalmatiae et Croatiae (O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske), Obsidio Iadrensis i dr. O KRALJEVSTVU DALMACIJE I HRVATSKE II. O OBI AJIMA HRVATA Ivan Lu i piae da su kod starih Hrvata vlast obnaaali: Postelnik tj. komornik 1.2.3. ili nadstojnik spavae sobe, Ubrusar  nadstojnik trpeze, Volar  nadstojnik volova, `titonoaa  nosa  atita, Dvornik  dvoranin, Dad ili ded  djed ili starosta. III. O PUSTO`ENJU ZADRA Mle ani su se 1202. god. okupili oko Zadra kako bi brodovljem krenuli na Siriju. Plaaili su se da im se vojska razie i hrana pokvari te su nagovorili Francuze da zauzmu Zadar. Meutim, Mle ani su 10.XI. 1202. g. napali Zadar s mora, a Francuzi su ga napali s kopna. Mle ani su sravnili sa zemljom zadarske kule i krenuli dalje. (Na putu do Zadra pokorili su Traane koji su im morali plaati danak). Zadarski su plemii mirili narod govorei kako ne ~ele ratovati protiv kraana. IV. O KNE}EVINI HUM I OMI`KOM GUSARENJU Opisuje uae rijeke Cetine koja se prije zvala Tilur. Strabon pie da su tu obalu od davnina posjedovali Ardidejci, ali su ih Rimljani zbog gusarenja odbacili daleko. V. O BRIBIRSKIM KNEZOVIMA I OBNOVI OMIKOG GUSARENJA Omi se nazivao Almisum. Mle ani su bili zauzdali gusare koji su se kasnije obnovili. Kad je ban Pavao Bribirski navijestio rat Splianima 1285. g. i prisilio Trogirane da mu dou u pomo, Mle ani su poslali poslanike u Trogir. Trogirani su sa `iben anima i Splianima imali razmirice, pa su ovi 1283. g. opustoaili Trogirsko polje i more. Trogirani su u dogovoru s Mle anima htjeli od bribirskih knezova preoteti Omia. Od tada su bribirski knezovi sve ja e zaatiivali gusarenje. VI. O NOVIJIM OBI AJIMA HRVATA Stari su Hrvati parlament nazivali zbor. Suenje su vraili posebni slu~benici, a naj eae sudci na koje bi stranke pristale. Ako bi stranka nezadovoljna izgubila, ulo~ila bi priziv bacivai pokrivalo za glavu na zemlju. Tada se spor prenosio na skupatinu oblasti, ili na sabor itavog kraljevstva. KNJI}EVNOST BOSANSKIH FRANJEVACA Mnogobrojni povijesni i arheoloaki izvori dokazuju da su Hrvati i u Bosni i Hercegovini ve u sedmom stoljeu primili kraanstvo. Koliko je poznato, sveenici su najprije bili benediktinci, a 1227./32. g. papa je u Bosnu i Hum poslao dominikance kako bi na kraanstvo preobratili krstjane bosanske crkve. Godine 1291. papa Nikola poslao je u Bosnu dvojicu franjevaca koji su imali zadau istra~iti krivovjerje u Bosni. To je obnovio papa Bonifacije VIII. proairivai djelokrug istra~itelja na Srbiju, Raaku, Dalmaciju, Hrvatsku, Istru i Slavoniju. Godine 1339. osnovan je Bosanski vikarijat, a u njemu su se naali najbolji propovjednici iz europskih zemalja, meu kojima je od 1372. do 1383. godine bio i Nikola Taveli. Osnutkom Bosanske vikarije franjevci su postali veoma utjecajni i na dvorovima bosanskih vladara. U vrijeme kraljevanja Tvrtka Kotromania (1377.-1391.) Bosanska je vikarija obuhvaala prostore od ju~ne Italije do Karpata i Crnog mora. Franjevci su 1402. godine, prema pismu kojega je papi uputio fra Bartul iz Averne, imali u svome vikarijatu viae od etrdeset samostana s pet stotina lanova od Novoga (danaanji Herceg Novi) do Omia na Cetini, te od Jadranskoga mora do Drine na istoku i Drave na sjeveru. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine, franjevci i dalje ostaju uz svoj narod i bore se za prava katolika. Za vrijeme osmanske vladavine (1463.- 1878.) franjevci su rijetki akolovani ljudi u Bosni i Hercegovini. `kolovali su se u Hrvatskoj, Ugarskoj, Austriji i Italiji, a po povratku u svoju domovini bili su sveenici, narodni lije nici, u itelji, arhitekti, prosvjetitelji, knji~evnici, ljetopisci, kroni ari, politi ari, graditelji, ljekarnici i dr. Do Matije Divkovia franjevci su knji~evna djela pisali na latinskom jeziku. Nakon Divkovieva Nauka karstjanskoga (Mleci,1611. g.) bosanski franjevci piau atokavskim narje jem obi no ikavsko-(i)jekavskoga tipa. Meu najzna ajnijim su predstavnicima Knji~evnosti bosanskih franjevaca Matija Divkovi, Ivan Bandulovi, Pavao Moaunjanin Posilovi, Ivan An i, Franjo Glavini, Lovro `itovi i dr.  MATIJA DIVKOVI Matija Divkovi (Jelaake kraj Vareaa, 1563.  Olovo, 1631.) u franjeva ki je red stupio najvjerojatnije u Olovu. `kolovao se u Italiji. Bio je franjevac u Sarajevu, Kreaevu, Olovu. Grau za svoja djela Divkovi je crpio iz legenda, hagiografija, usmenih predaja i legenda koje je uo od naroda, Heroltovih Sermones discipuli (Odgovori u enika) te drugih katoli kih djela nastalih nakon Tridentskoga sabora. Njegova su djela vjersko-didakti koga karaktera, a namijenjena su narodu. Svoj prvi katekizam Nauk karstjanski (tzv. veliki 1611.) objavio je sa zbirkom pripovijesti o udima Presvijetle Djevice Marije (Sto udesa aliti znamenja bla~ene i slavne Bogorodice, divice Marije) prevedenom iz popularne zbirke Ivana Herolta Sermones discipuli de tempore et de sanctis (1476.). Nauk karstjanski do~ivio je 10 izdanja. U Malom katekizmu (1616.) osim kateheti kog dijela, u drugom su dijelu knjige stare hrvatske vjerske pjesme i dramski tekstovi, meu kojima je i ina ica Posvetiliata Abramova Mavra Vetranovia. Divkovia Besjede svarhu evanelja nedjeljnih priko svega godiata (1616.) prijevodi su i kompilacije iz nekoliko latinskih autora 15. i 16. st. Prvi je bosansko-hercegova ki Hrvat koji je pisao narodnim jezikom. Osnova njegovog jezika bio je atokavski ijekavski-ikavski narodni jezik. Djela je tiskao bosan icom (zapadnom ina icom irilice). Smatra se ocem bosanske knji~evnosti (hrvatske knji~evnosti u Bosni i Hercegovini). Svoj jezik zvao je bosanskim, slovinskim, naakim, naaim. Sva je djela objavio u Veneciji. Njegov je rad pridonio airenju atokavatine. Bio je vrstan propovjednik i veoma popularan narodni pisac. Neki povjesni ari knji~evnosti isti u da ga je jedino nadmaaio Andrija Ka i Mioai. VELE STRA`NO ZLAMENJE OD SMRADA PAKLENOG Bjehu dva brata, obadva plemenita. Jednom su sluaali propovijed o straanim paklenim mukama. Jedan brat se po eo smijati i rugati niata ne vjerujui, a drugi se skruaio i postao redovnik. Onaj koji se rugao razboli se i umre. Brat redovnik ga je molio da mu se uka~e nakon smrti. I tako mu se po smrti ukaza jedne noi i ovaj ~ivi upita ga:  Kako si brate? Odgovori mu da svi jezici svijeta ne mogu (izgovoriti) opisati muke paklene. }ivi mu re e bi li on mogao osjetiti paklene muke da ih malo primiriae. Tada osueni otku i malo haljinu kojom se bjeae zaogrnuo i iz on haljine izie toliki smrad zao i otrovan da svi redovnici ne mogaae izdr~ati taj smrde~ te napustiae svi onaj samostan. JO`TE STRA`NO ZLAMENJE OD SMRADA PAKLENOG Bjeae jedan ovik kurva i kad umrije prikaza se ~ivom drugaru koji ~eljaae saznati kakve su muke paklene. Kad osueni samo puhnu toliki smrad izie da ~ivi na po mrtav pade. I ne samo to, u selu u kojem je osuenik puhnuo ostade smrad da su ptice koje su prelijetale padale mrtve. Kakav li je samo smrad u paklu u kojem trunu tolike duae? U paklu je vje iti glad i ~e. U kraljevstvu nebeskom sveti imaju sve slatkosti, raskoaje i obilje svakieh dobara. Bjeae neki bogataa koji se obla iae skerletom i pritankiem platnom i blagovaae svaki dan razli ita jela. Bijaae prosjak Lazar koji le~aae na vratima njegovim i ~eljaae se najesti mrvica koje su padale s njegove trpeze a nitko mu ne dade. Samo su psi dolazili i lizali njegove rane. Prosjak umre i aneli ga odnesoae u krilo Abrahamovo. Bogataa umre i bi pokopan u muke paklene. Koji ~ive trezveno i razborito na ovom svijetu za ljubav Bo~ju oni e biti nagraeni vje nom slavom nebeskog raskoaa. Oni koji ne mogu jedan dan ili po dana postiti i trijezno ~ivjeti u paklu e vje ito gladovati. Prokleti u paklu nee nikada po inuti ni dan ni no ni as ni tren. VELE STRA`NO ZLAMENJE OD MUKA PAKLENIH Dva redovnika hodajui propovijedahu. Vidjevai ih jedna ~ena obeseli se kako e se ispovjediti pred njima jer su nepoznati i pred njima se ne e stidjeti. Ispovijedala se starijemu redovniku, a drugi je ispovjednik gledao kako bi koji grijeh rekla iz njenih usta bi iziala preotrovna ~aba. Kada naposljetku htjede ispovjediti jedan te~ak i pogrdan grijeh, iz njenih usta pomoli drakun, ali ne mo~e izii radi ega se zastidje i ne ispovijedi taj grijeh. Tada se sve ~abe vratiae u usta. Nakon nekoga vremena fratri se vratiae u to mjesto potra~iti onu ~enu, ali ona je umrla. Postili su tri dana i ukazala im se ona ~ena jaaei na drakunu. Oko njezina grla svile su se dvije zmije koje su sisale njezine sise; a iz o iju joj izlazio je straaan smrde~ sumporni, dva joj psa ruke  grizijahu i dva preotrovna guatera glavu joj  grizijahu . Redovnici su je pitali koji je uzrok njezinih muka. Ona im je odgovorila: da je uzrok njezinih muka zato ato im nije ispovjedila onaj teaki grijeh koji je u inila sa svojim roakom te ga od stida nije mogla ispovjediti. Guateri joj glavu mu e jer ju je previae resila i kitila, o ima je himbeno gledala, uaima nepoatene stvari sluaala, oganj mu i usta jer je njima psovala, klela, lagala, ljubila s kim se i ne pristoji. Psi joj ruke grizu jer je rukama hranu psima davala umjesto ubogima. Drakuna je jahala jer je u oholosti vozila se u ko iji. Kako je to rekla drakun ju je u pakao odnijeo i viae se nije vraala. JO`TE STVARI VELE STRA`NIEH OD MUKA PAKLENIEH, JEDAN OVIK VIDJE MUKE PAKLENIE I PAK U INI VELE TE`KU POKORU Umre otac od obitelji u jednoj kui i svi paziae njegovo tijelo jednu no i pomou Bo~jom vrati se duaa toga oca u njegovo tijelo i opet o~ivje. Siromaanima razdijeli svo imanje i ode u pustinju te kraj vode u ini jednu eliju u kojoj je obitavao. Ondje je inio veliku pokoru. Pitali ga ljudi zaato ini takvu pokoru, a on im je odgovorio da je vidio pakleni oganj visok kao oblaci, a u njima ljudi letjeae kao iskre, pla ui, vi ui, lele ei. Vidio je avla kako iz pei paklene nose kuke gvozdene i htjedoae i njega odvui u jamu paklenu, ali mu se ukazao sveti ovjek kao zvijezda i zaprijeti avlima da ga ne ti u i zapovijedi Bog Svemogui da se vrati u svoje tijelo. I tako udnu i pri udnu pokoru u ini taj  ovik i poateno poe s ovog svijeta. OD DVA FRATRA KOJI SE ZVAHU DAJTE I DAT E SE VAM, VELE LIEPA PRILIKA ALITI ZLAMENJE U samostanu bjeae jedan redovnik koji je primao uboge i potrebite i mnogo ih pomagao. Bog mu sve to blagosivljao i blagoslovom umna~ao. U samostanu bjeae drugi redovnik koji je mrzio to dobro instvo. Kad je umro onaj starjeaina koji je dijelio, drugi fratar nije htio pomagati sirotinji. Jednom je neki starac doaao u taj samostan i od vratara tra~io prenoiate. Vratar mu je rekao da je samostan ubog i da mu slabo mo~e pomoi. Starac mu re e da su dva fratra izagnana iz tog samostana i kad se oni vrate opet e tu biti blagostanje. (Starac je bio aneo.) Vratar je to kazao fratrima i oni su opet po eli primati goste i pomagati im te se vrati blagoslov. KAKO SU SLATKE PJESNI NEBESKE Bijaae jedan redovnik dobra i sveta ~ivota i moljaae Gospodina Boga da bi mu o itovao kojugod slast nebeske slave. Kad je redovnik bio na molitvi pred njim zapjeva jedna pti ica i on je pokuaa uhvatiti te ona pred njim pobje~e u gaj koji bijaae blizu samostana, zaustavi se na jednom drvu i nastavi pjevati. Redovnik je pod drvetom stajao i sluaao pticu a kad ona odletje vrati se u samostan. Kad doe vidje da su stara vrata zazidana a nova sagraena na drugom mjestu. Po e kucati i doe vratar da mu otvori te ga po e pitati: odakle je, tko je i ato iate? Redovnik mu re e da je iziaao iz tog samostana. Vratar se vrati i sve ispri a starjeaini. Starjeaina pitaae redovnika tko je i povede ga drugim fratrima te ga pitaae tko je starjeaina bio kad je on iziaao vani. Redovnik ispri a, a tada fratri shvate da je on iz tog samostana iziaao prije 340. g. Stadoae se uditi da je toliko ~ivio gladan, ~edan, na vruini, na hladnoi, bos i gol. Od slatkosti pjevanja pti ice nije se ni eg sjeao. Ako je tolika ljepota i razgovor jednog anela, kolika je radost i veselje i koliko u~ivanje biti u kraljevstvu nebeskome u kojem je devet kora aneoskih, bla~ena Gospa i svekoliko mnoatvo svetaca Bo~jih koji slave Gospodina dan i no govorei: Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot! SVATKO E IMATI PLAU ZA SVOJA DJELA Jedan je redovnik upitao avola koji bi trud i muku podnio da se ponovo mo~e vratiti u kraljevstvo nebesko. avao mu re e kada bi bio gvozden stup od zemlje do neba i da je na etiri strane pun ma eva, sablja i britava i da ima tijelo ovje ije u kom bi mogao podnositi muku od sada do suda Bo~jega trpio bi da ga po tom stupu povla e od zemlje do neba iz kojega ga je Gospodin izagnao zbog oholosti. Koliko e u~ivanje biti u kraljevstvu nebeskom gledajui presveto Trojstvo, gledajui Isukrsta u Bo~anstvu i ovje nosti, gledajui Divicu Mariju, devet kora aneoskih, patrijarke, proroke, mu enike koji su krv svoju za ljubav Isukrstovu prolili, ispovjednike, djevice, udovice i sve mnoatvo svetih i odabranih Bo~jih. (Mleci, 1704.) IVAN BANDULOVI Ivan Bandulovi (Uskoplje/Donji Vakuf, druga pol. XVI. st.  ? prva pol. XVII. st.) najvei je dio ~ivota proveo u Bosni i Dalmaciji, a jedno vrijeme vjerojatno i u Srbiji. Glavno njegovo djelo lekcionar Piatole i evanelja (1613.) ujedno je prvo djelo u knji~evnosti bosanskih franjevaca koje je tiskano latinicom. Ta je knjiga do~ivjela trinaest izdanja. Banduloviu je predlo~ak za to djelo bio Lekcionar Bernardina Splianina. Bandulovi je pisao atokavsko-ikavski, ali je u njegovim djelima mnogo akavizama i arhaizama. Njegov je Lekcionar poslu~io kao predlo~ak u primorskim krajevima Petru Kne~eviu (1773.), Anti Jukiu (1838.); u Slavoniji Nikoli i Antunu Kesiu (1740.), Emeriku Paviu (1764.) i Marijanu Lanosoviu (1794.) za njihove lekcionare. PAVAO MO`UNJANIN POSILOVI Pavao Moaunjanin Posilovi (Glamo , kraj XVI. st. ili po etak XVII. st.  `it u Rami, 1653.) bio je vjersko-pou ni prozaist i pjesnik, prevoditelj, franjevac. `kolovao se u Visovcu. Godine 1642. postavljen je za skradinskog biskupa. Bio je apostolski vikar u Slavoniji. Godine 1650. povukao se u ramski samostan na `itu gdje su ga s drugim ramskim franjevcima ubili Turci 1653. g. Njegovo djelo ine dvije moralno-didakti ke knjige. Prva je Naslaenje duhovno, koji ~eli dobro ~iviti, potom toga dobro umriti (1639.). U tom djelu se tuma i ato treba initi kraanin da bi imao bla~enu smrt. Njegovo drugo djelo Cvijet od kripostih duhovni i tilesnije prikoristan svakomu virnomu krstjaninu koji ga ati esto (1647.) prijevod/prerada je talijanskoga moralno-didakti kog djela Tomasa Gozzadinija iz Bologne Fiore de virtu. Posilovi u toj knjizi piae da su zloa i grijesi uzroci propasti Sodome i Gomore. Posilovi nadalje pou no piae o ljudskim zloama te o ljubavi opoj, duhovnoj i tjelesnoj. Knjiga je do~ivjela etiri izdanja. U svoja djela Posilovi kao i drugi bosanski franjevci umee prilike  exemple. Jezik mu je ikavsko-jekavski a prevladava ikavica. NASLAENJE DUHOVNO `TO IMA U INITI KRSTJANIN ZA DOBRO UMRIJETI, I KAKO JE VEOMA MU NO DOBRO UMRIJETI, BUDUI OVIK }IVIO ZLO Svi nau itelji govore da oni koji hoe dobro umrijeti trebaju dobro ~ivjeti: Sv. Aguatin govori:  Ti se bojia umrijeti zlo, a ne bojia se zlo ~ivjeti . Tulio:  Smrt je bla~ena onima kojima je ~ivot bio hvaljen . Seneka:  Dakle, kraaninu, ako ~elia dobro umrijeti, ~ivi dobro . Sv. Jerolim:  Onaj koji je kao mladac vrijeao Boga nije dostojan po smrti dobiti odrjeaenje svojih grijeha . Treba initi pokoru za ~ivota. Kada se loaemu ovjeku ka~e na samrti da mu je jezik uvijek bio pripravan zlo initi, o i su se vazda naslaivale gledajui nepoatene stvari, uai su vazda sluaale mrmljanje i stvari taate. Za ~ivota se treba pokajati i initi pokoru, a ne ekati smrtni as. Sv. Grgur u svojim knjigama govori o Kri~antu ovjeku koji je bio loa, pokvaren, zloban, taat i bogat, te je na samrti zvao svoga sina Masima da ga primi u svoju vjeru. Sin je dotr ao ali se otac okretao sad na jednu sad na drugu stranu zaklanjajui se od avli koji su se pred njim pokazivali. Kri~anto je zavapio:  O Gospodine moj, dopusti mi vrime do sutra da ja mogu u initi pokoru od mojih grijeha . Treba se uzorno ponaaati dok si mlad. Nikada ne treba uzvraati zlo. Sv. Matej je rekao:  Ako te netko udari po jednom obrazu, podaj mu i drugi obraz. Spomeni se da imaa umrijeti. Ne valja razmialjati o rasporeivanju baatine ~eni i sinovima, a ne misliti na svoje vje no prebivaliate i svoje spasenje. Ono ato kraaninu moraa u initi danas, nemoj ekati za sutra; nemoj govoriti u init u, a to nikada u initi. Pun je pakao takvih. CVIET OD KRIPOSTI DUHOVNI I TILESNIE (Mleci, 1701.) Djelo je u kojemu se govori o ljudskim zloama. Sv. Ivan Zlatousti rekao je da su zloa i grijesi uzrok stradanja tu~nih gradova Sodome i Gomore. NAJPRVO PI`EM O LJUBAVI OBENE (pog. 1.) Ljubav, dobrota i dragost  tri su stvari na neki na in jednake. PRILIKA OD GOVORENJA Ptica kalandrino (o kojoj piau Albert Veliki i Plinio) kada je pred nemonikom koji umire i kada ga ne gleda on umire, a ako gleda u njega on dobija snagu i ozdravlja. Prva je ljubav Bo~ija koja je svrha svih ostalih stvari: ljubav rodbine, prijateljska ljubav, ljubav ~enske. OD LJUBAVI BO}JE (pog. 2.) Ljubav Bo~ja dolazi od vjere i ufanja. Bog je ~ivi i istiniti. Svoje srce treba postaviti u ljubav Bo~ju a ne u tu~ne stvari ovoga svijeta. Bog je ljubav i koji prebiva u ljubavi pribiva s Bogom i Bog s njime. OD LJUBAVI TILESNE (pog. 3.) Druga ljubav zove se ljubav rodbine. Salamun je rekao:  Sve vode isti u iz mora i vraaju se u more i svi ljudi jesu od zemlje i svi se vraaju u zemlju . Nemoj se uzdati u onoga i vjerovati onome koji ne ljubi svoju rodbinu i svoje stvari. OD PRIJATELJSTVA (pog. 4.) Trea ljubav zove se prijateljstvo ili druatvo. Ljubi svoga prijatelja svim srcem, poatuj ga i poateno mu ini gdje god je, nemoj mu u initi ato mu nije drago i ugodno. Salamunove su rije i:  etiri su stvari bolje stare nego mlade: vino, riba, ulje i, iznad svega, prijatelj. Aristotel je rekao:  Koliko je stablo vee toliko je korijenje vee . Izbavi se od loae dru~ine i zdru~i se s boljima od sebe i tako ea imati istinite prijatelje i duae i tijela. IVAN AN I Ivan An i (Lipa kraj Tomislavgrada, 1624.  Italija, 1685.) bio je bosanski franjevac i pisac. Zaredio se u Fojnici. `kolovao se u Italiji gdje je postigao naslov profesora teologije. Bio je propovjednik, ~upnik i lektor u Velikoj, Naaicama, Brodu, Beogradu, Rami, Duvnu. U Anconi je objavio tri vjersko-pou na djela: Vrata nebeska i ~ivot vi ni (1678.), Svitlost karstjanska i slast duhovna (1679.) i Ogledalo misni ko (1681.). Zalagao se za protureformacijske ideje te nastojao atokavskom ikavicom s djelomi nom uporabom ijekavskoga rastuma iti vjerske istine. Radio je na moralnom i prosvjetnom uzdizanju naroda i borio se protiv heretika i neprijatelja Rimske crkve. `iroj je publici pribli~io latinicu. FRANJO GLAVINI Franjo Glavini (Kanfanar, 1585.  Trsat, 1652.) vjerski pisac i franjevac. Njegovi su roditelji zbog Turaka pobjegli iz Glamo a. `kolovao se na Trsatu, Ljubljani i Italiji. Godine 1610. izabran je za provincijala Bosne Srebrene i na tu du~nost biran je joa tri puta. Bio je gvardijan na Trsatu. Bio je izabran za senjskog biskupa, ali je tu ast nije prihvatio. Ponosio se svojim bosanskim podrijetlom. Gorljivo je radio oko glagoljskih liturgijskih knjiga nastojei sa uvati tu hrvatsku i kulturnu posebnost i nakon Tridentskog koncila. Uklju io se u katoli ku obnovu svim nastojanjima oko oblikovanja hrvatskoga knji~evnog jezika stalno imajui u vidu trodijalektnost hrvatskog jezika i jezi no-knji~evno naslijee posebice glagoljaako. Hrvatska su mu djela etiri poslidnja ovika  kraansko-teoloaka rasprava o smrti, sudu, paklu i kraljevstvu nebeskom; Cvit svetih (Venecija, 1628.,& ) hagiografsko djelo  opis ~ivota svetaca i neke pouke iz crkvenog i moralnog ~ivota za svaki dan u godini. U predgovoru je predlo~io grafijska rjeaenja nekih glasova, posebice , ~, a. Svitlost duae virne (Venecija, 1632.,& ) sadr~i napomene i priru nik za ispovijed. Smatra se za etnikom hrvatske hagiografije. Posljednje njegovo djelo govori o povijesti franjeva koga reda u Bosni Origine della Provincia Bosna-Croatia (1648.). CVIT SVETIH, (PREDGOVOR) (Mleci, 1702.) ONOMU KI BUDE `TATI POKLON I POZDRAVLJENJE OD ISHODA NARODA SLOVINSKOGA Kad je bio opi potop, Bo~jom pravdom, radi grijeha umrlih dopuaten otac Noa razmisli da ovje anstvo ima biti od tri vrste: jedna moleih, druga braneih, a trea radeih. Zato sinovima odlu i: Sem e biti redovnik, Jafet, vladar i branitelj a Kam e biti te~ak. Poateno ih razdijeli: Semu dade istok, Jafetu Aquilon a Kamu zapad. Jafet bio na Skandinaviji koju proairi na Europu. OD IMENA NARODA SLOVINSKOGA Narod je slovinski oduvijek bio prisiljen, prignut ratovanju. Grci su ih nazivali Sarmati jer su uvijek nasrtali na druge narode i tjerali ih. Nazivali su ih i Vandali radi rijeke Vandal; Istri radi rijeke Istre koja se sada zove Dunaj, Moravci radi rijeke Morave, Poljaki radi polja, Dalmatini od ravnice Dulme, Bosnjaki od rijeke Bosne, Hrvati od Hrvatske, Liburni od vojvode Liburna. Slovinci se zovu od rijeke Save. A zovu se i Sclavoni ili `avoni. Katoli ku su vjeru uzeli i hrabro uzdr~ali. Za katoli ku su vjeru hrabro krv lili i ~ivote dali. Glavini je o jeziku napisao: Naa jezik je te~ak i govori se u viae dr~ava i mu no ga je latinskim slovima izpisati. Zato je Sv. Hieronim neka druga slova u inio. LOVRO `ITOVI LJUBU`AK Vjerski pisac i epik, fra Lovro `itovi (Ljubuaki, 1682.  `ibenik, 1729.) podrijetlom je musliman, roeno mu je ime Hasan. Otac mu je za vrijeme Be koga rata 1690. godine skupljao novac za svoj otkup iz zarobljeniatva, pa je mali Hasan kao talac dospio u kuu vrgorskoga harambaae `imuna Talajia Delije koji mu je zarobio oca. Tako je mali `itovi upoznao i zavolio kraanstvo. Kada se vratio u roditeljski dom, pobjegao je, pokrstio se u sedamnaestoj godini i dobio ime Stjepan. kolovao se u Zaostrogu, a u Naicama stupio u novicijat i dobio ime fra Lovro. Najvjerojatnije je bogosloviju svrio u Italiji. Predavao je filozofiju u Makarskoj, ibeniku, Splitu te ponovno u Makarskoj. Godine 1727. imenovan je starjeainom franjeva kog hospicija u Splitu. Bio je vrstan propovjednik. Napisao je: Grammatica latino-illyrica, (Venecija 1713), Pisma od pakla, navlastito od paklenoga ognja, tamnosti i vi nosti, (Venecija 1727), List nauka krstjanskoga, Venecija (1752). * Zna ajni su, takoer, bosanski franjevci: fra Stjepan Matijevi iz Tuzle, fra Pavao Papi iz Sarajeva, fra Andrija `ipra i iz Dobo ca, fra Mihovil Radni iz Kalo e, fra Bernadin Nagnanovi iz Brotnja, fra Marko Vasiljevi iz Vasiljeva Polja, fra Stjepan Margiti iz Jajca, fra Marijan Lekuai iz Mostara, fra Ivan Stra~emenac Kopijarevi iz Stra~emana na obroncima Papuka, fra Lovro iz Budima, fra Jeronim Filipovi iz Rame, fra Stjepan Vilov iz Budima, fra Filip Lastri iz Oevije kod Vareaa, fra Nikola Mar inkuai Laavanin iz Laave kod Travnika, fra Marko Dobreti iz Brnjia kod Jajca, fra Luka ili iz Baje. KNJI}EVNOST PRVOG PROSVJETITELJSTVA Knji~evna epoha 18. stoljea naj eae se naziva klasicizam koja je tako nazvana prema lat. classicus  izvrstan, prvorazredan. Klasicizam upuuje na to da je u toj epohi knji~evnim uzorom bila anti ka (klasi na) knji~evnost. Naziv klasicizam izaziva nedoumice. Neki povjesni ari knji~evnosti tu epohu nazivaju: neoklasicizam (primjerice u Engleskoj), pseudoklasicizam; klasicizam i prosvjetiteljstvo; racionalizam; predromantizam, knji~evnost osamnaestog stoljea. U klasicizmu su izra~eni ideali jedinstva dobrote, ljepote i istine. Knji~evnost te epohe morala je biti iznimno didakti na i eti na. Za poetiku klasicizma paradigmatsko je Pjesni ko umijee Nicolasa Boileau-Despreauxa (1636.-1711.) kojim je u klasicizmu uspostavljena hijerarhija knji~evnih sustava. Tako ep i tragedija pripadaju visokom stilu, a komedija niskom stilu. Uzorni su tragediografi u klasicizmu Pierre Corneille (1606.- 1684.) s svojom tragedijom Cid (1636. g.) kojom veli a domoljublje; te Jean Racine (1639.- 1699.), autor viae tragedija od kojih su najzna ajnije: Andromaha, (1667.), Britanik, (1669.), Ifigenija, (1674.), Fedra, (1677.). Najvei je komediograf toga doba Molire, pravim imenom Jean  Baptist Poquelin (1622.-1673.). Napisao je trideset tri komedije od kojih su najzna ajnije: Tartuffe, (1664.), Don Juan, (1665.), Mizantrop, (1666.), `krtac, (1668.), Umialjeni bolesnik, (1673.). Molire je, dakle, po uzoru na rimskoga komediografa Plauta napisao istoimeno djelo krtac. Molire je utjecao na talijanskoga komediografa Carla Goldonia (1707.-1793.) koji je napisao preko stotinu komedija od kojih su najuspjelije Kavana, (1750.), Kr marica Mirandolina, (1753.). i Ribarske svae, (1762.). I u klasicizmu je jak utjecaj usmene knji~evnosti. Jean de la Fontaine (1621.-1695.) u knji~evnosti se afirmirao poezijom i posebice pisanjem basana, a objavio ih je 240 u dvanaest knjiga Basna (Fables, 1668.- 1694.). U Engleskoj je najvei satiri ar u neoklasicizmu bio sveenik Jonathan Swift (1667.-1745.). Njegovo je najvee djelo Putovanja u nekoliko udaljenih zemalja. Zna ajan je i engleski komediograf, satiri ar i romanopisac Henry Fielding (1707.- 1754.). Prosvjetiteljstvo je jak kulturni pokret koji se javio u epohi klasicizma. Neki povjesni ari knji~evnosti prosvjetiteljstvo smatraju knji~evnom epohom. Karakteristike prosvjetiteljstva ogledaju se u objavljivanju enciklopedija koje su sadr~avale ljudska znanja i vjeatine. Znanstvenici su razvijali znanstvene metode koje se bitno ne razlikuju od suvremenih. Filozofi su kritizirali svaku vrst dogme. Prosvjetitelji su se u politici borili za slobodu, jednakost i bratstvo. Pod tom je idejom vodiljom izvojevana pobjeda u Francuskoj revoluciji 1789. godine. U knji~evnoj se metodologiji razvio pozitivizam kojemu su glavna na ela biografizam, historicizam i psihologizam. Razvija se povijest knji~evnosti kojoj je, kao i pozitivizmu, glavni protagonist pozitivist Hippolyte Taine (1828.-1893.). Najvei je predstavnik prosvjetiteljstva Voltaire, pravim imenom Franois-Marie Arouet (1694.-1778.), francuski filozof, knji~evnik i enciklopedist. Reprezentativno je djelo francuskoga prosvjetiteljstva Voltaireov Candide, (1759.). Ideje prosvjetiteljstva proairile su se u drugoj polovini osamnaestoga stoljea na veinu europskih zemalja, osobito na Englesku, Njema ku, Italiju i Rusiju. Veliki je predstavnik njema koga prosvjetiteljstva Gotthold Lessing (1729.-1781.). Njegova su najzna ajnija djela: Basne, (1759.); tragedije: Miss Sara Sampson, (1755.), Emilia Galotti, (1772.); komedija Minna von Barnhelm, (1767.). Zna ajnu ulogu u buenju francuske nacionalne svijesti imao je Pierre Auguste Caron de Beaumarchais (1732.-1799.) koji je svojim komedijama, primjerice, Seviljski brija , (1775.), Figarov pir, (1784.) oatro kritizirao feudalno druatvo. Istaknutu ulogu u ruskom klasicizmu i prosvjetiteljstvu imao je Ivan Andrejevi  Krilov (1768.-1844.), a najpoznatiji je po svojim basnama, satirama i komedijama. Ideje prosvjetiteljstva imale su odjeka na hrvatsku knji~evnost. Najistaknutiji su hrvatski predstavnici prvoga prosvjetiteljstva Filip Grabovac i Andrija Ka i Mioai. FILIP GRABOVAC Filip Grabovac (Podosoje kod Vrlike? 1697. ili 1698.  Santo Spirito kraj Venecije, 13.II.1749.) bio je epski pjesnik i prozaik. U visova kom je samostanu stupio u franjeva ki red. Vjerojatno je u Italiji zavraio studij filozofije i teologije. Bio je profesor i propovjednik, a od 1729.-1747. godine kapelan hrvatskih postrojbi u mleta koj vojsci sa sjediatem u Veroni. Odmah nakon izlaska njegovog djela Cvit razgovora naroda i jezika iliri koga aliti rvackoga (1747.) usu~njen je u Veneciji i osuen na do~ivotnu tamnicu. Nakon desetak tjedana tamnovanja bolestan i iscrpljen prevezen je u franjeva ki samostan Santo Spirito kraj Venecije gdje je ubrzo umro i pokopan. Cvit razgovora naroda i jezika iliri koga aliti rvackoga komponiran je u obliku razgovora starca i mladia. Djelo se tematski mo~e podijeliti na dva dijela: Prvi dio ine moralno-pou ni kraanski tekstovi. To su pitanja i odgovori, propovijedi, molitve, prenja, tu~balice, te upute i savjeti za kraanski ~ivot. U prvom su dijelu i dvije versificirane pripovijesti. Od Pile govori o dje aku Pili koji je bio odvojen od roditelja, ali se nakon mnogih nevolja vratio u roditeljski dom. Druga je stihovana pripovijetka Od jednoga straanoga dogaaja u kojoj su motivi incesta, ubojstva roditelja i djece, kanibalizma i dr. U drugom dijelu su tekstovi i stihovi, vjerske i svjetovne tematike, kojima se u obliku kronike pripovijeda o svjetskoj i hrvatskoj crkvenoj povijesti; slavi se i veli a proalost Dalmacije; pjeva o bojevima s Turcima. Istaknuto je Grabov evo rodoljublje.  Neki povjesni ari knji~evnosti nije u umjetni ku vrijednost Grabov eva Cvita, ali sudbina toga djela i njegovoga autora te autorov doprinos u buenju narodne svijesti ostavili su neizbrisiv trag u hrvatskoj knji~evnosti. Stih je Grabov ev hrvatski usmeni osmerac ili deseterac. Njegovo djelo najviae govori o ~ivotu i sudbini Rvata a ocijenjeno je da je usmjereno protiv mleta ke vlasti ato ga je koatalo ~ivota. ANDRIJA KA I MIO`I Andrija Ka i Mioai (Brist, 1704.  Zaostrog, 1760.) akolovao se u Zaostrogu, XE "Zaostrog"  a u franjeva ki red stupio je 1720. godine. Studirao je filozofiju i teologiju (1721.-1724.) u Osijeku XE "Osijek"  i Budimu XE "Budim" . Zareen je za sveenika 22. svibnja 1728. godine u `ibeniku XE "`ibenik" . Boravio je u samostanima u Osijeku XE "Osijek" , `ibeniku XE "`ibenik"  i Skradinu XE "Skradin" . Bio je lektor filozofije u zaostroakom sjemeniatu (1730.-1735.) i generalni rektor u bogoslovnom u iliatu u `ibeniku XE "`ibenik" . Petnaest je godina bio profesorom, a potom odlazi na du~nost gvardijana u Sumartin XE "Sumartin"  na Bra u XE "Bra "  gdje je neko vrijeme bio gvardijan. U samostan u Zaostrogu XE "Zaostrog"  vratio se 1750. godine i ondje ~ivio do kraja ~ivota vraei profesorske i gvardijanske du~nosti. Bavio se karitativnim radom. Za vrijeme prikupljanja dobrotvorne pomoi u dolini Neretve na amcu ga je zatekla ledena kiaa od koje se razboli i umre 14. prosinca 1760. godine u Zaostrogu XE "Zaostrog" . Objavio je: Elementa peripatethica iuxta mentem subtilissimi doctoris Ioannis Scoti (Mleci, 1752.), Korabljica Pisma svetoga i svih vikova svita dogaaji poglavitih (Venecija, 1760.) i Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Mleci 1756. i drugo proaireno izdanje 1759.). O djelu Andrije Ka ia Mioaia XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  do sada je objavljeno 899 bibliografskih jedinica. Najzna ajnije je Ka ievo djelo Razgovor ugodni naroda slovinskoga. To je djelo komponirano od proznih (povijesnih) tekstova i 136 pjesama. Ka ieve pjesme su poetizirana povijest. U Razgovoru ugodnomu starac Milovan XE "Milovan, starac"  (tako Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  sebe poetski naziva) bar dvjesto puta zagovara istinu. Piaui o hrvatskim i slovinskim vladarima i vitezovima autor se slu~io tadanjim relevantnim povijesnim izvorima. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai u Razgovoru ugodnomu piae i pjeva o duvanjskim knezovima i vitezovima Nakiima XE "Nakii, knezovi"  i Vu koviima XE "Vu kovii, knezovi" , a o njima narod i danas pripovijeda. (O Andriji Ka iu Mioaiu i njegovomu Razgovoru ugodnomu viae je rije i u dvjema studijama koje slijede.) POVIJESNA I KNJI}EVNA ISTINA O BOSANSKIM KRALJEVIMA U RAZGOVORU UGODNOMU SA}ETAK Fra Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  u Razgovoru ugodnom piae i pjeva o bosanskim banovima, predcima bosanskih kraljeva Kotromanovia. Autor potom piae i pjeva o svim bosanskim kraljevima: Tvrtku I., Dabiai, Tvrtku II., Ostoji, Tomaau i Stipanu Tomaaeviu. Grau je crpio iz Kraljevstva Slavena Maura Orbinija i drugih tadanjih povijesnih i knji~evnih djela, diplomati ke grae, te iz usmenih predaja. Usporedbom Razgovora ugodnoga sa suvremenim povijesnim knji~evnim djelima dade se ustvrditi da Tvrtko III., kao i neke godine kraljevanja neznatno odstupaju od povijesnih injenica, ali su djela bosanskih banova i kraljeva opisana i opjevana istinito. Poetska istina osvjetljava povijesnu istinu inei je povjesnijom, dojmiljivijom i didakti nijom. Klju ne rije i: povijesna istina, knji~evna istina, bosanski kraljevi, Bosna XE "Bosna" , Hum XE "Hum"  (Hercegovina XE "Hercegovina" ) UVOD Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Ka ia Mioaia XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  narodni je brevijar i povjesnica naroda hrvatskoga i slovinskoga. Autor je to djelo satkao na temelju dotadanjih povijesnih i knji~evnih djela, diplomati ke grae te usmenih predaja. Poetika Ka ievoga djela izvire iz autorova pastirskoga sveeni koga svjetonazora. Hrvatskomu klasicistu i klasiku fra Andriji Ka iu Mioaiu XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  najviae je stalo do istine. Njegovo djelo resi jedinstvo istine, ljepote i dobrote. U Razgovoru ugodnomu starac Milovan XE "Milovan, starac"  bar dvjesto puta zagovara uvanje izvorne istine. Autor u 136 pjesama veli a junaatvo, ovje nost, ljubav prema Bogu i rodu svomu. U proznom dijelu (oko 1/3 ukupnoga djela) Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  iznosi povijesne injenice o dogaajima i njihovim akterima. Iza proze slijedi versificirana obrada tih tekstova. Fra Andrija piae i pjeva o hrvatskim i slovinskim vladarima. Autor piae i pjeva o obi nim malim ljudima koji ne mogaae podnositi turski zulum te se hrabro boriae za slobodu porobljenoga naroda. Starac Milovan XE "Milovan, starac"  svoga pobru Radovana, recipijente i itatelje upoznaje i sa bosanskim kraljevima narodne krvi, Kotromanoviima. Za ovaj rad bit e koriatena knjiga: Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Razgovor ugodni naroda slovinskoga  Matija Antun Reljkovi XE "Reljkovi, Matija Antun"  Satir iliti divji ovik (priredio Josip Von ina XE "Von ina, Josip" ), Zagreb 1997. I. BOSANSKI BANOVI, PREDCI BOSANSKIH KRALJEVA Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  u proznom tekstu Slide principi oliti poglavice bosanske navodi da se Bosna XE "Bosna"   od Orosija zvala Dardinija , drugi je zvaae Mesija gornja, a Bosnom XE "Bosna"  je nazvana prema istoimenoj rijeci koja izvire ispod planine Igmana  u polju ni~e Sarajeva . Narod slovinski koji ~ivi u Bosni XE "Bosna"  prije je ~ivio u Traciji i inio ~estoke ratove protiv neprijatelja a najviae protiv Rimljana u vrijeme Oktavijana. Bugari su ih istjerali i oni dooae u Bosnu. Bosna XE "Bosna"  je, kao i Raaka XE "Raaka" , te humska kne~evina i obje Zete, katkad bila pod vlaau jednoga vladara, a katkad je potpadala pod viae gospodara. Hrvatskom XE "Hrvatska"  i Bosnom XE "Bosna"  vladao je kralj Kreaimir Drugi XE "Kreaimir III, kralj" . Od potomaka je imao samo jednu kerku i nju udade za ugarskoga kralja. Ona s kraljem izrodi sinove, budue ugarske kraljeve. Dakle, osim nje ne imade drugih potomaka te kraljevske loze. Budui da kralj Kreaimir II XE "Kreaimir IV, kralj" . nije imao muakih potomaka, ugarski kraljevi zbog spomenutoga braka, proglasiae se vladarima Hrvatske XE "Hrvatska"  i Bosne XE "Bosna" . Meutim, Boanjaci nisu priznavali vlast ugarskih kraljeva pa su meu sobom birali svoje banove (str. 231).  XE "Bosna" Autor Razgovora ugodnog spominje Kulina bana, a ne spominje bana Boria i bana Prijezdu, pretka bosanskih kraljeva. Nakon Kulinove smrti ugarski kralj je krenuo u osvajanje bosanskoga kraljevstva. S vojskom je poslao svoga velikaaa, slavnoga ratnika Ivana Kotromana XE "Kotroman Nijemac" . Kada je stigao u Bosnu XE "Bosna" , Kotroman je zatje e bez vladara i lako je cijelu osvaja. Kralj ga za to nagradi i proglasi banom Bosne XE "Bosna"  i odredi da ga na tom polo~aju nasljeuju njegovi potomci koji se prozvaae Kotromanii. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  o trojici brae Kotromanovia i njihovoj sestri pjeva u 16. pjesmi isti ui njihovu ljepotu, razboritost i slogu. Njih su gledale iz gorice vile i besjedile: Ko bi onu bratju zavadio, zavadio oli pogubio, njegova bi bila banovina od Dunaja do sinjega mora. (str. 232.) To je ula vila Slovinkinja i obeala zavaditi tri mila brajena. Kada nije uspjela u svojoj nakani vila je po Bosni XE "Bosna"  dozivala gospodu upozoravajui da e Kotromanovii sestru Danicu udati za ugarskoga kralja a brata Vladislava kruniti usrid Jajca, grada bijeloga. Gospoda bosanska je pohrlila ubiti brau. Meutim, njimam Bog i sria dade te dvojica brae pobjegoae banu u Karlovac XE "Karlovac" , a Stipan s majkom Elizabetom utekne u Dubrovnik XE "Dubrovnik" . Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  ne navodi Elizabetu, majku Stipana II XE "Elizabeta, majka Stipana II" , koja je i danas u narodnom pamenju: U Vranu ti je u prastaro vrime ~ivila kraljica Elizabeta. U njezino vrime, kad je polje bilo pod vodom, uzgajala se najbolja vinova loza i pravilo najbolje vino u Duvnu XE "Duvno" , bolje nego od ikakvog iz Dalmacije iliti iz Jercegovine. Kazivali su da je ta loza bila uspivala na planini Smiljeva a do Liba. Ali jednog dana ti dou veliki snigovi i kad je prvi mraz pa, bilo je nemogue uzgojit vinovu lozu, kraljica se odlu i da e napustiti Duvno XE "Duvno"  i ode doli negdi, naseli se u Dalmaciji. Povijesnu zbilju da je Elizabeta sa svojim sinom, banom bosanskim Stipanom II XE "Stipan II. Kotromani, bosanski ban" . utekla u Dubrovnik XE "Dubrovnik"  narodni je pripovjeda  usmeno knji~evno oblikovao. U povijesnoj je predaji taj dogaaj smjeaten u dobra stara vremena kada je Duvanjsko polje bilo pod vodom i kad je najbolja loza uspijevala na planini Smiljeva i do Liba. Do arana je tako starina dogaaja (1310. g.) i blagostanje koje je bilo u to vrijeme. Bijeg Elizabete u Dalmaciju XE "Dalmacija"  predaja opravdava velikim snjegovima zbog kojih se viae nije mogla uzgajati vinova loza. Povijesna zbilja, dakle, govori o Elizabetinom bijegu u Dubrovnik XE "Dubrovnik"  zbog pobune bosanskoga plemstva, koje je htjelo ubiti njezinu djecu. Knji~evna zbilja kazuje o prisilnom odlasku Elizabete u Dalmaciju XE "Dalmacija" . Bit je jedne i druge zbilje istovjetna. Danica se sklonila u Rim XE "Rim"  gdje je inila dobra djela i pohodila crkve i oltare. U Rimu se razboli i umre. Al je malo vrime postojalo, razboli se Danica divojka od groznice bola velikoga, od bolesti pribolit ne mo~e. Latini je lipo ukopaae i na grebu pismo u iniae:  Ovde le~i Danica Bosanka, od slavnoga naroda divojka. (str. 234.) Stipan XE "Stipan II. Kotromani, bosanski ban"  je iz Dubrovnika XE "Dubrovnik"  pregovarao s bosanskim velikaaima o povratku o inskoga kraljevstva. To je uz pomo Dubrov ana XE "Dubrov ani"  uspio, te dobi bansku titulu. (Doaavai na vlast, u vrstio je granice Bosne XE "Bosna" , Usore XE "Usora"  i Huma XE "Hum" , te je vladao u miru sa svojim susjedima, posebice s ugarskim kraljem Karlom XE "Karlo, ugarski kralj" . Iznimno je bio naklonjen Dubrov anima XE "Dubrov ani" . Progonio je kraane bosanske crkve. Sin mu je umro za njegova ~ivota, kao i braa Ninoslav i Vladislav. Brat mu Ninoslav  XE "Ninoslav, sin Stipana I. Kotromania" nije imao zakonitih sinova te Stipana II. naslijediae sinovi brata mu Vladislava XE "Vladislav, sin Stipana I. Kotromania" : Tvrtko XE "Tvrtko I., ban i kralj"  i Vuki XE "Vuki, brat Tvrtka I." , navode povjesni ari.) Truhelka XE "Truhelka, iro" , Perojevi XE "Perojevi, Marko"  i drugi tvrde da su Kotromanii XE "Kotromanii"  podrijetlom iz Po~eake XE "Po~eaka ~upanija"  ~upanije i da je u njima hrvatska a ne germanska krv, kako to navode Orbini XE "Orbini, Mavro" , Laavanin i Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Orbini, Mavro" . Svi su bosanski kraljevi imali ime Stipan. II. BOSANSKI KRALJEVI Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai u proznome dijelu Razgovora ugodnoga navodi svih sedam bosanskih kraljeva; o Kotromaniima je spjevana pjesma 16; o Ostoji Kristiu i Stipanu Jablanoviu pjeva pjesma 17; kralj Tomaa XE "Tomaa, Stjepan (kralj)"  opjevan je u 18., a Stipan Tomaaevi u 19. pjesmi. 1. Stipan Tvrtko Stipan Tvrtko XE "Tvrtko I., ban i kralj"  je sin Vladislava Kotromania XE "Kotromani, Vladislav"  i Jelene `ubi XE "`ubi, Jelena" , a unuk Stipana I. Kotromania XE "Stipan I. Kotromani, bosanski ban"  i Elizabete, keri kralja Dragutina XE "Dragutin, kralj" . Tvrko je zavladao 1353. godine u dvadeset i drugoj godini ~ivota. U po etku mu se nisu pokoravali u svemu, ali uvidjevai njegovu mudrost i dobrotu, poatovaae ga i sluaaae. Majka mu je bila razborita ~ena i on ju je poativao i sluaao. Tvrtko odlazi u Ugarsku XE "Ugarska" , gdje ga kralj Ludovik ljubazno primi. Meutim, kada se Tvrtko htio vratiti u Bosnu XE "Bosna" , kralj mu to ne dopusti dok mu ne prepusti Hum XE "Hum"  od Neretve XE "Neretva"  do Cetine XE "Cetina"  kao i gradove Imotski XE "Imotski"  i Novi XE "Novi (Herceg Novi)" . Tek kada je to u inio, vratio se u Bosnu XE "Bosna" . Tada je kralj potvrdio Tvrtkovu vlast u Bosni XE "Bosna" . Kada je Tvrtko ponovno otiaao u Ugarsku XE "Ugarska"  i ostavio majku da upravlja zemljom, bosanski plemii su se pobunili te za bana izabrali Tvrtkova mlaega brata Vukia XE "Vuki, brat Tvrtka I." , a majku mu protjerali iz Bosne XE "Bosna" . uvai za to, Tvrtko se vrati u Bosnu XE "Bosna" , porazi brata i neprijatelje. (str. 234.-235.) Okrunjen je kraljevskom krunom Bosne XE "Bosna" , Srbije XE "Srbija"  i Zapadnih strana XE "Zapadne strane"  26. listopada 1377. godine u crkvi franjeva kog samostana sv. Nikole u mjestu Mile XE "Mile(aevo)"  kod Visokoga XE "Visoko" . Orbini XE "Orbini, Mavro"  pogreano navodi da je Tvrtko 1376. okrunjen u samostanu Mileaevo. O tu tvrdnju spotaknuli su se Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , Ivo Andri XE "Andri, Ivo"  i mnogi drugi. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  piae da je Tvrtko okrunjen za kralja Bosne XE "Bosna"  i Raaije, ali ne navodi mjesto krunidbe. (str. 235.) Orbini XE "Orbini, Mavro" , Laavanin XE "Laavanin, fra Nikola"  i Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai piau da kralj Tvrtko ni s drugom ~enom Jelicom XE "Jelica, druga ~ena Tvrtka I."  nije imao poroda, te da je imao nezakonitog sina Tvrtka (kojega mu rodi bosanska plemkinja Vukosava XE "Vukosava, bosanska plemkinja" ). Perojevi XE "Perojevi, Marko"  piae da je kralj Tvrtko imao zakonitoga sina Tvrtka i nezakonite Ostoju XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  i Vuka. Kralj je Tvrtko umro (10. o~ujka) 1391. godine. 2. Stipan Dabiaa XE "Dabiaa, kralj bosanski"  O kralju Dabiai Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  piae:  Na 1392. Dabiaa, Stipana bana brat, kralj je bosanski postao (str. 134.), a kraljicu Jelenu Grubu ne spominje. Kralja Tvrtka iste je godine naslijedio Dabiaa XE "Dabiaa, kralj bosanski" , nezakonito dijete, najvjerojatnije Vladislava koji se o~enio Jelenom, keri Jurja `ubia XE "`ubi, Juraj" . }elio je zagospodariti Dubrovniko XE "Dubrovnik" m. O~enio se Hrvaticom Cvjeticom XE "Cvjetica, Dabiaina ~ena"  iz plemike kue grofova Nelipia XE "Nelipii, grofovi" . Kad je njegovim aurjacima Grguru  XE "Kurjakovi, Grgur" i Vladislavu XE "Kurjakovi, Vladislav"  Kurjakoviu zaprijetila opasnost, oni se skloniae u Bosnu XE "Bosna" , a kralj Dabiaa XE "Dabiaa, kralj bosanski"  s vojskom krenu u Hrvatsku XE "Hrvatska"  i razrui nekoliko utvrda koje su pripadale neprijateljima njegovih urjaka. Potom se kralj Dabia XE "Dabia, kralj bosanski"  vrati u Bosnu XE "Bosna" , napadnut groznicom, od koje nakon samo nekoliko dana napusti ovaj svijet 8. rujna 1395. godine bez potomaka, a njegova ~ena se povu e u samostan i tamo do eka smrt. Tako piau Orbini XE "Orbini, Mavro" , XE "Orbini, Mavro"  Ivan Franjo Juki XE "Juki, Ivan Franjo"  i dr. XE "Juki, Ivan Franjo"  dok Ra ki, Klai XE "Klai, Vjekoslav" , `iai XE "`iai, Ferdo" , Stanojevi, Perojevi XE "Perojevi, Marko" , irkovi i dr. piau da je Dabiaa XE "Dabiaa, kralj bosanski"  najvjerojatnije nezakoniti sin Ninoslavov i da mu se ~ena zvala Jelena XE "Jelena Gruba, kraljica" , nadimkom Gruba. Juraj Rattkay navodi Dabiaino proro anstvo:  Doi e vrijeme kad e kraanske vladare mu iti silna tuga ato, sapeti svojim nevoljama, nisu u prikladno vrijeme pritekli u du~nu pomo Bosancima u nevolji. Rattkay dodaje:  a zbog toga ovo naae doba uistinu lije suze, i to jao! Kolike: no poput Trojanaca, prekasno.  To se proro anstvo u svoj svojoj tragici obistinilo aezdesetak godina kasnije a posljedice su bile etiri stotine petnaest godina ropstva pod Osmanlijama. Nakon smrti kralja Stipana Dabie bosanski su velikai izabrali za kraljicu Jelenu Grubu XE "Jelena Gruba, kraljica"  koja je bila na prijestolju od 1395. do 1398. godine. 3. Stipan Ostoja  XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  Nezakoniti sin kralja Tvrtka I. XE "Tvrtko I., ban i kralj" , Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" , izabran je za bosanskoga kralja 1398. godine. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  poput Orbinija i Laavanina navodi kralja Ostoju Kristia (Kriatia) koji je ratovao protiv Dubrov ana i ~ivio razvratnim ~ivotom:  Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  kralj biae priko na ina u~gan u bludnosti i zato ne praaaae ~enam, divojkam ni udovicam inei silu najveim gospojam bosanskim (& ). (str. 236.) O Ostojinom bludni enju starac Milovan XE "Milovan, starac"  pjeva u 17. pjesmi: Ljuto cvile Bosanke divojke ter proklinju Kristia Ostoju:  Bog ubio Kristia Ostoju, slavne Bosne XE "Bosna"  kralja zulumara! Jer ne osta pod vincem divojka ni u Bosni XE "Bosna"  mlada udovica koju nije Kristi obljubio, kralj od Bosne XE "Bosna" , da ga bor ubio! (str. 237.)  XE "Vuk i Hrvatini, Hrvoje" Puk i plemstvo se (1404. godine) pobuniae i istjeraae ga iz kraljevstva (str. 236.). Tada je kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  pobjegao u Bobovac XE "Bobovac"  i molio od Turaka XE "Turci"  pomo za preuzimanje kraljevstva, obeavai im plaanje godianjeg danka od dvadeset tisua akuda i svoga sina Radivoja XE "Radivoj, sin kralja Ostoje"  za taoca. Prva ~ena kralja Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  bila je Vita a XE "Vita a, prva ~ena kralja Ostoje" , nepoznata podrijetla, druga Kujava XE "Kujava, druga ~ena kralja Ostoje"  iz vlastelinske obitelji Jablanovia-Radinovia XE "Jablanovii-Radinovii" . Drugi Ostojin sin, ne zna se iz kojega braka, bio je Stipan Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj" . Godine 1408. Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  je svrgnuo kralja Tvrtka II. XE "Tvrtko II., kralj"  i ponovno postao bosanskim kraljem. Uzalud je 1415. godine nastojao zagospodariti ibeniko XE "ibenik" m. Kada je Hrvoje 1416. godine umro, kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  je svoju ru~nu kraljicu Kujavu otjerao i za ~enu uzeo Jelicu, Hrvojevu udovicu. (Tako piau Klai, Perojevi XE "Perojevi, Marko" , irkovi i drugi.) Krajem o~ujka ili po etkom travnja 1418. godine kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  je, vjerojatno u Biau, umro od groznice,  koju bijaae skrivila njegova neuta~iva pohota . 4. Stipan Tvrtko II XE "Tvrtko II., kralj" . XE "Tvrtko II., kralj"  Tvrtkovi (Suri) Orbini XE "Orbini, Mavro" , Laavanin XE "Laavanin, fra Nikola" , Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  i drugi piau da je godine 1422. posredstvom bosanskih plemia sklopljena nagodba, izmeu Tvrtka II. XE "Tvrtko II., kralj" , Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  i Stipana Jablanovia, prema kojoj su sva trojica zadr~ali kraljevski naslov i podjednako sudjelovali u vlasti. Ubrzo nakon toga umre Stipan Jablanovi XE "Jablanovi, Stipan" , a 1435. godine umre i kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" , te Tvrtko II. XE "Tvrtko II., kralj"  ostade sam kraljevati. O zajedni kom upravljanju kraljeva Tvrtka II., Ostoje i Stipana Jablanovia, koji su se nakon ~estokih borbi pomirili, starac Milovan XE "Milovan, starac"  pjeva: Kano bratja lipo skladovaae i bosanskim kraljevstvom vladae. to je kia, to je jela via, to je sua, to je zelenija. (str. 239.) Sin kralja Tvrtka I. XE "Tvrtko I., ban i kralj" , Tvrtko II XE "Tvrtko II., kralj" . XE "Tvrtko II., kralj"  je 1404. izabran za bosanskoga kralja. Godine 1408. s vlasti ga protjera Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" , tvrdei da on nije sin kralja Tvrtka, ve podmetnuti porod. Tada se Tvrtko II. XE "Tvrtko II., kralj"  obrati turskom caru za pomo te tako povrati dio kraljevstva. Neprijateljstva i ratovi meu bosanskim kraljevima su nastavljena. Od 1422. Tvrtko II. XE "Tvrtko II., kralj"  je ponovno bosanski kralj. Porazio je vojsku Radivoja XE "Radivoj, sin kralja Ostoje" , sina Ostoj XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" e, koji pobjegne u Dubrovnik XE "Dubrovnik" . Tvrtko je opustoio Sandaljevu zemlju. Imao je stalnu podraku Dubrov an XE "Dubrov ani" a zbog ega je, uglavnom, ostajao na vlasti. U poodmakloj dobi o~enio se Jelinom iz obitelji Jablanovia XE "Jablanovi, Jelina" , s kojom ne imade djece, te 1443. godine umre bez nasljednika. (str. 240.) Tako piau V. Klai, M. Perojevi XE "Perojevi, Marko" , S. irkovi, S. D~aja i drugi, a Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  piae o kralju Tvrtku III. koji je umro 1443. godine bez sinova (str. 240.). Vjerojatno je do te pogreake (str. 240.) doalo zato ato je kralj Tvrtko II XE "Tvrtko II., kralj" . vladao od 1404. do 1408. i od 1422. do 1443. Vjerojatnije je, meutim, da je doalo do pogreake kod prireiva a koji je nepotrebno dodao naslov Tvrtko III. Kotromani, kralj bosanski V. jer sve ato u tome proznom tekstu piae odnosi se na Tvrtka II. S tim bi kraljem bilo osam kraljeva, a Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  to no navodi da ih je bilo sedam (str. 247.). 5. Stipan Ostoji XE "Stipan Ostoji, kralj bosanski"  Orbini XE "Orbini, Mavro"  (str. 428.), Laavanin XE "Laavanin, fra Nikola" , (str. 106.) i Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija" -Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  (str. 236.) piau da je u to vrijeme vladao Stipan Jablanovi XE "Jablanovi, Stipan" . U tim tekstovima u injene su pogreake: Umjesto Stipana Jablanovia vladao je Stipan Ostoji XE "Stipan Ostoji, kralj bosanski" , a kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  je umro 1418. godine. Nakon smrti kralja Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  za kralja je, zaslugom Dubrov ana XE "Dubrov ani" , izabran Stipan Ostoji XE "Stipan Ostoji, kralj bosanski" , sin kralja Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  i druge mu ~ene Kujave, koji se pokaza zahvalnim Dubrov anima XE "Dubrov ani" . Tako je on na zahtjev Dubrov ana XE "Dubrov ani"  zarobio Radia Sankovia XE "Sankovi, Radi" , vojskovou kralja Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" , a Sandalj XE "Hrani, Sandalj"  Hrani XE "Hrani, Sandalj"  je zato enomu Radiu odsjekao glavu i poslao je Dubrov anima, XE "Dubrov ani"  od kojih zauzvrat dobi dvorove u Dubrovniku XE "Dubrovnik" . Kralj Stipan Ostoji se nije ~enio. Umro je 1422. godine. (Tako piau povjesni ari iz dvadesetoga stoljea.) 6. Stipan Tomaa  XE "Tomaa, Stjepan (kralj)"  Orbini XE "Orbini, Mavro" , Farlati XE "Farlati" , Laavanin XE "Laavanin, fra Nikola" , Beni, Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Beni, fra Bono"  piau da se zvao Krsti (Kriati) i da je bio sin bosanskoga velikaaa Pavla Krstia (Kriatia) XE "Krsti (Kriati), Pavao" . Nakon smrti kralja Tvrtka II. XE "Tvrtko II., kralj"  1443. godine, u Bosni XE "Bosna"  kraljuje Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj" , sin bosanskoga kralja Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" . (Ne zna se iz kojeg je braka.) Pri izboru mu bijaae velika pomo Jablanovia XE "Jablanovii, obitelj" , jedne od pet najutjecajnijih obitelji u bosanskom kraljevstvu. Sveti Jakov Markijski XE "Markijski, Jakov"  obratio je 1444. godine kralja Tomaaa na katoli anstvo, a krstio ga je iste godine apanjolski kardinal, pravnik i diplomat Juan de Carvajl XE "Carvajl, Juan de"  (1400.  1469.). Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj"  je iz prvoga braka s Voja om XE "Voja a, prva ~ena kralja Tomaaa" , koja je bila iz sela Luga u Rami XE "Rama" , imao sina Stipana Tomaaevia XE "Tomaaevi, Stipan, kralj" , a iz drugoga s Katarinom Kosa om  XE "Katarina, kraljica" sina Sigismunda XE "Sigismund, sin kralja Tomaaa"  i kerku Katarinu XE "Katarina, ki kraljice Katarine" . U 18. pjesmi starac Milovan XE "Milovan, starac"  pjeva o posljednjem bosanskom kralju pogreano ga nazivajui Stipanom Krstiem. Sadr~aj te pjesme odgovara ~enidbi kralja Tomaaa, Stipanova oca: Nisu lipai svati sakupljeni ni plemii lipai sastavljeni ato su svati kralja bosanskoga, po imenu Krsitia Stipana, i njegove lipe zaru nice dijevojke Kate Hercegovke, koja biae skoro izproaena, od velika roda i plemena: lipa erca hercega Stipana slavna sada Katarina XE "Katarina, kraljica"  zvana, koje tilo u Rimu pribiva, a duaica u miru po iva. (str. 243.-244.) Vjerojatno da je do ove pogreake u naslovu pjesme doalo u nekom od izdanja Razgovora ugodnoga jer ta pjesma slijedi prozni tekst o kralju Tomi (Tomaau) u kojem Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  navodi sve kako 18. pjesma pjeva. Prema predajama Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj"  je s turskim carem Mehmedom II. XE "Mehmed II., sultan" , koji se s golemom vojskom nalazio uz granicu Bosne XE "Bosna" , potajno dr~ao prijateljstvo. }elei istra~iti polo~aj te zemlje i njezine utvrde, vidjeti dvor i stanje kralja Tomaaa, koji mu je plaao danak, Mehmed II. XE "Mehmed II., sultan"  se preobukao u derviako odijelo i u druatvu dvojice derviaa istoga reda doaao u Sutjesku XE "Kraljeva Sutjeska" . Tu ga prepozna Gojak XE "Gojak, bosanski velmo~a" , velmo~a bosanskoga kraljevstva, i oda kralju, koji ga primi s najveim veseljem te zagrli i poljubi kao prijatelja. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  ne piae poput Laavanina da se tada Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj"  s Mehmedom II. XE "Mehmed II., sultan"  pobratimio, pomijeaavai svoju krv s njegovom i pustio ga s mnogo darova da se vrati svojoj vojsci. uvai za to, ugarski kralj Matija XE "Korvin, Matija, ugarski kralj"  silno se razgnjevio te je nastojao Tomaaa uhvatiti i kazniti zbog o igledne izdaje, a Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj"  saznavai za to, postade oprezniji i dobro se uvaae. Matija XE "Korvin, Matija, ugarski kralj" , pak, posredstvom tajnih glasnika pridobi Tomaaeva sina Stipana  XE "Tomaaevi, Stipan, kralj" i Tomaaeva brata Radivoja XE "Radivoj, sin kralja Ostoje"  da oni, radi spasa kraanstva, uklone toga ovjeka. Obea im zaatitu i pomo da se domognu vlasti u bosanskome kraljevstvu. Ponuda monoga kralja raspalila je maatu Stipana i Radivoja, XE "Radivoj, sin kralja Ostoje"  koji nisu ustuknuli u initi takav zlo in, u nadi da e doi na vlast. U to vrijeme Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj" , Stipanov otac, krenuo je s vojskom na hrvatskoga bana Pribila XE "Pribil, hrvatski ban"  s nakanom da osvoji njegovu utvrdu Bilaj XE "Bilaj"  kod Klju a XE "Klju " . Kada se utaborio u polju, koje nosi ime te utvrde, kralj se razboli i padne u postelju. Stipan i Radivoj XE "Radivoj, sin kralja Ostoje"  dobiju tako prigodu izvraiti zlo in. U gluho doba noi uu u kraljevu lo~nicu i udave ga konopom. Sutradan su pustili glasinu kako su kralja dugo mu ile unutarnje bolesti i da je iznenada preminuo od kapi. U to se dugo vjerovalo, sve dok Radivojev sluga nije kraljici udovici Katarini XE "Katarina, kraljica"  otkrio kako je Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj"  poginuo (str. 241.-242.). Nakon proznoga teksta o kralju Tomi Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  navodi Naredbu Stipana Tomaaa (Tome) kojom se zabranjuje krivovjerstvo i uvodi red u Kraljevstvu. (str. 241.-243.) Pavao Ritter Vitezovi XE "Vitezovi, Pavao Ritter"  je smatrao kako je radi toga sramotnoga oceubojstva Bosnu zadesila zla sudbina. 7. Stipan Tomaaevi Kada je zasjeo na prijestolje, Stipan je izmolio mir od bana Vukmana XE "Vukman, ban"  i od njegovih sinova Vuka e i Vojislava. Poslao je tijelo svojega oca u Sutjesku XE "Kraljeva Sutjeska" , u crkvu Sv. Ive, da se pokopa u obiteljskoj grobnici bosanskih kraljeva. Posljednjega bosanskoga kralja Stipana Tomaaevia (Krstia) Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  naziva kopilanom koji  bi obran i okrunjen za kralja bosanskoga. I Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  je poput Vitezovia i Laavanina ogor en na Stipana jer je ubio oca a  krv o eva ne dade mu za dugo kraljevati. (str. 247.) Pjesmu je 19. autor naslovio Pisma od Stipana Tomaaevia oliti Kristia, kralja bosanskoga. Tu je pjesmu Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  izvadio  iz knjige latinske koju gospodi pisa re eni kralj Stipan (& ). (str. 251.) U toj pjesmi starac Milovan XE "Milovan, starac"  pjeva: Joa ni zore ni bijela danka, ni danica pomolila zdraka, uranio Tomaaevi Stipe, rano rani, bilu knjigu piae. Ne piae je crnim mureepom, ve je piae krvcom iz obraza ter je aalje bosanskoj gospodi, sve po izbor banom i knezovom. (str. 248.) Kralj Stipan upozorava na opasnost od Turaka i poziva knezove i banove u obranu: prijatelja Stipana Koaaria, slavnoga duku od Hercegovine XE "Hercegovina" ; ujaka Radu Jablanovia, jaja koga bana; Stipana Stania, od Primorja; Tomanovi bana; Peru Kova evia, od Pounja, vojvodu i kneza; mrkog Vuka Grabljanovia, od Lijevna kneza; svitlog kneza Vladimirovi Radu; sivog orla Miinovi kneza; virnog slugu Kubretia Pavu; krilo desno `katia Ivana; Vladislava Vukia, kneza; Dejana Altomanovia, vladaoca i gospodi ia; slugu svoju Vesel i Vukau; Mrkomira Brankovia, vojvodu; hercega Stipana. (str. 248.-251.) Nakon 19. pjesme Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  navodi Epistolu kralja Stipana Tomaaevia kojom je pozvao velikaae Kraljevstva u rat protiv Turaka. (str. 252.-253.) Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  ne navodi Radakovu fatalnu izdaju Bobovca XE "Bobovac"  koja je Osmanlijama stvorila mogunost da zarobe kralja Stipana Tomaaevia i za tjedan dana porobe netom mono bosansko kraljevstvo. Turci su uhvatili kralja Stipana i strica mu Radivoja s kojim je prije dvije godine, po nagovoru kralja Matije, zadavio oca, kralja Tomaaa. Osmanlije su kralja Stipana na mih odrli  a devet iljada plemia, gospode i oficijala posjekli 1463. godine.  I ovdi dospiva kraljevstvo bosansko, do dneva danaanjega od nevirni Turaka pritisnuto i ugrabljeno na privari.  (str. 247.) Stipan Tomaaevi pokopan je iznad Jajca kako bi se iz grada vidio njegov grob i kako nikome ne bi palo na pamet da se suprotstavi Osmanlijama jer bi bio okrutno smaknut kao i kralj. Meutim, narodno se pamenje ne mo~e zatrti. Ubrzo su katolici, pravoslavci i domai muslimani po eli hodo astiti Kraljevu grebu vjerujui da e ondje biti udotvorno izlije eni. Tragom viaestoljetne pu ke tradicije iro Truhelk XE "Truhelka, iro" a je koncem XIX. st. istra~io Kraljev greb i ustvrdio istinitost usmenih predaja o okrutnom ubojstvu kralja. Tada su kosti kralja Tomaaevia pohranjene u crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Jajcu odakle su u ratnom vihoru 1992. sklonjene u Split te nakon rata vraene u istu crkvu. ZAKLJU AK Dva i pol stoljea nakon stvaranja Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga mo~e se ustvrditi da to djelo ide u djela hrvatske i slovinske povijesti i knji~evnosti. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai je prozni dio Razgovora stvarao temeljem tada dostupnih povijesnih izvora napisavai, popularno-znanstvenim stilom, povijesnu istinu. Pjesme starca Milovana, dakle, izviru iz Ka ievoga proznoga (povijesnoga) teksta i one su aristotelovski kazano poezija a ne povijest ali su povjesnije i istinitije od povijesti. Bosanska je povijest zamraena, tajnovita i joa uvijek nije do kraja istra~ena. Meutim, bosanski su kraljevi, kao i drugi Ka ievi likovi, objektivno prikazani. Neznatne su razlike u suvremenim povijesnim djelima i Ka ievom Razgovoru ugodnomu, a one se uglavnom odnose na: godine krunidbe kralja Tvrtka, godine kraljevanja i imena kraljeva. Bez obzira na to radnja Razgovora ugodnoga je poetski-povijesno istinito opisana. Zbog svoje istinitosti, didakti nosti i ljepote Razgovor ugodni vje no e trajati. NAVEDENA LITERATURA Izvori 1.1 Vlastita rukopisna zbirka 1.2. Kaziva  Bagari, Drago XE "Bagari, Drago" , ro. 1938. god. Miljacka, Tomislavgrad Literatura Aneli, Pavao XE "Aneli, Pavao" : (1973.). Bobovac XE "Bobovac"  i Kraljeva Sutjeska. Sarajevo. Andri XE "Andri, Ivo" , Ivo: (1997.). Razvoj duhovnoga ~ivota u Bosni XE "Bosna"  pod utjecajem Turske vladavine. (doktorska disertacija). Beograd XE "Beograd" . Boanjak, Slavoljub XE "Boanjak, Slavoljub" : (I. F. Juki) (1850.). Zemljopisi i poviestnica Bosne XE "Bosna" . Botica, Stipe XE "Botica, Stipe" : (2003.). Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" . Zagreb. irkovi, Sima XE "irkovi, Sima" : (1964.). Historija srednjovjekovne bosanske dr~ave. Beograd XE "Beograd" . Dizdar, Mak XE "Dizdar, Mak" : (1997.). Antologija starih bosanskih natpisa. Sarajevo. Dragi, Marko XE "Dragi, Marko" : (1999.). Deset kamenih ma eva. Baaka Voda. Dragi, Marko XE "Dragi, Marko" : (2001.). Od Kozigrada do Zvonigrada. Baaka Voda-Mostar XE "Mostar" -Zagreb. D~aja, Sreko M. XE "D~aja, Sreko M." : (1999.). Konfesionalnost i nacionalnost Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" . Mostar XE "Mostar" . Hrvatski leksikon: (1996.). Zagreb. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai, Andrija: (1997.). Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Reljkovi, Matija Antun XE "Reljkovi, Matija Antun" . Satir iliti divji ovik. (priredio Josip Von ina XE "Von ina, Josip" ). Zagreb. Klai, Vjekoslav XE "Klai, Vjekoslav" : (1974.). Povijest Hrvata XE "Hrvati" . (knjiga druga). Zagreb. Laavanin, Nikola XE "Laavanin, fra Nikola" : (1981.). Ljetopis. (priredio dr. fra Ignacije Gavran XE "Gavran, Ignacije" ). Sarajevo. Luci, Ljubo XE "Luci, Ljubo" : (2002.). Rama kroz stoljea. Sarajevo. Mandi, Dominik XE "Mandi, Dominik" : (1979.). Sabrana djela. Chicago-Roma-Zqrich-Toronto. Orbini XE "Orbini, Mavro" , Mavro: (1999.). Kraljevstvo Slavena. (priredio Franjo `anjek XE "`anjek, Franjo" ). Zagreb. Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Marko: (1942.-1991.-1998.). Stjepan II. Kotromani. u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" . Sarajevo. Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Marko: (1942.-1991.-1998.). Ban Stjepan Tvrtko. u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" . Sarajevo. Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Marko: (1942.-1991.-1998.). Kralj Stjepan II. Tvrtko. u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" . Sarajevo. Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Marko: (1942.-1991.-1998.). Stjepan Dabiaa u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" . Sarajevo. Povijesnoteoloaki simpozij u povodu 500. obljetnice smrti Bosanske kraljice Katarine: (1979.). Sarajevo. Petrovi, Leon XE "Petrovi, dr. fra Leo(n)" : (1999.). Kraani bosanske crkve. Sarajevo-Mostar XE "Mostar" . Rattkay, Juraj XE "Rattkay, Juraj" : (2001.). Spomen na kraljeve i banove kraljevstava Dalmacije, Hrvatske XE "Hrvatska"  i Slavonije. Zagreb. `anjek, Franjo XE "`anjek, Franjo" : (1996.). Kraanstvo na hrvatskom prostoru. Zagreb. `iai, Ferdo XE "`iai, Ferdo" : (1925.). Povijest Hrvata XE "Hrvati"  u vrijeme narodnih vladara. Zagreb. Truhelka, iro XE "Truhelka, iro" : (1904.). Kraljevski grad Jajce, povijest i znamenitosti. Sarajevo. Vitezovi, Pavao Ritter XE "Vitezovi, Pavao Ritter" . (priredio Josip Bratuli XE "Bratuli, Josip" ): (1994.). Zagreb. HISTORICAL AND LITERARY TRUTH ABOUT BOSNIAN KINGS IN THE DISCOURSE PLEASANT (Summary) Father Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  in his Discourse Pleasant writes prose and poetry about Bosnian Vice-Roys, ancestors of Bosnian kings, the Kotromanies. The author writes about all Bosnian kings: Tvrtko I, Dabiaa, Tvrtko II XE "Tvrtko II., kralj" , Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" , Tomaa XE "Tomaa, Stjepan (kralj)"  and Stipan Tomaaevi. In doing so he drew heavily on The Kingdom of Slavs by Mauro Orbini XE "Orbini, Mavro"  and other contemporary historical and literary works, diplomatic sources, and on oral tradition. By comparing the Discourse Pleasant with contemporary historical and literary works it can be seen that Tvrtko III as well as some reigning years slightly deviate from historical facts, but that the exploits of Bosnian Vice-Roys and kings are described or celebrated in verse truthfully. The poetic truth sheds light on the historical truth making it more historical, more impressive and more didactical. Key words: historical truth, literary truth, Bosnian kings, Bosnia, Hum XE "Hum"  (Herzegovina). ZBILJA O KNEZOVIMA NAKIIMA I VU KOVIIMA U RAZGOVORU UGODNOMU I TRADICIJI Sa~etak Knezovi Nakii (Vojnovii) i Vu kovii (Nemanovii) morali su od Osmanlija pobjei s pradjedovskih ognjiata u duvanjskom kraju. Nastanili su se ponajviae u drniakom i sinjskom kraju, a odatle su oni i njihovi potomci juriaali na svoje progonitelje zadajui im straane udarce. Usporeujui Ka ieve tekstove i pjesme o knezovima Nakiima XE "Nakii, knezovi"  i Vu koviima XE "Vu kovii, knezovi"  sa suvremenim povijesnim izvorima mo~e se zaklju iti da su ti junaci stvarni kao ato su i njihova djela stvarna. Zbog svoga junaatva vitezovi Nakii i Vu kovii omiljeli su narodu koji i danas o njima pripovijeda povijesne i etioloake predaje. Klju ne rije i: fra Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , Naki, Vu kovi, povijesna zbilja, knji~evna zbilja. UVOD Ove godine (2004.) navraava se tri stotine godina od kada se u Bristu XE "Brist"  rodio fra Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" . `kolovao se u Zaostrogu, XE "Zaostrog"  a u franjeva ki red stupio je 1720. godine. Studirao je filozofiju i teologiju (1721.-1724.) u Osijeku XE "Osijek"  i Budimu XE "Budim" . Zareen je za sveenika 22. svibnja 1728. godine u `ibeniku XE "`ibenik" . Boravio je u samostanima u Osijeku XE "Osijek" , `ibeniku XE "`ibenik"  i Skradinu XE "Skradin" . Bio je lektor filozofije u zaostroakom sjemeniatu (1730.-1735.) i generalni rektor u bogoslovnom u iliatu u `ibeniku XE "`ibenik" . Petnaest je godina bio profesorom, a potom odlazi na du~nost gvardijana u Sumartin XE "Sumartin"  na Bra u XE "Bra "  gdje je neko vrijeme bio gvardijan. U samostan u Zaostrogu XE "Zaostrog"  vratio se 1750. godine i ondje ~ivio do kraja ~ivota vraei profesorske i gvardijanske du~nosti. Bavio se karitativnim radom. Za vrijeme prikupljanja dobrotvorne pomoi u dolini Neretve na amcu ga je zatekla ledena kia od koje se razboli i umre 14. prosinca 1760. godine u Zaostrogu XE "Zaostrog" . Objavio je: Elementa peripatethica (Mleci, 1752.), Korabljica (1760) i Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Mleci 1756. i drugo proireno izdanje 1759). O Andriji Ka iu Mioaiu XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  do sada je objavljeno 899 bibliografskih jedinica. Najzna ajnije je Ka ievo djelo Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Autor je to djelo komponirao od proznih (povijesnih) tekstova i 136 pjesama. Ka ieve pjesme su poetizirana povijest. U Razgovoru ugodnomu starac Milovan XE "Milovan, starac"  (tako Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  sebe poetski naziva) bar dvjesto puta zagovara istinu. Piaui o hrvatskim i slovinskim vladarima i vitezovima autor se slu~io tadanjim relevantnim povijesnim izvorima. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai u Razgovoru ugodnomu piae i pjeva o duvanjskim knezovima i vitezovima Nakiima XE "Nakii, knezovi"  i Vu koviima XE "Vu kovii, knezovi" , a o njima narod i danas pripovijeda. Za ovaj rad bit e koriatena knjiga: Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , Razgovor ugodni naroda slovinskoga  Matija Antun Reljkovi XE "Reljkovi, Matija Antun" , Satir iliti divji ovik (priredio Josip Von ina XE "Von ina, Josip" ) Zagreb 1997. I. NAKII Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , u Razgovoru ugodnomu naroda slovinskoga piae o knezu Ivici Vojniu (Nakiu) koji je 1551. godine bio gospodar Vojnia, Rompovia, Buovia, Ovina i drugih sela. Po majci se prozvao Naki. Imao je pet sinova: Grgura roenoga 1590; Mitra roenoga 1602; Tomu koji se rodi 1603; Pavla koji bi roen 1605; i Matiju koji doe na ovaj svijet 1607. godine. Knez Mitar je, takoer, imao etiri sina: Matiju roenoga 1628; Stipana koji bi roen 1629; Martina koji se rodi 1630. i Ivana 1633. g. roenoga. 1. Knez Matija Naki  XE "Naki, Matija (knez)"  Knez Matija Naki XE "Naki, Matija (knez)"  ne htjede podnositi turski zulum te s braom iz blizu dvije tisue kua napusti pradjedovsko ognjiate i nastani se u Drniau i Petrovu polju. Nakii su u viae od dvadeset okraaja razbili Turke: Nakii su srca juna koga, od starine roda viteakoga: svoje britke sablje naoatriae, na carevu zemlju udariae. Porobiae Duvno XE "Duvno"  i }upanjac XE "}upanjac" , Livno XE "Livno"  ravno, Kupris i Broanac XE "Broanac" , & & & & & & & & & & & & & (str. 524.) Osvojiae Kotar i Zagorje XE "Zagorje" , Knin XE "Knin"  bijeli, Drnia XE "Drnia"  i Zadvarje XE "Zadvarje"  i Gabelu XE "Gabela"  u Neretvi mutnoj, joa Sinj XE "Sinj"  tvrdi u Cetini ravnoj. Na Kosovu XE "Kosovo"  Turke potiraae & & & & & & & & & & & (str. 525.) Nakii su Turke porazili i na Bilaju XE "Bilaj" , polju airokom, pod Glamo em XE "Glamo " , u Vrpoljcu, viae `ibenika, u Rupama u Kotaru. 1.1 Nakia kri~ U Koritim XE "Korita" , malom selu kraj Grabovice XE "Grabovica" , postoji grob koji narod zove Nakia kri~ i pripovijeda: Iali svatovi iz Ercegovine, Nakii su od Sinja bili, i vodili curu, a njizi su pratili Turci. Zaustavili su se tu kod Koriki dolaca i ra unali tu emo prenoiti, nalo~ili vatru i grijali se. Kad su Turci ugledali vatru sa Privije brda, od Roakoga polja, sau i pokolju ji ko janjce na spavanju. Cili svatovi su ubijeni. Ima tu sad jedan vei greb, di su ukopani mlada i mlado~enja i joa manji grebova. Drugi vele da je tu pokopan neki sveenik, mo~da ato je bio a njima, ko zna? Samo tu bi se vodila ~ivina kad oboli, a i eljad bi iala, molili bi Boga, palili svie, lizli okolo i ozdravili bi. Bijo je tu i veliki kri~, valjda su ga digli ti Nakii od Sinja svojim pokojnim. Samo to su Turci, uvik, dok su oni odali i duvan, akiju nosali, obarali, lomili, to je njima uvik smetalo. Na tom kri~u je bijo naslikan Misec i Zvizde i oni oklopi sa strane. Narod i sad ie, moli i pali svie za zdravlje, nekom pomogne.  Viaestoljetna tradicija o Nakievom grebu i Nakia greblju zorno pokazuje da u selu Koritim XE "Korita"  po iva vrlo omiljena i atovana osoba kojoj puk pripisuje udotvornu mo. Povijesni izvor kazuje da se radi o knezu Matiji Nakiu koji je 1687. godine ispred otomanske najezde odveo duvanjski narod u sinjski i drniaki kraj. Ostaje nejasno da li su na tom mjestu poklani svatovi nekoga od Nakia kako predaja ka~e ili su pobijeni Nakievi suborci kako povijesni ari ka~u. Filozofskija je knji~evna zbilja da su na spavanju poklani svatovi jer je teako povjerovati da su Turci gonili Matiju Nakia od Po itelja do Duvna XE "Duvno"  (preko 100 km) stigli ga u Koritim XE "Korita"  i poubijali njegove suborce i njega. Nevjerojatno je da su Turci na jednome mjestu mogli poubijati takve junake. Logi nije je, dakle, da su ~rtve poklane na spavanju kao ato predaja govori. Sr~ knji~evne i povijesne zbilje istovjetna je i govori o straanom zlo inu koji se dogodio na tomu mjestu. `kobalj piae da su u tursko vrijeme Nakii porobili Gabelu XE "Gabela" , Mostar XE "Mostar"  i Po itelj XE "Po itelj"  te se s plijenom vraali natrag. Za njima su iali Turci u potjeru, dostigli ih na ovom mjestu u Koritima, svladali i sasjekli. Tu su ih pokopali, a vojskovoi podigli spomenik, zidani steak, koji se zove Nakia grob. Oplakala ga je latinska gospoda i delije naaega naroda. Radnja kronikata o pobijenim svatovima dogodila se, dakle, na lokalitetu gdje je knez Matija Naki XE "Naki, Matija (knez)"  ubijen 1694. godine, i po iva u svojoj pradjedovskoj zemlji. Potomci Matije Nakia Knez serdar Matija imao je aest sinova: fra Antuna roenoga 1660. i  bi veliki nau itelj, jubilat i teolog Gonzage ; Antuna koji se rodi 1652., Pavla roenoga 1665., Grgura  kolunea, sopraintendanta i kavalira s. Marka koji bijaae roen 1680; Nikolu, serdara i kolunea Krajine, roenoga 1687. i Iliju, alfira 1689. g. roenoga. 2.1. Vitez Grgur Naki  XE "Naki, Grgur"  Serdara Matiju osvetio je sin Grgur Naki XE "Naki, Grgur" : Po imenu Nakiu Grgure, od Drniaa grada kavalere, i njegova bratja i rodjaci, krajianici na glasu junaci, kojim dade du~de za junaatvo na krajini veliko gospodstvo, ravna polja, zelene livade, svitla krila, od zlata medalje. Samur urke, divan kabanice, koje nose bani na vojnice. Njimam pjesma, zdravlje Mjelovanu, estita jim srea na mejdanu! (str. 526.) Grgur Naki XE "Naki, Grgur"  porazio je Turke u Drniakom polju a o tome govore Ka ievi stihovi u 103. pjesmi: Drnia XE "Drnia"  bili viae polja ravna: u srcu jim to biae odavna. Ali mnogi glave pogubiae, prija nego Drnia XE "Drnia"  ni vidiae, jer ji si e silni kavalire, s krajianicim Nakiu Grgure: ne dade jim pristupiti gradu, ve jim rusu svu oguli bradu. (str. 705.) 2.1.1. Potomci viteza Grgura Nakia Grgur je imao etiri sina: fra Antuna roenoga 1701; Matiju koji se rodi 1708 i bi kapetan i serdar; Stipana roenoga 1710, koji je, takoer, bio kapetan i serdar; Ivana koji se rodi 1715. i bi alfir. Knez Nikola je imao pet sinova: Pavla, roenoga 1750.; Matiju, koji se rodi 1722. i  bi kapetan tenente od piaaca i maor od pijace kninske ; Grgura, roenoga 1724, koji je bio alfir od konjika; Miju, koji se rodi 1728. i Stipana koji se rodi 1733. i bi kadet od kavalerije (str. 521.-522.). 3. Pogibija svatova Stjepana Nakia  XE "Naki, Stjepan"  Piaui o selu Vinovo Matas spominje i veliku lokvu Vijanjac u kojoj ima vode i za velikih suaa. Nalazi se neato ju~nije od Crkve Sv. Marka, a zapadno od lokve nalaze se stare nadgrobne plo e, a isto no od nje otkriveni su i grobovi prilikom gradnje puta. Postoje brojne narodne predaje vezane za tu vodu i okolni kraj  a posebno se isti e ona o pogibiji Nakievih svatova.  Grbeaa u svojoj knjizi bilje~i narodnu predaju o tom dogaaju. Po povratku iz Livna XE "Livno" , poato su ve doveli mladu Stjepana Nakia XE "Naki, Stjepan"  nadomak selu Mirlovi Zagori a kod ~ive vode Vijanjac na spavanju pogiba dvjesto sedamdeset Nakievih svatova. Grobovi, ~iva predaja i epska pjesma od 596 stihova svjedo e da se pokolj svatova Stipana Nakia dogodio u Vinovu Gornjem XE "Vinovo Gornje"  na lokalitetu oko vrela Vijanjac. Postavlja se pitanje o kojemu se Stipanu Nakiu radi? Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  navodi tri Stipana Nakia: prvi je roen 1629. godine i bio je sin kneza Mitra; drugi je sin Grgurov roen 1710. godine i bio je kapetan i serdar; trei je bio sin kneza Nikole a roen je 1710. godine. Dakle, prvi je Stipan Naki XE "Naki, Stipan"  ~ivio prije odlaska Nakia u drniaki kraj a trei je bio kadet od Kavalerije. Prema tomu radi se o Stipanu Nakiu (Grgurovom) roenom 1710. g. To svjedo i i 319. stih koji ka~e da je stari svat bio drniaki providur Grgur, dakle, Stipanov otac. Dokaz je, takoer, razvidan i u stihovima koji pjevaju o Stipanu Nakiu serdaru a ne o Stipanu kadetu. Vjerojatno se pokolj Nakievih svatova dogodio nakon Razgovora ugodnoga. U prilog tomu govori i to ato Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  ne spominje tu tragediju. Stihovi (14.-22.) }enidbe Stjepana Nakia XE "Naki, Stjepan"  svjedo e da je Stipan dugo mom ovao. 3.1 Ljepotica Ana Bailova XE "Bailova, Ana"  iz Livna  XE "Livno"  Stipan je svoga sestria serdarinu Marka poslao u Livno XE "Livno"  do Bailovih dvora da isprosi Anu Bailovu. Ana je sve s ljepotom nadvisila. Prosili su je odabrani momci, Turci age, kauri, trgovci. Harambaaa Nikola Maleta XE "Maleta, Nikola"  zaprosio je Anu, a kad ga je ona odbila, on joj je zaprijetio da nee ni drugoga ljubiti i da e je od svatova oteti. Ibro je silno volio Anu i maatao da e je potur iti i dovesti u svoj dvor. Tur inu delibaai javio se Mujo, ture mlado i tjeaio ga da e na megdanu pogubiti Stipana Nakia. Delibaaa Stipanu Nakiu pripisuje mitsku snagu i junaatvo i upozorava Muju da je pamet izgubio jer da znade Nakia Stjepana ne bi ima ni u glavi sana. Tur in nadalje Muji besjedi o Stipanu koji je prije aest godina porazio dvanaest tisua Turaka. Mujo sluaa kako Stipan s obadvije ruke sije e Turke a ruka mu je deblja u miaici nego ~enska noga pri bedrici. 3.2. Svatovi Svatova je bilo koliko je u godini dana. Bailovi su svatove astili nedjeljicu dana. Starjeaina svatova zahvalio je na gostoprimstvu a Aninim roditeljima zahvalio je ato su lijepo snahu odgojili. 335. Roditelji blagoslove daju, Radosnice niz lice padaju. Svatovi su iz Livna XE "Livno"  putovali preko Buakoga Blata, Ar~anova, Sinjskoga polja. Kad su ugledali `ibenik i more: 353. Puhnu vjetar s Velebita jako, Okrene im barjak naopako. To svatovim nije drago bilo, Neato im se loae predo ilo. Stigli su do vrela Vijanjac u Vinovu i odlu ili ondje prenoiti. Zlo je nanijelo trgovca Stipu Tadina iznad Kambelovca koji je na dva konja u mjeainama gonio vino i nastavio put kroz Petrovo polje, Krstaa i Selinu. Kad je trgovac Stipe pogled bacio na brdo Gradinu pred njim se isprije io harambaaa Nikola Maleta XE "Maleta, Nikola"  s trideset hajduka i zatra~io od njega da mu dade vino i rakiju. Tada je trgovac kazao Maleti da svatovi Stipana Nakia puni zlata, nakita i para vode mladu od bosanskih strana. Maleta XE "Maleta, Nikola"  nije vidio stvora zgodnijega niti mu je srcu iata milije bilo od Ane Bailove, Pru~ila mu se prilika da je otme od svatova i tako ostvari prijetnju koju je izrekao Ani. 3.3. Pokolj svatova Svatovi su zaspali a stra~u nisu postavili. Mislili su da su sigurni jer u blizini nije bilo Turaka. 479. Cvr ci cvr e u nonoj tiaini, San sanjaju svati po ledini. Maleti se prilika pru~ila, Hajdu ka se ~elja ispunila. Maleta XE "Maleta, Nikola"  je prvi trgnuo zlatna jatagana, a hajduci su sko ili sa svih strana te su svatim sjekli glave po ledini. 487. Jadne glave odsje ene pla u, Mrtva tijela po ledini ska u. Djever i nevjesta su pobjegli s mjesta, ali ih je sustigao Maleta XE "Maleta, Nikola"  i rekao Ani da je prvoga pogubio Stjepana i da e ona biti njegova. Kad je to ula nevjesta gizdava preklinjala je svoga djevera: 502.  Zaklinjem te mlijekom od matere, Odsijeci mi moju rusu glavu, Pa je baci u zelenu travu. Crna krvca moja prosta ti je, Od nevjeste tvoje Anelije. Volim asno ovdje poginuti, Neg Maletu krvnika ljubiti. Djever je nevjestu posluaao pa joj sabljom glavu otkinuo. Maleta XE "Maleta, Nikola"  je djevera rasjekao na dvije polovine i pobjegao u Mose planinu. Za vrijeme pogibije svojih svatova Stjepan Naki je bio u pivnici i pravio troakovnik. Kad je o uo pucnjeve tr ao je do svojih svatova. Svatovi su svladali hajduke i ubili ih dvadeset sedam. 535. Kod Vijanjca uje se i vika, Stoji jeka teakih ranjenika. Neki tra~e pomo od visina, Neki zovu iz kolijevke sina. Jedan ~ali majku nesretnicu, 540. Drugi zove ljubu vjerenicu. Stjepan je izbrojio dvije stotine trideset ubijenih svatova. Kada se taj zlo in dogodio u Vinovom straaan potres bio. Cijela se Zagora u crno zavila. Iz Drniaa i Polja Petrova, sve je doalo do sela Vinova. 564. Najzdanje se pro uae ko ije. Iz ~alosnih Bajilovih dvora, Majka Ani u pohode mora. }ali majka nari e u bolu, I proklinje Maleta XE "Maleta, Nikola"  Nikolu. Kune majka tu hru gubavu, 570. Da mu sablja otkinula glavu. Kad je majka Anu ugledala, Od ~alosti na zemljicu pala. Pita majka zelenu Dubravu, Tko joj keri otkinuo glavu. 575. Narod pla e i suze se liju, Majka ljubi mrtvu Aneliju. Stjepan Naki je predlo~io da se kod Vijanjca, hladne vodice, iskopaju u zemlji grobnice. Najprije su pokopali mladu a zatim svatove i hajduke. Fratar ih je svetom vodicom natopio. 4. Potomci vitezova Nakia Potomci slavnoga roda vitezova Nakia ~ive u Drniau, `ibeniku XE "`ibenik" , Skradinu XE "Skradin" , Zadru, Omiau, Ljubuako XE "Ljubuaki" m, Zagrebu& .Neki su od njih postigli sjajnu karijeru: Naki, fra Petar XE "Naki, fra Petar"  (Bulii kraj Benkovca? II. 1694.  Conegliano oko 1769.) izgradio je oko 350 orgulja. Naki, Filip Franjo XE "Naki, Filip Franjo (biskup)" , biskup (Silba, 3. X. 1837.  Split, 19. XII. 1910.) pokrenuo je glasilo Dan i osnovao tzv. Leonovu tiskaru. Jedan je od najpoznatijih splitskih dobrotvora. Naki, Ljubomir XE "Naki, Ljubomir (slikar)" , slikar (Zadar, 13. XII. 1901.  Split, 13. VI. 1961.) `kolovao se u Firenci i Splitu XE "Split" . Naki, Berislav, lije nik XE "Naki, Berislav, (lije nik)"  (Omia, 8. VII. 1921.  Zagreb, 21. V. 1970.). Godine 1963. osnovao i do kraja ~ivota vodio Zavod za animalnu fiziologiju. Koaarkaaki reprezentativac Mihovil Naki XE "Naki, Mihovil (koaarkaa)"  (Drnia XE "Drnia" , 31.VII.1955.) u svome prezimenu ima i prezime svojih prapredaka, Vojnovi. Osvojio je zlatnu kolajnu na OI 1980. a 1984. na OI bron anu kolajnu. Danira Naki XE "Naki, Danira (koaarkaaica)"  (`ibenik, 22.VII.1969.) takoer je bila koaarkaaka reprezentativka. Srebrne kolajne osvojila je na OI 1988., SP 1987. i 1990., i na EP 1987. i 1991. godine. II. KNEZOVI VU KOVII Mjesto Vu kovineXE "Vu kovine" nazvano je po plemenitoj obitelji Nemanovii,XE "Nemanovi, obitelj" kojoj je bio roen sin Vu ko (Vuk). Njegovi potomci su nazvani Vu kovii. Prema Bakuli je 1506. godine bilo viae Vu kovia u Duvnu XE "Duvno" . Kako nisu viae mogli podnositi turski zulum, prebjegli su u mjesta koja su bila pod vlaau Mleta ke Republike, gdje su postali prvi mleta ki etovoe, pa su poput pravih vukova juna ki tukli Turke u viae od petnaest okraaja. Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  navodi da su Nakii pod mleta ko okrilje, zajedno s mnogim kraanima, doveli  pridostojnu kuu Vu kovia, iz koje izaoae vrsni na oru~ju vitezovi . (str. 522.) O  pridostojnoj i gospodskoj kui Vu kovia i njezinih vitezova Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  pjeva u 65. pjesmi. 1. Serdar Miae Vu kovi  XE "Vu kovi, Miae (serdar)"  Od 1687. do 1690. godine Miae Vu kovi XE "Vu kovi, Miae (serdar)"  je sa Stojanom Jankoviem XE "Jankovi, Stojan"  i Matijom Nakiem XE "Naki, Matija (knez)"  porobio Turke u Duvnu XE "Duvno" , Livnu XE "Livno" , Kupresu XE "Kupres" , Rami XE "Rama" , Ljubuakom XE "Ljubuaki" , Brotnju i mnogim drugim mjestima: Otioae u zemlju carevu, porobiae njegovu dr~avu: Livno XE "Livno"  ravno, Duvno XE "Duvno"  i }upanjac XE "}upanjac" , Ramu XE "Rama"  lipu, Kupris i Gorance XE "Goranci" . Poslije Miaine pogibije serdarom je bio njegov brat Tadija,  silni junak i vitez glasoviti, koji svojizim sinovcim Bo~om i Ivanom, re enim Zecom, vite~ki vojeva (& ) . (str. 538.) 2. Serdar Tadija Vu kovi  XE "Vu kovi, Tadija (serdar)"  Serdar Tadija je razbio sedam tisua Turaka u Cetini. Doe paaa u Cetinu ravnu da porobi mlade Cetinjane, al je njemu loaa sria bila, jer udari Vu kovi Tadija i njegovi mladi krajianici Cetinjani, na glasu konjici. Razbi paau potira mu vojsku, a uz Prolog, visoku planinu. (str. 542.) Potom je serdar Tadija porobio Turke u Livnu XE "Livno" , Duvnu XE "Duvno" , Rami XE "Rama" , Kupresu XE "Kupres" , Brotnju, Ljubukom XE "Ljubuki" , Imotskom i mnogim drugim mjestima. Serdar Tadija Vu kovi XE "Vu kovi, Tadija (serdar)"  razbio je Turke: pod Glamo om XE "Glamo "  i Kupresom XE "Kupres"  10. listopada 1691; pod Livnom XE "Livno"  15. lipnja 1692; u Struzi (kod apljine) XE "Struga (kod apljine)"  razvali most 1694; porazi Ismail-paau XE "Ismail-paaa"  na Kupresu XE "Kupres"  i porobi Turke pod Glamo em XE "Glamo "  1695. godine. 3. Vitez Bo~o Vu kovi  XE "Vu kovi, Bo~o (vitez)"  O Tadijinom sinovcu, Bo~i Vu koviu XE "Vu kovi, Bo~o (vitez)" , Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  pjeva u stotoj pjesmi Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga naslovljenoj Prva pisma vitezova sinjski: Drugoga ti ja ka~em junaka, svu priliku vojevode Janka, po imenu Bo~u Vu kovia, britku sablju Marka Kraljevia XE "Kraljevi, Marko" , koga fale latinska gospoda i delije slavnoga naroda, jer juna ke glave odsicaae, tursko roblje esto dovoaae. (str. 693.) Bo~o je Vu kovi sudjelovao u oslobaanju Sinja 1715. godine. 4. Vitez Zec Vu kovi  XE "Vu kovi, Zec (vitez)"  O drugom Tadijinom sinovcu, Zecu Vu koviu fra Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  pjeva stihove: Ali evo zmaja ~estokoga koji slavi du~da mleta koga, po imenu Zeca Vu kovia, u junaatvu Vuka Brankovia XE "Brankovi, Vuk" . Tira Turke i paau kliakoga od Morije rata ~estokoga: mnoge Turke biae pogubio i u paai kopje ulomio. (str. 693.) Tadija umre 1706. godine a naslijedi ga sinovac Bo~o. Deset je godina Bo~o viteaki ratovao protiv Turaka. Umro je 1716. a naslijedio ga Stipan, sin serdara Tadije. Ivan Mimica XE "Mimica, Ivan"  prema Gr iu donosi predaju o Bo~i Vu koviu XE "Vu kovi, Bo~o (vitez)" : Tim vremenima i prilikama pripadaju i predaje o uklanjanju pojedinih cetinskih Turaka, ija su imanja onda dobili oni koji su ih smaknuli. Takva je Bojanova predaja o Bo~i Vu koviu XE "Vu kovi, Bo~o (vitez)" : Od age Proloa ia, glavara Potravlja XE "Potravlje" , Bo~e Vu kovi XE "Vu kovi, Bo~o (vitez)"  tra~i Poljica XE "Poljica"  (danaanje Maljkovo XE "Maljkovo" ) da bi izimio koze. Tur ina Babametovia XE "Babametovi (Tur in)" , kojega iz Polja nitko nije mogao istjerati Vu kovi ubije iz puake, a bula s djecom i novcem nou pobjegne u Livno XE "Livno" . Tada je po naredbi kolunela `uria aga kao nagradu Vu koviu morao dati Maljkov XE "Maljkovo" o (Poljica). 5. Serdar Stipan Vu kovi  XE "Vu kovi, Stipan (serdar)"  Serdar Stipan juna ki se borio trideset jednu godinu, do 1748. kada je umro, a poslije njega bi serdarom kapetan Justin. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai pjeva joa o Tomi Vu koviu: Joa ti ka~em Tomu Vu kovia da bijaae srca Smiljania; po Levantu on je vojevao, svitlu sablju krvce napojio. Junak biae, al' je poginuo Krf branei, s Turcim bojak biju. Vu koviem pisma na poatenje, Melovanu ato mu mili Bog da! (str. 544.) Harambaaa Miae Vu kovi XE "Vu kovi, Miae (serdar)"  je 1687. godine spasio ramske fratre s pukom i Gospinom slikom nastanivai ih u Cetinskoj krajini. Serdar Stipan Vu kovi XE "Vu kovi, Stipan (serdar)"  je dao izniman doprinos oslobaanju Imotskoga XE "Imotski"  1717. godine. `est je Vu kovia obnaaalo du~nost serdara (zapovjednika, vojskovoe). Tri su Vu kovia bili franjevci. 6. Fra Pavao Vu kovi XE "Vu kovi, fra Pavao"  (1658.  1735.) Fra Pavao Vu kovi XE "Vu kovi, fra Pavao" , brat serdara Tadije, 1687. godine organizirao je iseljenje Ramljaka i Duvnjaka u Cetinsku krajinu. Turci su ga u okraaju 1697. godine zarobili u kuli u itluku kod Sinja XE " itluk kod Sinja" . Tamnovao je aest godina u Bagdadu XE "Bagdad"  i Carigradu XE "Carigrad"  odakle  juna ki ute e, doe pod Sinj XE "Sinj" , na ini manastir i crkvu pod Sinjem. Po e vojevati protiva neprijatelju i dosta mu zla u ini (& ) pomo~e uzimati gradove (& ). Kad Sinj obsidoae Turci (1715. godine) zatvori se u grad, pomo~e ga braniti slobodei junake i svaku jim pomo dajui. (str. 538.) O viteakoj obrani Sinja Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  pjeva u 103. pjesmi str. 703.  710. III. TRADICIJA O VU KOVIIMA Uspomenu na Vu kovie u livanjskome kraju uva brdo Vu kovine. Na tome brdu ~ivjeli su Vu kovii. Kad su doali Turci, zavidan susjed nagovori Vu kovie da Turke po aste svinjetinom i vinom. Turci se razljute i pobiju sve ato nije uspjelo pobjei. Pre~ivjeli su Vu kovii prebjegli u Senj i postali, ka~u, glasoviti uskoci. To je u turskom zulumu spaljeno i uniateno, a narod rastjeran. Ka~u da je ovdje na jednome brdu koje se zove Vu kovine, odavde jedan kilometar, ~ivio nekakav knez u ono vrijeme i on je bio knez za itav ovaj teritorij. Meutim, Hrvati XE "Hrvati"  ko Hrvati, uvijek ima onih koji su ljubomorni, nastoje uniatiti onoga ko neato ima. Neko se naaao meu ovim ljubomornima i znao je za turske obi aje, kad su Turci tek doali. A on, poaten ovjek, pravedan od sebe, nije iaao na prevaru, sve je mislio da se poateno oko njega dogaa. Ovaj ga jednom poe nagovarat:  Ajmo, ka~e, pozvat te Turke, da vidimo ko su oni, pa da s njima uspostavimo neku blisku vezu . Ka~e:  Kako u ja njih pozvat kad ne znam ni kako sa njima uspostavit kontakt. Prvo, ne znam jezik, drugo, ne znam njihove obi aje, ne znam kako se ponaaaju i ostalo .  Ajde, ka~e, eto ja u ti biti posrednik, pa emo to sve srediti. I on njega po zlu nagovori. Prvo im treba iznijet janjetinu i onu hranu koju Turci uistinu vole, i pie koje oni uistinu vole. I ovaj da bi mu napakostio ka~e:  Ajde kasnije, kad se oni dobro najedu i napiju, e onda im iznijeti pe ena odojka pred njih i vino koje najbolje imaa. I ovjek mislio da je to za njih poslastica, u inio tako, a ovaj ato ga je nagovarao, dok je osjetio da e oni to iznijet, pobjegne iz kue da spasi ~ivu glavu. Kad su Turci doali i tako se fino pogostili, najeli i napili, i ka~e kad je ovaj gazda iznio odojka , oni su to shvatili kao provokaciju, latili su se sablji, jer nije dolazio jedan, nego ih je dolazilo puno zato ato je tu bio aumski kraj, a begovi nisu dozvolili da sami hodaju, nego su uvijek imali jaku pratnju. `to je u kui ostalo, to je poklano Hrvata XE "Hrvati" , ato je uspilo kroz vrata, prozore i na drugi na in pobjei u aumu, auma ih spasila. Oni su pobjegli, i to su ti uskoci senjski, jer nisu se zaustavljali do Senja. I onda, da bi se osveivali Turcima, gore su u Senju djelovali kao uskoci i u svim pri ama i u pjesmama su poznati senjski uskoci. Malo njih zna da su oni upravo odavde sa ovoga brda koje se i danas zove Vu kovine, jer Vu kovii su bili i ovi gore ato su ostali u kui, ato su pobijeni. Grobnice su njihove odmah pokraj kua, jer su ih seljani pokopali zato ato niko njihov ~iv nije ostao. Sve ato je ostalo, sve je pobijeno. Spasio se samo ko je pobjegao u aumu. A ata je sa aumom bilo? Onda su Turci imali velike napade iz aume. Nisu se smjeli kretati kroza aume i onda su naredili veliku sje u auma. Hrvati XE "Hrvati"  nisu imali druge prilike nego sjei aumu, jer ogrjev se mora imat, a kako? Turci nisu dali ii nigdje, nego samo sjei. I iz Livna XE "Livno"  su i okolnih sela dovodili da se sje e ta auma. Kad su posjekli aumu i napravili gole terene, onda su morali vaditi panjeve da ne bi iz panjeva mlade mladice rasle i da se ne bi ponovo uhvatila auma. Tako da su oni krajevi do prije 30-ak godina bili ista golet i nijednog drveta nije bilo na njima, nego jednostavno golet kao spaljena zemlja. Sada se to poaumilo borovom aumom, a ja kad sam sadio borove ovdje kod mene ispred kue, par stotina metara dalje, pravio ogradu od borova, dolje na dubini od 30-40 centimetara, naaao sam panjeve koji su debeli kao ja u struku, ato potvruje ovu pri u o kojoj ja govorim. U duvanjskom kraju i sada vjeruju da su sinjski Vu kovii podrijetlom od Vu kovia koji je zbog prava prve bra ne noi ubio bega i svoju mladu a potom pobjegao u Sinj XE "Sinj" . Bijo je neki naa momak i ~enijo se. Te ve eri doao beg spavat a njegovom mladom, a on to sve gledo. Najpoalje nije mogo izdurat pa ubije najprije njega pa i nju. To misto, di je ga ubijo, zove se Vu kovine, jer je on bijo Vu kovi. Kad je ga lipo ubijo, pobigne u Sinj XE "Sinj" . Sinjski Vu kovii su postali od njega. ZAKLJU AK Nedvojbeno je, dakle, Razgovor ugodni naroda slovinskoga satkan na povijesnoj zbilji; a ta je zbilja poetizirana u pjesmama starca Milovana. Komparativnom metodom mo~e se ustvrditi da su injenice o knezovima Nakiima XE "Nakii, knezovi"  i Vu koviima XE "Vu kovii, knezovi"  (kao i o veini drugih Ka ievih junaka) i u proznom i u poetskom dijelu istinite. Poetska je zbilja koprenom maate obavijena i ona je ja a, dojmiljivija i ljepaa od povijesne zbilje. Ona je, aristotelovski kazano, poezija a ne povijest ali je povjesnija i stvarnija od povijesti. Zato je Razgovor ugodni naroda slovinskoga kapitalno djelo hrvatske povijesti, knji~evnosti i uope civilizacije. Autor toga djela fra Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  najbolji je hrvatski klasicist i ide u red najboljih europskih klasika. Kao ato su Ka ievi junaci stvarni i njihova djela su stvarna. (Samo kod nekih vladara Ka ievi likovi i vrijeme njihova djelovanja ne odgovaraju povijesnim izvorima.) Va~nost tih junaka svjedo e i danas ~ive predaje. Nesumnjivo e Ka iev Razgovor ugodni zbog svoje ljepote, didakti nosti i zbilje trajno pobuivati interes itatelja, povjesni ara, povjesni ara knji~evnosti i antropologa. IZVORI I LITERATURA Izvori Vlastita rukopisna zbirka 2003. D. Vlastita rukopisna zbirka 2003. K. Popis kaziva a uri, Dragica XE "uri, Dragica"  ro. 1931. god. Korita, Tomislavgrad. Popovi, Nikola XE "Popovi, Nikola"  ro. 1951. god. Stupe, Livno XE "Livno" . Radoa, Marko XE "Radoa, Marko"  ro. 1933. god. Letka, Tomislavgrad. Gotovac, Jakov (Jale) XE "Gotovac, Jakov (Jale)"  ro. 1933. god. Vinovo Gornje (RH). Navedena literatura Aralica, Ivan XE "Aralica, Ivan" : (1982.). Put bez sna. Aralica, Ivan XE "Aralica, Ivan" : (1984.). Duae robova. Botica, Stipe XE "Botica, Stipe" : (2003.). Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" . Zagreb. Dragi, Marko XE "Dragi, Marko" : (1999.) Deset kamenih ma eva. Baaka Voda. Dragi, Marko XE "Dragi, Marko" : (2001.). Od Kozigrada do Zvonigrada. Baaka Voda-Mostar XE "Mostar" -Zagreb. Grbeaa, Jakov XE "Grbeaa, Jakov" : (1997.) Uneai XE "Uneai"  i okolica kroz tisuljea. Uneai. Hrvatski leksikon sv. I. i II. (1997.). Zagreb. Hercegovina XE "Hercegovina"  prije 100 godina ili `ematizam fra Petra Bakule. (1970.). Mostar XE "Mostar" . Juriai Hrvatin, fra Gabrijel XE "Juriai Hrvatin, fra Gabrijel" : (2003.). Bibliografija. u: Botica, Stipe XE "Botica, Stipe" : (2003.). Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" . Zagreb. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai, Andrija: (1997.). Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Reljkovi, Matija Antun XE "Reljkovi, Matija Antun"  Satir iliti divji ovik. (priredio Josip Von ina XE "Von ina, Josip" ). Matas, Mate XE "Matas, Mate" : (1993.) Muko-leevaki prostor: historijsko-geografski prikaz. Zagreb. Mimica, Ivan XE "Mimica, Ivan" : (1989.) Legende i predaje Cetinske krajine u: Radovi 4. Split. Soldo, Josip A. XE "Soldo, Josip A." : (1988.) Seoba Ramljaka u sinjsku krajinu. u: Selidba Ramljaka, Rama-`it 1687.-1987. Sarajevo. `kobalj, Ante XE "`kobalj, Ante" : (1970.). Obredne gomile. iovo. `olji, dr. Anto XE "`olji, dr. Anto" : (1988.). Fra Pavao Vu kovi XE "Vu kovi, fra Pavao"   pokreta  seobe Ramljaka (U povodu 300. obljetnice s osloncem na romane I. Aralice) u: Selidba Ramljaka, Rama-`it 1687.-1987. Sarajevo. Viskovi, V.: (1996.). Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" . u: Hrvatski leksikon. Zagreb. TRUTH ABOUT PRINCES NAKIES AND VU KOVIES IN THE DISCOURSE PLEASANT AND IN TRADITION (Summary) Princes Naki (Vojnovi) and Vu kovi (Nemanovi) had to flee their ancestral homes in the Duvno XE "Duvno"  region before the Osmanlis. They settled mostly in the areas of Drnia XE "Drnia"  and Sinj XE "Sinj"  and from there they and their descendants used to make repeated charges against their persecutors delivering them shattering blows. Comparing Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  s texts and poems about the Naki and Vu kovi princes with modern historic sources it can be concluded that these heroes are as real as their exploits. Because of their heroism the Naki and Vu kovi princes gained great favour with the people who are still telling historical and etiological traditions about them. Key words: Fa. Andrija Ka i Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , Naki, Vu kovi, historical truth, literary truth.  Literaturu obveznu, literaturu dopunsku i lektiru navodim prema popisu dr. sc. Antuna Paveakovia koji je kolegij Knji~evnost katoli ke obnove (Hrvatska barokna knji~evnost) predavao na Odjelu za humanisti ke znanosti Sveu iliata u Splitu (sadaanjem Filozofskom fakultetu) od 2000/01. do 2005/06. akademske godine. Zna ajan je dio koriatene literature koja nije u tom popisu.Ta je literatura nevedena u biljeakama.  Indulgencija je povelja o oproatenju grijeha za novac koju je izdavala Katoli ka crkva i kojom se bogatila.  Ecclesia  crkva kao zgrada i institucija.  Hrvatski latinisti I, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratovi, PSHK, knj. 2. Zora, Matica hrvatska, Zagreb 1969, str. 681.- 707.  Samo su dva primjerka te knjige sa uvana. Reprint toga izdanja objavila je HAZU, Zavod za znanstveni rad, Vara~din, Biblioteka izdanja KS, NIZ REPRINTI, 1992. godine, a u povodu 125. obljetnice osnutka HAZU.  Ozna eni su listovi a ne stranice.  Mijatovi, Anelko: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, `kolska knjiga, Zagreb, 1996, str. 167.  Isto, str. 175.-176.  Isto, str. 178.  Isto, str. 178.  To je pjesma Kako je Ilija Primorac postrijeljao ~enine prosce (1635 stihova). Vidi: Petar Gudelj Hrvatska Odiseja, Mala nakladna kua Sv. Jure, Baaka Voda 1999.  Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, priredio Jakaa Ravli, PSHK, knjiga 11, Zora i Matica hrvatska Zagreb 1972, str. 181.-197.  Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, priredio Jakaa Ravli, PSHK, knjiga 11, Zora i Matica hrvatska Zagreb 1972, str. 202.  Isto, str. 206.  Isto, str. 211.  Isto, str. 212.  Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, priredio Jakaa Ravli, PSHK, knjiga 11, Zora i Matica hrvatska Zagreb 1972, str. 296.-341.  `ime Budini, J(osip) B(ratuli), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 114.-115.  Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, priredio Jakaa Ravli, PSHK, knjiga 11, Zora i Matica hrvatska Zagreb 1972, str. 129.-136.  Orbini, Mavro: Kraljevstvo Slavena, prevela Snje~ana Husi, priredio i napisao uvodnu studiju Franjo `anjek, Golden marketing Zagreb, Narodne novine Zagreb 1999, str. 110.-114. Ljudevit Gaj (Krapina, 1809.-Zagreb, 1872.) zabilje~io je predaju o brai ehu, Lehu i Mehu koji su stolovali u Krapini. Kada im je otac umro odlu ili su zbaciti rimski jaram. Njihova sestra Vilina bila je zaljubljena u rimskoga namjesnika i izdala mu je brau. eh, Leh i Meh zazidali su sestru u toranj koji se i danas zove Vilin toranj. Braa su pobjegla na sjever i tako je eh osnovao eaku, Leh Leaku (Poljsku) a Meh Meaku (Rusiju). Dra~en Kova evi je na temelju starijih zapisa (ili pri a koje je sluaao) kao pripovjeda  1993. godine objelodanio dvije stotine hrvatskih predaja i legenda meu kojima je i ova o ehu, Lehu i Mehu: U zemlji Hrvatskoj kako ka~u stari kroni ari, ~ivjelo nekad davno svo plemstvo slavensko. Knezom im bijaae Hrvat stolujui u starom gradu Krapini. Pokoravao se on rimskom caru i njegovom namjesniku u Hrvatskoj. U dubokoj starosti umre knez i ostavi za sobom tri sina: eha, Leha i Meha, te ki po imenu Vilina. Sinovi uz Krapinu sagrade joa dva grada  Psari i `abac i vladaae njima. Doskora dozlogrdilo brai rimsko godpodarstvo pa odlu e rimski jaram zbaciti. Njihova se sestra zagledala u rimskog namjesnika te mu, bojei se za nj, ispri a ato braa snuju. Doznavai sestrinu izdaju, braa je uzidaju ~ivu u toranj krapinskog grada kojeg i danas nazivaju Vilinim tornjem. Uvidjevai da se nee moi obraniti od rimskog cara, odlu e braa poi na sjever. Krenuae braa preko triju rijeka, put sjevera: eh utemelji eaku, Leh osnuje Poljsku, a Meh Rusiju. (Dra~en Kova evi, Legende i predaje Hrvata, Zagreb 1993, str. 9.) Radnja predaje dogodila se u vrijeme Ilira i Rimljana, a ne kako je navedeno u predaji.  Orbini, Mavro: Kraljevstvo Slavena, prevela Snje~ana Husi, priredio i napisao uvodnu studiju Franjo `anjek, Zagreb 1999, str. 288.  Isto, str. 289.  Hrvati i danas pripovijedaju o caru Duaanu. Vidi: Hrvatska usmena knji~evnost Bosne i Hercegovine: lirika, epika, retorika, priredio Marko Dragi, Matica hrvatska, HKD Napredak, Sarajevo 2006, str. 60.  Marko Kraljevi (?  Rovine, 1395.) sin je srpskoga kralja Vukaaina kojega je, pak, na vrelu dok je pio vodu umorio njegov sluga kako bi se dokopao zlatnoga lan ia koji mu je visio o vratu. Nakon Vukaaina kraljevao je Tvrtko Kotromani, ban (1353.  1377.) te kralj bosanski (1377.  1391.). Kraljevi je poginuo, borei se zajedno s Osmanlijama na Rovinama 1395. g. protiv rumunjskog vojvode Mir e.  I danas je u usmenoj komunikaciji izreka: Za Kulina bana bijaae lijepijeh dana.  Isto, str. 59.-93.  Vidi o tome: Dragi, Marko: Od Kozigrada do Zvonigrada (hrvatske povijesne predaje iz Bosne i Hercegovine), Mala nakladna kua Sv. Jure, Zajednica izdanja ranjeni labud, Baaka Voda-Mostar-Zagreb 2001, str. 36.-40.  Usp. Orbini, Mavro: nav. dj. str. 65.-67.  Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, priredio Jakaa Ravli, PSHK, knjiga 11, Zora i Matica hrvatska Zagreb 1972, str. 137.-147.  Isto, str. 149.-156.  Inkvizicija je stvorena u 13. st. To je bio istra~ni i kazneni organ katoli ke crkve koji se slu~io apijuna~om i mu enjima. Ukinuta je u 19. st.  Hrvatski latinisti II, PSHK, knj. 3, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratovi, Zora i Matica hrvatska, Zagreb 1970, str. 9.-12.  Vidi: Solar, Milivoj: Teorija knji~evnosti, XVII. izdanje, `kolska knjiga, Zagreb 1996, str. 152.-154.  Vidi: Koauti-Brozovi, Nevenka: itanka iz stranih knji~evnosti 1, `kolska knjiga, Zagreb 1996, str. 287.-358.  Jel i, Dubravko: Povijest hrvatske knji~evnosti, drugo znatno proaireno izdanje, Naklada P. I. P. Pavi i, Zagreb 2004, str. 87.  Frangea, Ivo: Povijest hrvatske knji~evnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske i Cankarjeva zalo~ba, Zagreb  Ljubljana 1987, str. 91.  Stari pisci hrvatski, Djela Iva Frana Gundulia, Na sviet izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, u Zagrebu 1877, str. 179.  Francuska je revolucija izvojevana parolom sloboda, bratstvo, jednakost.  Jel i, Dubravko: Povijest hrvatske knji~evnosti, drugo znatno proaireno izdanje, Naklada P. I. P. Pavi i, Zagreb 2004, str. 89.  100 djela knji~evnost jugoslavenskih naroda, sastavio Vlatko Pavleti, MH, Zagreb 1980, str. 17.  Stari pisci hrvatski, Djela Iva Frana Gundulia, Na sviet izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, u Zagrebu 1877, str. 284.-285.  100 djela knji~evnost jugoslavenskih naroda, sastavio Vlatko Pavleti, MH, Zagreb 1980, str. 17.  Frangea, Ivo: nav. dj. str. 97.  Zbornik proze XVI. i XVII. stoljea, priredio Jakaa Ravli, PSHK, knjiga 11, Zora i Matica hrvatska Zagreb 1972, str. 217.-224.  Frangea, Ivo: nav. dj. str. 97.-99.  Nezakoniti sin kralja Tvrtka I. XE "Tvrtko I., ban i kralj" , Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)" , izabran je za bosanskoga kralja 1398. godine. Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  poput Orbinija i Laavanina navodi kralja Ostoju Kristia (Kriatia) koji je ratovao protiv Dubrov ana i ~ivio razvratnim ~ivotom:  Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  kralj biae priko na ina u~gan u bludnosti i zato ne praaaae ~enam, divojkam ni udovicam inei silu najveim gospojam bosanskim (& ). (Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Razgovor ugodni naroda slovinskoga Matija Antun Reljkovi XE "Reljkovi, Matija Antun"  Satir iliti divji ovik (priredio Josip Von ina XE "Von ina, Josip" ) Zagreb,1988., str. 236.) O Ostojinom bludni enju starac Milovan XE "Milovan, starac"  pjeva u 17. pjesmi: Ljuto cvile Bosanke divojke ter proklinju Kristia Ostoju:  Bog ubio Kristia Ostoju, slavne Bosne XE "Bosna"  kralja zulumara! Jer ne osta pod vincem divojka ni u Bosni XE "Bosna"  mlada udovica koju nije Kristi obljubio, kralj od Bosne XE "Bosna" , da ga bor ubio! (str. 237.)  XE "Vuk i Hrvatini, Hrvoje" Puk i plemstvo se (1404. godine) pobuniae i istjeraae ga iz kraljevstva (str. 236.). Tada je kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  pobjegao u Bobovac XE "Bobovac"  i molio od Turaka XE "Turci"  pomo za preuzimanje kraljevstva, obeavai im plaanje godianjeg danka od dvadeset tisua akuda i svoga sina Radivoja XE "Radivoj, sin kralja Ostoje"  za taoca. Prva ~ena kralja Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  bila je Vita a XE "Vita a, prva ~ena kralja Ostoje" , nepoznata podrijetla, druga Kujava XE "Kujava, druga ~ena kralja Ostoje"  iz vlastelinske obitelji Jablanovia-Radinovia XE "Jablanovii-Radinovii" . Drugi Ostojin sin, ne zna se iz kojega braka, bio je Stipan Toma XE "Stipan Toma, kralj" . Godine 1408. Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  je svrgnuo kralja Tvrtka II. XE "Tvrtko II., kralj"  i ponovno postao bosanskim kraljem. Uzalud je 1415. godine nastojao zagospodariti ibeniko XE "ibenik" m. Kada je Hrvoje 1416. godine umro, kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  je svoju ru~nu kraljicu Kujavu otjerao i za ~enu uzeo Jelicu, Hrvojevu udovicu. (Tako piau Klai, Perojevi XE "Perojevi, Marko" , irkovi i drugi.) Krajem o~ujka ili po etkom travnja 1418. godine kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  je, vjerojatno u Biau, umro od groznice,  koju bijaae skrivila njegova neuta~iva pohota .  Zbornik stihova XVII. stoljea, priredio Rafo Bogiai, PSHK, KNJ.10, Zora, Matica hrvatska, Zagreb 1967, str. 101.-102.  Frangea, Ivo: nav. dj. str. 450.  Zbornik stihova XVII. stoljea, priredio Rafo Bogiai, PSHK, KNJ.10, Zora, Matica hrvatska, Zagreb 1967, str. 136. (Te stihove navodi i Frangea u svojoj Povijesti hrvatske knji~evnosti.)  Jel i, Dubravko, nav. dj. str. 96.  urevi, Ignjat, PSHK, knj. 18, priredio Franjo `velec, Zora i Matica hrvatska, Zagreb 1971, str. 233.  Herceg Stipan Vuk i Kosa a (Kosa a kod Fo e, 1405.  Herceg Novi, 1466.) naslijedio je 1435. g. od svoga strica Sandalja Hrania: Hum, Podrinje, dio Zete, Krajinu (Makarsku) i Poljica. }enio se tri puta. Prva mu je ~ena Jelena, ki Balae III.; druga mu je bila parmska plemkinja Barbara de Raugo, a trea Cecilija iz Senja. U prvom braku imao je keri: Katarinu (Blagaj, 1424.  Rim, 1478.), buduu bosansku kraljicu i Maru, te sinove Vladislava (Ladislava) i Vlatka. Trei sin Stipan je nakon o eve smrti iz nepoznatih razloga preaao na islam i ostvario blistavu karijeru. Stipan (Ahmet) Hercegovi bio je sedam godina veliki vezir. Po hercegu Stipanu Kosa i 1448. g. Hum se prozvao Hercegovinom.  Ignjat urevi, Z(oran) K(ravar) i D(arko) N(ovakovi) u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 206.  Petar Kanaveli (Kanavelovi), M(iljenko) F(oreti), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 331.-332.  Po etak hrvatskoga kazaliata zabilje~en je 1571. u Kor uli.  Jerolim Kavanjin, Z(oran) K(ravar), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 345.-346.  Jel i, Dubravko: Povijest hrvatske knji~evnosti, drugo znatno proaireno izdanje, Naklada P. I. P. Pavi i, Zagreb 2004, str. 97.  Jel i, Dubravko: nav. dj. str. 107.  Petar Zrinski, J(osip) V(on ina) i D(unja) F(aliaevac), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 807.  Ana Katarina Zrinski, J(osip) B(ratuli), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 808.  Fran Krsto Frankopan, Z(oran) K(ravar), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 224.  Pavlin (bijeli fratar), redovnik katoli kog reda pustinjaka Pavla. Ukinuo ih je car Josip II. 1786.  Gazophylacium  (gr .: gaza = blago, filatto = uvam) riznica, spremiate blaga; u srednjem vijeku svetohraniate tj. ormari u kojem su se uvale hostije za pri est; leksi ko blago.  Ivan Belostenec (Belostenac), Z(lata) `(undali) u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 60.-61.  Jel i, Dubravko: Povijest hrvatske knji~evnosti, drugo znatno proaireno izdanje, Naklada P. I. P. Pavi i, Zagreb 2004, str.107.  Juraj Habdeli, Z(oran) K(ravar), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 266.  Antun Kani~ili, Z(oran) K(ravar), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 331.-332.  Pavao Ritter Vitezovi, Z(oran) K(ravar) i D(arko) N(ovakovi), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 766.  Isto, str. 767.  Firentinku navode ljetopisci, kroni ari i povjesni ari. U narodu je i danas ~iva predaja po kojoj je herceg Stipan Vuk i Kosa a obljubio nevjestu najstarijega sina Vladislava koji je zbog toga s majkom otiaao u Dubrovnik i Senatu izlo~io opa ine svoga oca. S vojskom je doaao u Podvele~ i poslu~io se lukavstvom naredivai svakom vojniku da zapali po jednu vatru. Kad je to vidio njegov otac herceg Stipan uplaaio se pomislivai kako se radi o silnoj vojsci te je sve blago natovario na konje i mazge i pobjegao u Dubrovnik. O tomu blagu narod i danas pripovijeda, a spominje ga, kako smo ve vidjeli, i Ignjat urevi u Marunkovim suzama.  I danas su u usmenoj komunikaciji predaje koje kazuju da je herceg Stipan obljubio nevjestu svoga najstarijega sina Vladislava koji je zbog toga otiaao s majkom u Dubrovnik i izlo~io sve nevaljalosti koje je inio njegov otac herceg Stipan. Vladislav i otac mu herceg Stipan uzajmno su se optu~ivali da su u njihovom sukobu u pomo pozvali Turke. Turci su potom Radaku rekli da e izdati i njih kad je svoje izdao; odrubili mu glavu i sunovratili ga niz liticu koja se i danas zove Radakova stijena.  Hrvatski latinisti II, PSHK, knj. 3, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratovi, Zora i Matica hrvatska, Zagreb 1970, str. 150.  Rafael Levakovi, M(ijo) K(orade), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 426. Juraj Rattkay, Spomen na kraljeve i banove kraljevstava Dalmacije, Hrvatske XE "Hrvatska"  i Slavonije, prevela Zrinka Bla~evi, glavni urednik dr. Mirko Valenti, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2001., str. 138.  Piaui o Sv. Ladislavu Rattkay navodi djelo }ivot bla~enog Augustina& Ivana Tomka Mrnavia.  Isto, str. 181. Nakon smrti kralja Stipana Dabiae bosanski su velikaai izabrali za kraljicu Jelenu Grubu XE "Jelena Gruba, kraljica"  koja je bila na prijestolju od 1395. do 1398. godine. Juraj Rattkay, nav. dj. str. 178.-179. (Mnogi povjesni ari navode tu predaju.)  Prema povijesnim izvorima na Krbavskom je polju izginulo 13000 Hrvata. Juraj Rattkay, nav. dj. str. 278.  Navodim prema: Kreaimir Georgijevi, Hrvatska knji~evnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, MH, Zagreb 1969, str. 117. Hrvatski latinistiII, PSHK, knj. 3, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratovi, Zora i Matica hrvatska, Zagreb 1970, str. 95.-97. Hrvatski latinisti II, PSHK, knj. 3, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratovi, Zora i Matica hrvatska, Zagreb 1970, str. 45.-65.  Mandi, Dominik: Sabrana djela 4, Bogumilska crkva bosanskih krstjana, 2. izdanje, ZIRAL, Toronto-Zrich-Roma-Chicago 1982, str. 182.-214.  O knji~evnosti bosanskih franjevaca vidi: Hrvatska knji~evnost bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljea, priredio Ivo Pranjkovi, HKBiH, 100 knjiga, knjiga 6, Matica hrvatska, HKD Napredak, Sarajevo 2005, 389 str.  Matija Divkovi, J(oanna) R(apacka), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 177.  Ivo Pranjkovi u svojoj knjizi Hrvatska knji~evnost bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljea, na str. 17. navodi da je Bandulovi vjerojatno roen 1591. te da je vjerojatno jedno vrijeme boravio i u Srbiji.  Ivan Bandulovi, M(ilovan) T(atarin), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 39.  Vidi: Dragi, Marko: Legende o propasti Gavanovih dvora, u: Zbornik Ivana Mimice u povodu 70. roendana, uredili dr. }ivko Bjelanovi i dr. `ime Pili, Biblioteka `kolskog vjesnika, Split 2003. str. 69.  82.  Ivan An i, H(rvojka) M(ihanovi) S(alopek), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 7.  Franjo Glavini, J(osip) B(ratuli) i S(tjepan) D(amjanovi), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 244.  Plautovski motiv akrtosti nalazi se u komediji Skup (1555. g.) Dubrov anina Marina Dr~ia (1508.-1567.).  O klasicizmu vidi: Solar, Milivoj: Teorija knji~evnosti, XVII. izdanje, `kolska knjiga, Zagreb 1996, str. 154.-157; i: Koauti-Brozovi, Nevenka: itanka iz stranih knji~evnosti 1, `kolska knjiga, Zagreb 1996, str. 359-407.  Filip Grabovac, S(tipe) B(otica) i D(unja) F(aliaevac), u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Kreaimir Nemec, urednici: Dunja Faliaevac (Starija hrvatska knji~evnost), Kreaimir Nemec (Novija hrvatska knji~evnost), Darko Novakovi (Hrvatski latinizam), `kolska knjiga Zagreb 2000, str. 251.-252.  Biografski podaci dati su prema novijim autorima (Botica, Von ina, Juriai& ). Meutim za razliku od njih, Hrvatski leksikon donosi da je studirao filozofiju i pravo (ne navodei teologiju i da je umro 15. prosinca 1760.). V. Viskovi, Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  u: Hrvatski leksikon, Zagreb 1996., str. 561. Fra Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  je umro u polno 14./15. prosinca pa neki biografi navode 14. prosinac a drugi 15. prosinac kao dan njegove smrti. Vidi: Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , `kolska knjiga, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zbornik  Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  , Zagreb, 2003., str. 18.-40.  Fra Gabrijel Hrvatin Juriai XE "Hrvatin Juriai, fra Gabrijel" , Bibliografija, u: Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , nav dj., str. 269.-319.  Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , nav. dj., str. 68.  Rad je nastao povodom 300. obljetnice roenja fra Andrije Ka ia Mioaia i predat je za Zbornik radova sa skupa o fra Andriji Ka iu Mioaiu, HAZU, Zagreb. U meuvremenu je rad objavljen u mojoj knjizi Knji~evna i povijesna zbilja, Split 2005, str. 153.-182. U radu se govori i o popu Dukljaninu, Mavru Orbiniju, Pavlu Ritteru Vitezoviu, Ivi Andriu, djelima bosanskih franjevaca te drugim hrvatskim knji~evnicima i povjesni arima.  Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , `kolska knjiga, Filozofski fakultet Sveu iliata u zagrebu, Zbornik  Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  , Zagreb 2003., str. 68.  Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  tu planinu naziva Digman (str. 231.).  Orbini XE "Orbini, Mavro"  piae da je Kreaimir III. sin Tjeaimira XE "Tjeaimir"  i neak kralja Bele XE "Bela, kralj" , te zet hrvatskoga bana udomira ili }elimira XE " udomir (}elimir), ban" . Kralj je umro oko 1035. godine. Trebelije XE "Trebelije" , sin Bota della Scala XE "Bota della Scala" , nakon kraljeve smrti, uzima za ~enu njegovu kerku Madu i tako dobi vlast nad Hrvatskom XE "Hrvatska"  i Dalmacijom XE "Dalmacija" . Naslijedio ga je njegov sin Stipan, koji ne ostade dugo na vlasti, te ga naslijedi sin Vukmir XE "Vukmir" , a potom njegov mlai brat Kreaimir IV XE "Kreaimir IV, kralj" . Nakon smrti Kralja Kreaimira XE "Kreaimir IV, kralj"  IV. njegova ~ena Margarita XE "Margarita, ~ena Kreaimira IV."  odlazi u Dubrovnik XE "Dubrovnik" , zavoli taj grad i njegove graane, te ostade u tom gradu do kraja ~ivota. Pokopana je u crkvi sv. Stjepana. Mavro Orbini XE "Orbini, Mavro" , Kraljevstvo Slavena, (priredio Franjo `anjek XE "`anjek, Franjo" ), Zagreb, 1999., str. 408. Rattkay piae isto, ali ne navodi o kojem kralju Kreaimiru se radi. (Juraj Rattkay, Spomen na kraljeve i banove, Zagreb, 2001., str. 154.) ini se vjerojatnijim Orbinijevo pisanje da se radi o kralju Kreaimiru III., ali Orbini XE "Orbini, Mavro"  pogreano navodi da je umro 1035. godine. Ferdo `iai XE "`iai, Ferdo"  i drugi navode da je 1030. godine umro kralj Kreaimir III. (Ferdo `iai XE "`iai, Ferdo" , Povijest Hrvata XE "Hrvati"  u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925., str. 430.)  Kulin XE "Kulin, ban"  je bio ban Bosne XE "Bosna"  od 1180. do 1204. godine. Nepoznata je podrijetla. U vrijeme njegove vladavine bilo je blagostanje; nastaju prvi sa uvani pisani spomenici (tri primjerka njegove povelje 29. VIII. 1189. pisane latinskim i hrvatskim jezikom). Tom ispravom Kulin XE "Kulin, ban"  ban XE "Kulin, ban"  je sklopio mir i prijateljstvo s Dubrov anima XE "Dubrov ani"  dajui im povlastice, slobodu kretanja i boravka u Bosni XE "Bosna" . Prema invokaciji toga dokumenta razvidno je da je Kulin XE "Kulin, ban"  ban bio katolik. Kada je, pak, Kulin XE "Kulin, ban"  ban XE "Kulin, ban"  u svoju zemlju primio heretike koje je iz Splita XE "Split"  i Trogira XE "Trogir"  protjerao biskup Bernard XE "Bernard, biskup" , tada je (1200. godine) papa Inocent III. XE "Inocent III., papa"  tra~io od ugarskoga kralja Emerika XE "Emerik, ugarski kralj"  da povede kri~arski rat protiv Kulina. Meutim, Kulin XE "Kulin, ban"  je pisao papi kako se radi o pravim katolicima. Kulin XE "Kulin, ban"  ban XE "Kulin, ban"  je u travnju 1203. na Bilinom polju XE "Bilino polje"  kod Zenice XE "Zenica"  skupio  prvake  priore bosanskih krstjana koji su prisegnuli na pravovjernost. (Usp.: dr. fra Leon Petrovi XE "Petrovi, dr. fra Leo(n)" , Kraani bosanske crkve, drugo izdanje, Sarajevo-Mostar XE "Mostar" , 1999., Sima irkovi XE "irkovi, Sima" , Istorija srednjovekovne bosanske dr~ave, Beograd XE "Beograd" , 1964., str. 46.-49., Franjo `anjek XE "`anjek, Franjo" , Kraanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, 1996.). Optu~be iz inozemstva uveli avale su  krivovjerje bosanskih krstjana i njihov broj, a njih je pri kraju bosanske samostalnosti moglo biti najviae 40.000 u Bosni XE "Bosna"  i mo~da toliko u Hercegovini XE "Hercegovina" . (Dominik Mandi XE "Mandi, Dominik" , Sabrana djela 4, Bogumilska crkva bosanskih krstjana, II. izdanje, Ziral, Chicago-Roma-Zrich-Toronto 1979., str. 42.).  Ban Bori XE "Bori, ban"  (1154.-1163.) je, zavladavai Humom XE "Hum" , zaratio s Dubrov anima XE "Dubrov ani"  nanosei im velike gubitke. Godine 1154. opustoaio je mjesta u }upi dubrova ko XE "}upa dubrova ka" j a idue je godine bio krenuo na grad Dubrovnik XE "Dubrovnik" . To su Dubrov ani XE "Dubrov ani"  doznali pa su ga spremno do ekali i porazili uz obostrane goleme gubitke. U tom je boju poginuo D~ivo Crijevi XE "Crijevi, D~ivo" . Dubrov ane XE "Dubrov ani"  je predvodio legendarni Miho (Dominikov) Bobaljevi XE "Bobaljevi, Miho" . Tada je ban Bori XE "Bori, ban"  sklopio mir s Dubrov anima XE "Dubrov ani"  obvezavai se do~ivotno im svake godine slati  dva konja najplemenitije pasmine i par bijelih hrtova . (Mavro Orbini XE "Orbini, Mavro" , nav. dj. str. 410.)  Prijezda I XE "Prijezda I" ., bosanski ban (1254.-1287.), naslijedio je bana Ninoslava XE "Ninoslav, ban" . Bio je ugarski vazal u sredianjoj Bosni XE "Bosna" . Poznat je po svojoj povelji knezovima Baboniima XE "Babonii, knezovi" , (1287.), kojom im daruje ~upu Zemljenik XE "Zemljenik" . Imao je tri sina: Stipana I. Kotromani XE "Stipan I. Kotromani, bosanski ban" a (1284.-1310.), Prijezdu II. ( 1287. ) XE "Prijezda II."  i Vuka ( 1287.  ) XE "Vuk, sin Prijezde I."  te jednu ker koja se udala za Stipana Vodi kog. Njegovi su potomci kraljevi bosanski.  Laavanin (str. 81.) bana Kotromana pogreano datira u 1059. godinu kada je umoren ugarski kralj Andre.  Orbini XE "Orbini, Mavro"  piae kako se oni silno namno~iae i prozvaae Kotromani XE "Kotromanii" i, te dugo vladaae i odr~avaae slobodu u Bosni XE "Bosna"   uz drevne obi aje , ne dopuatajui nikome nasilni ko vladanje i zahtijevajui da se poatuju  sva iji polo~aj i baatina . Potomak te obitelji bio je ban Stipan XE  Stipan I. Kotromani, bosanski ban  koji je estito i mudro vladao Bosnom XE "Bosna" . Imao je sinove: Stipana, XE "Stipan, sin Stipana I. Kotromania"  Ninoslava XE "Ninoslav, sin Stipana I. Kotromania"  i Vladislava XE "Vladislav, sin Stipana I. Kotromania"  i kerku Danicu XE "Danica, ki Stipana I. Kotromania " . Umro je 1310. godine.  Juliji `ari XE "`ari, Julija"  2004. g. u Miljackoj u duvanjskom kraju pripovijedao Drago Bagari XE "Bagari, Drago"  (ro. 1938.) Vl. rkp. zb. d. 2004., str. 9. Bijeg kraljice Elizabete navode Orbini XE "Orbini, Mavro"  (str. 412.) i drugi povjesni ari.  Elizabeta (Jelisaveta) bila je kerka srpskoga kralja Stefana Dragutina XE "Stefan Dragutin, srpski kralj"  (1276.-1282.). Udala se za bana Stipana I. Kotromania XE "Stipan I. Kotromani, bosanski ban"  (1284.-1310.).  Ban Stipan XE "Stipan II. Kotromani, bosanski ban"  je bio gr koga obreda, a kada je kod njega bio tajnikom dubrova ki kanonik Domanja Vol i Bobaljevi XE "Vol i Bobaljevi, Domanja" , preaao je na katoli anstvo. Njegova kerka Elizabeta  XE "Elizabeta, ki Stipana II. Kotromania" se udala za ugarskoga kralja Ludovika, XE "Ludovik, ugarski kralj"  kojemu je umrla prva ~ena Margarita. Kada se ban Stipan XE "Stipan II. Kotromani, bosanski ban"  spremao na svadbu svoje kerke, teako se razboli i umre 1353. godine. Pokopan je u franjeva koj crkvi sv. Nikole u Mileaevu XE "Mile(aevo)"  kod Visokoga XE "Visoko" . Mavro Orbini XE "Orbini, Mavro" , nav. dj., str. 411.-417.  Usp. Marko Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Stjepan II. Kotromani, u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" , HKD Napredak, Sarajevo, 1942. 1991. 1998., str. 250.-285.  Vjerojatno prema gr koj rije i stefanos ato zna i kruna. Najvei broj hrvatskih povjesni ara piae ta imena Stjepan, a srpski povjesni ari piau Stefan. Nada Klai XE "Klai, Nada"  piae Stepan. Iz sa uvanih dokumenata vidljivo je da su se sami kraljevi pisali Stifan i Stipan. ini se, prema tome, da ih je najbolje pisati Stipan.  Marko Perojevi XE "Perojevi, Marko"  piae da je Tvrtko zavladao u 15. godini ~ivota. Usp. Marko Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Ban Stjepan Tvrtko, u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" , knjiga I., HKD Napredak, Sarajevo 1942.-1991.-1998., str. 286.  Meutim, neki bosanski plemii, Tvrtkovi roaci, su se odmetnuli jer nisu mogli podnijeti da ih vodi neiskusan mladi i joa k tomu ato sluaa majku. Pavle Kuluai XE "Kuluai, Pavle"  je tako zauzeo Usoru XE "Usora"  i proglasio se banom. Tvrtko ga s vojskom porazi i zatvori u tamnicu u kojoj Kuluai umre. Tvrtko, ban bosanski, 1373. godine zidao je grad Novi (Herceg Novi XE "Novi (Herceg Novi)" ), u kojemu je roen sv. Leopold Bogdan Mandi XE "Mandi, Leopold Bogdan" . Tri godine kasnije raakoga kralja Vukaaina XE "Vukaain, raaki kralj"  umori njegov sluga kako bi se domogao zlatnoga kri~a koji je visio kralju na prsima. Poslije Vukaainove smrti Tvrtko Stipan postade bosanskim kraljem.  Tada je Tvrtko uhvatio i oslijepio Vladislava XE "Dabiai, Vladislav"  Dabiaia, gospodara Neretve XE "Neretva" .  Prije krunidbe Tvrtko se o~enio Dorotejom XE "Doroteja, ki cara Stracimira" , kerkom vidinskoga cara Stracimira XE "Stracimir, vidinski kralj" , koja je bila dvorska dama ugarske kraljice. Orbini XE "Orbini, Mavro"  piae da je vrlo kratko ~ivjela s mu~em, ne rodivai mu djece. Umrla je skoro istodobno kad i majka kralja Tvrtka. On se potom o~enio bosanskom plemkinjom Jelicom XE "Jelica, druga ~ena Tvrtka I." . Na molbe i preklinjanja svoje majke kralj Tvrtko je vratio svoga brata Vukia XE "Vuki, brat Tvrtka I."  iz Ugarske XE "Ugarska"  i oprostio mu. Kralj Tvrtko je proairio svoje kraljevstvo do Save XE "Sava" , a na jugu je posjedovao Kotorski  XE "Kotor" zaljev. Kada je ban Ivania XE "Nelipi, Ivania, ban" , s drugim odmetnicima ugarskoga kraljevstva, zarobio kraljicu Mariju XE "Marija, kraljica"  i pogubio njezinu majku Elizabetu, kerku umrloga kralja Ludovika XE "Ludovik, ugarski kralj" , napali su ga sin i roaci ugarskoga nadvornika. Ban je pobjegao u Bosnu XE "Bosna" . Kralj Tvrtko mu nije mogao dati dostatnu zaatitu pa su ugarski vojnici zarobili Ivaniaa. Vezali su ga konju o rep i tako uokolo vukli, a zatim mu usijanim klijeatima kidali meso, raa etvorili ga i objesili na etvera vrata grada Pelengera XE "Pelenger"  (Mavro Orbini XE "Orbini, Mavro" , nav. dj., str. 423.). Tada je kralj Tvrtko stupio u savez s napuljskim kraljem Karlom XE "Karlo, napuljski kralj" , a protiv Ugara XE "Maari" . `ibenik XE "`ibenik"  i Split XE "Split"  su se predali kralju Tvrtku. Za vrijeme Tvrtkova kraljevanja u Bosnu XE "Bosna"  prodre turski vojskovoa `ain XE "`ain, turski vojskovoa"  s osamnaest tisua vojnika i navale pustoaiti zemlju. Tvrtkove vojskovoe Vlatko XE "Vukovi, Vlatko"  Vukovi i Radi Sankovi XE "Sankovi, Radi"  sa sedam tisua vojnika ustanu u obranu zemlje. Sukobe se na Rudinama XE "Rudine"  a zatim u Bilei XE "Bilea"  i sasjeku i poraze tursku vojsku uz neznatne vlastite gubitke. Poslije toga poraza Turci XE "Turci"  se nisu usuivali napadati Tvrtkovu zemlju.  Marko Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Kralj Stjepan II. Tvrtko, u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" , Sarajevo, 1942. 1991. 1998., str. 349.  Slavoljub XE "Boanjak, Slavoljub"  Boanjak (I. F. Juki XE "Juki, Ivan Franjo" ), Zemljopis i poviestnica Bosne XE "Bosna" , 1850., str. 110.  Prema tekstu nepoznatog Boanjanina iz 1482. godine Cvijeta je bila ~ena kralja Dabiae, a Jelena Gruba bila je ~ena kralja Ostoje XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  kako to navodi Orbini XE "Orbini, Mavro" . (Mak Dizdar, Antologija starih bosanskih natpisa, Sarajevo 1997., str. 285.-286.)  Juraj Rattkay, Spomen na kraljeve i banove kraljevstava Dalmacije, Hrvatske XE "Hrvatska"  i Slavonije, Zagreb, 2001., str. 181.  Marko Perojevi XE "Perojevi, Marko" , Stjepan Dabiaa XE "Dabiaa, kralj bosanski" , u: Povijest Bosne XE "Bosna"  i Hercegovin XE "Hercegovina" e XE "Bosna i Hercegovina" , HKD Napredak, Sarajevo, 1942.-1991.-1998., str. 350.  Klai piae da je svrgnuti kralj Ostoja XE "Ostoja, Stjepan (kralj)"  otiaao u Ugarsku XE "Ugarska" , vezao se uz Sigismunda koji je poslao vojsku bana Ivana Morovikog koji je dopro do Bobovca XE "Bobovac"  gdje se odr~ala posada vjerna Ostoji. Tako je za Ostoju osigurano uto iate u Bobovc XE "Bobovac" u. Usp. Vjekoslav Klai XE "Klai, Vjekoslav" , Povijest Hrvata XE "Hrvati"  (knjiga druga), Zagreb, 1974., str. 373.  Kotromani, u Hrvatski leksikon sv. 1., Zagreb, 1996., str. 631.  Mavro Orbini XE "Orbini, Mavro" , nav. dj. str. 429.  Kotromani, u: Hrvatski leksikon, sv. 1., Zagreb, 1996., str. 631. (Orbini XE "Orbini, Mavro"  u navedenome djelu, str. 429., piae da je Tomaa XE "Stipan Tomaa, kralj"  bio sin velikaaa Pavla Kuliaia.)  Usp. Marko Dragi XE "Dragi, Marko" , Deset kamenih ma eva, Mala nakladna kua Sv. Jure, Baaka Voda, 1999., str. 125.  127.  Ljubo Luci XE "Luci, Ljubo" , Rama kroz stoljea, Sarajevo, 2002. Kraljica Katarina Vuk i Kosa a  Tomaaevi (Blagaj, 1424.-Rim XE "Rim" , 1478.) posljednja je bosanska kraljica. Kerka je hercega Stipana Vuk ia Kosa e (1405.-1465.). Po njemu se Hercegovina XE "Hercegovina"  prozvala 1448. godine. Katarina se udala za kralja Tomaaa 1446. godine. Sagradila je aest crkva. U znak ~alosti za kraljicom Katarinom ~ene i danas u Laavansko-lepeni kom kraju nose crne rubce. Turci su joj zarobili djecu Katarinu (10 godina) i Sigismuna (12  14 godina) i islamizirali. O kraljici Katarini viae: Marko Dragi XE "Dragi, Marko" , Od Kozigrada do Zvonigrada, Baaka Voda  Mostar XE "Mostar"   Zagreb, 2001., str. 127.-133. kao i Povijesnoteoloaki simpozij u povodu 500. obljetnice smrti Bosanske kraljice Katarine, Sarajevo, 1979., a o hercegu Stipanu u knjizi Od Kozigrada do Zvonigrada, str. 81.-82.  Prireiva u se potkrala pogreaka kod prijevoda Naredbe kada navodi: Naredba Stipana Tomaaa posljednjeg bosanskog kralja. Kralj Stipan Tomaa XE "Tomaa, Stjepan (kralj)"  je predzadnji a ne zadnji bosanski kralj.  Usp. Pavao Ritter Vitezovi XE "Vitezovi, Pavao Ritter"  (priredio i predgovor napisao Josip Bratuli XE "Bratuli, Josip" ), Zagreb, 1994., str. 104.-106. O sramotnome padu Bosne XE "Bosna"  Vitezovi piae u djelu Bosna XE "Bosna"  captiva.  To je pismo datirano 3. lipnja 1459. godine. Meutim tada je vladao kralj Tomaa XE "Tomaa, Stjepan (kralj)" , Stipanov otac.   XE "Bobovac" Mehmed XE "Mehmed II., sultan"  je s vojskom, koja je brojala sto pedeset tisua konjanika, osim pjeaaatva, preaao Drinu XE "Drina"  bez ikakva otpora, a potom i rijeku Bosnu XE "Bosna, rijeka" , napadnuvai Bobovac XE "Bobovac" . Dugo ga je tukao, ali ga nije mogao osvojiti. Tada je poglavar Bobovca XE "Bobovac"  Radi  (Radak XE "Radak" ), kojega je sultan podmitio, izdao taj grad. Opsada Bobovca XE "Bobovac"  od Turaka XE "Turci" , prema predaji, trajala je sedam godina. Sultan (Fatih) je topovima tukao grad s tri polo~aja: s Lijeanice XE "Lijeanica" , na istoku, gdje se i sada pokazuje lokalitet Carev kamen,  XE "Carev kamen" na kojemu je car sjedio; s lokaliteta Meterizi,  XE "Meterizi" sjeverno od Brani a  XE "Brani " i puta Dragovii-Mijakovii,  XE "Dragovii"  XE "Mijakovii" gdje se pokazuju navodni jarci, nasipi (meterizi za vatreni polo~aj), te s vrha kose Hrida  XE "Hrid" na zapadu. (Pavao Aneli, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo, 1973., str. 146.) XE "Bobovac"  Orbini XE "Orbini, Mavro"  (str. 435.) XE "Orbini, Mavro"  piae da je Radi nekad bio manihejac, koji se zatim bijaae po eo pretvarati da je katolik, a budui da ga  Turci XE "Turci"  bijahu potkupili novcem, on im preda grad. Kraljica je Katarina XE "Katarina, kraljica"  iz Bobovca XE "Bobovac"  pobjegla u Dubrovnik XE "Dubrovnik" , a zatim u Rim XE "Rim" .  iro Truhelka XE "Truhelka, iro" , Kraljevski grad Jajce, povijest i znamenitosti, Naklada J. Studeni ke i Druga Sarajevo, 1904., (Pretisak OP Jajce 1996.), str. 13.-15.  Usp: Sreko M. D~aja XE "D~aja, Sreko M." , Konfesionalnost i nacionalnost Bosne XE "Bosna"  i Hercegovine XE "Bosna i Hercegovina" , Mostar XE "Mostar" , 1999., str. 259.-264. Ivo Andri XE "Andri, Ivo" , Razvoj duhovnoga ~ivota u Bosni XE "Bosna"  pod utjecajem Turske vladavine, (doktorska disertacija) Beograd XE "Beograd" , 1997., str. 19.-26.  Rad je objavljen u `kolskom vjesniku br. 3-4, Split 2003, str. 283.-295. Studija je potom znatno proairena i objavljena u mojoj knjizi Knji~evna i povijesna zbilja, Split 2005, str. 183.-234. U toj je knjizi u prilogu suvremeni zapis usmene epske pjesme }enidba Stjepana Nakia (586 stihova). Pjesma je zapisana u Vinovu Gornjem 2004. godine.  Biografski podaci dati su prema novijim autorima (Botica, Von ina, Juriai& ). Meutim za razliku od njih, Hrvatski leksikon donosi da je studirao filozofiju i pravo (ne navodei teologiju i da je umro 15. prosinca 1760.). V. Viskovi, Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  u: Hrvatski leksikon, Zagreb 1996., str. 561. Fra Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  je umro u polno 14./15. prosinca pa neki biografi navode 14. prosinac a drugi 15. prosinac kao dan njegove smrti.  Vidi: Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , `kolska knjiga, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zbornik  Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  , Zagreb, 2003., str. 18.-40.  Fra Gabrijel Hrvatin Juriai XE "Hrvatin Juriai, fra Gabrijel" , Bibliografija, u: Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , nav dj., str. 269.-319.  Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , nav. dj., str. 68.  Usp. Stipe Botica XE "Botica, Stipe" , Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija" , `kolska knjiga, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zbornik  Ka i , Zagreb 2003., str. 95.-97.  Turci su na tome mjestu prijevarom zarobili posljednjega bosanskoga kralja Stipana Tomaaevia s kojim su obilazili bosanske gradove nareujui poglavarima da predaju svoje gradove. Tako je neko mono bosansko kraljevstvo porobljeno za tjedan dana, a kralj Stipan okrutno smaknut. Vidi: Marko Dragi XE "Dragi, Marko" , Deset kamenih ma eva, Baaka Voda 1999., str. 168.-170. Marko Dragi XE "Dragi, Marko" , Od Kozigrada do Zvonigrada, Baaka Voda-Mostar XE "Mostar" -Zagreb 2001., str. 28.-31., 75.  Tatjani ui XE " ui, Tatjana"  2004. g. u Koritim XE "Korita"  pripovijedala Dragica uri XE "uri, Dragica"  (ro. 1931. g.) Vl. rkp. zb. 2004. D. str. 15.-16.  Ante `kobalj XE "`kobalj, Ante" , Obredne gomile, Sv. Kri~ na iovu, 1970; str.253.  Sinjski ljetopisac fra Petar Filipovi XE "Filipovi, fra Petar"  1756. godine po sjeanju navodi fratre koji su 1687. stanovali u Rami XE "Rama" . Meu tim fratrima bili su: Jure Naki (vjerojatno je to fra Antunovo krsno ime) I fra Pavao Vu kovi XE "Vu kovi, fra Pavao" . Navodim prema: Josip A. Soldo XE "Soldo, Josip A." , Seoba Ramljaka u sinjsku krajinu, Rama-`it 1687.-1987., Sarajevo, 1988., str. 29.  U knjizi Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Razgovor ugodni naroda slovinskoga Matija Antun Reljkovi XE "Reljkovi, Matija Antun"  Satir iliti divji ovik (priredio Josip Von ina XE "Von ina, Josip" ) Zagreb,1988., na str. 521. potkrala se pogreaka kada se navodi da je Pavao roen 1750. godine  i bi kapetan od piaaca, vicegovernator od oru~ja i koluneo sopraintendante od Krajine. Prema tome Pavao je imao samo 10 godina kada je Andrija Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  umro i nije mogao tako mlad postii titule koje navodi Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  Mioai.  U Vinovu Gornjem XE "Vinovo Gornje"  u velikoj se mjeri odr~avaju povijesne, prirodnogeografske, demografske i gospodarske prilike cijelog zagorskog podru ja, a usmeno umjetni ko stvaralaatvo stanovnika Dalmatinske zagore posredno i neposredno odra~ava viaestoljetne gospodarske i druatvene prilike.  Mate Matas XE "Matas, Mate"  u svojoj knjizi Muko-Leeva ki prostor: historijskogeografski prikaz, Hrvatsko geografsko druatvo, 1993. o selu Vinovo piae na str. 214.-215. citirano mjesto na str. 215. Matas usput navodi da je o tragediji Nakievih svatova ispjevana i pjesma u stilu Ka ieva deseterca i o tome upuuje na izvor: Malea, Tri zvonika, List ~upe Bratanova, Split, 1992.  Na kraju pjesme je pripomena njena autora  Dragi ita u . U njoj, uz ostalo, Gotovac ka~e da se grobnice  nalaze u zemlji na sve etiri strane naravno, Nakievih svatova. Viae o tome u: Jakov Grbeaa XE "Grbeaa, Jakov" , Uneai XE "Uneai"  i okolica kroz tisuljea, Poglavarstvo opine Uneai, 1997., posebno str. 136.-146. U pjesmi }enidba Stjepana Nakia XE "Naki, Stjepan"  koju navodim u Prilogu ovoga rada stoji da je poginulo 230 svatova Stipana Nakia.  Hrvatski leksikon L-}, Zagreb 1997., str. 151.  Hercegovina XE "Hercegovina"  prije 100 godina ili `ematizam fra Petra Bakule, Mostar XE "Mostar"  1970., str. 133.  Janko Sibinjanin XE "Sibinjanin, Janko"  (Janos Hunyadi, erdeljski vojvoda; Hunyad, Erdelj, 1387.  Zemun, 11. kolovoza 1456.). Plemi je vlaako-slavenskoga podrijetla. Ratovao na strani Ugara a protiv Turaka: 1441. pobijedio smederevskoga namjesnika Ishak-bega XE "Ishak-beg" ; 1442. porazio rumelijskoga begler bega ehabedina XE "ehabedin, begler-beg" ; 1443. sudjelovao u ugarskom pohodu kroz Raku XE "Raka"  i Bugarsku XE "Bugarska" ; 1444. sudjelovao u bitki kod Varne XE "Varna" . Godine 1446. imenovan namjesnikom u Ugarskoj. Pokuaao je ustrojiti kraanski savez protiv Turaka. Prodro je na Kosovo XE "Kosovo"  1448. godine, ali ga je izdao raaki despot ura Brankovi XE "Brankovi, ura"  te je do~ivio poraz. Despot Brankovi ga je zarobio i utamni io u Smederevu. O tome bugari najstarija bugaraica koju je zapisao talijanski renesansni pjesnik Ruggero de Pazienza XE "Pazienza, Ruggero de"  etvrtka 1. lipnja 1497. god. kod Moliakih Hrvata XE "Hrvati" . Lirsko-epske pjesme bugaraice nalazimo jedino kod Hrvata XE "Hrvati" ! Usp. O tome: Josip Kekez XE "Kekez, Josip" , Bugaraice, str. 69.-71. Zagreb, 2000.) Janko je Sibinjanin osloboen nakon velike otkupnine. Godine 1456. obranio je Beograd XE "Beograd" . Nakon turskoga povla enja umro je od kuge 11. kolovoza 1456. godine. Najstariji mu je sin Ladislav preuzeo obranu Beograda, a drugi sin Matija Korvin XE "Korvin, Matija, ugarski kralj"  1458. god. izabran je za ugarskoga kralja. [Matija Korvin XE "Korvin, Matija, ugarski kralj"  (1443.  1490.) nazvan je Korvin XE "Korvin, Matija, ugarski kralj"  jer je u grbu imao gavrana (lat. corvinus  gavran). Borio se protiv Turaka i pred Bo~i 1463. god. oslobodio je viae gradova u Bosni XE "Bosna"  i Hercegovin XE "Bosna i Hercegovina" i te formirao Jaja ku i Srebreni ku banovinu. Nije imao zakonitih sinova, a nezakoniti sin Ivania (Wroclaw, 1473.  Krapina, 1504.) bio je slavonski herceg.] O vojvodi Janku Ka i XE "Ka i Mioai, fra Andrija"  pjeva u pjesmama: 39., 40., 41., 42., a spominje ga i u nekim drugim pjesmama. Pismu od Sekule, Jankova netjaka(br. 44.) Herder je uvrstio u svoju zbirku Volkslieder 1778.-1779. godine. Janko Sibinjanin XE "Sibinjanin, Janko"  je omilio hrvatskomu narodu pa se i danas (2004. god.) pripovijeda o njemu.  S. Gr i, Sinjske narodne pjesme i pri anja , Split, 1920., str. 201.-202.  Vidi: Ivan Mimica XE "Mimica, Ivan" , Legende i predaje Cetinske krajine, Radovi br. 4. Filozofski fakultet u Zadru, OOUR prirodoslovno-matemati kih znanosti i odgojnih podru ja u Splitu XE "Split" , Split, 1989., str. 233.-244. (citat na str. 237.)  O bijegu Ramljaka Ivan Aralica XE "Aralica, Ivan"  piae u romanima: Put bez sna (1982.) i Duae robova (1984.). Usp. Dr. Anto `olji XE "`olji, dr. Anto" , Fra Pavao Vu kovi XE "Vu kovi, fra Pavao"   pokreta  seoba Ramljaka (U povodu 300. obljetnice, s osloncem na romane Ivana Aralice), u: Selidba Ramljaka, Rama-`it 1687.-1987., Sarajevo 1988., str. 59.-66. Ivan Aralica XE "Aralica, Ivan"  piae da je fra Pavlova majka iz Kreaeva, da mu je otac poginuo tri dana prije ~enidbe te da se majka udala za nekoga siromaha na Oraacu u Rami XE "Rama" .  Kazao 2003. g. Nikola Popovi XE "Popovi, Nikola"  (roen 1951.  Stupe pored Livna XE "Livno" ). Vl. rkp. zb. 2003. K.  Predaju Vu kovine Danijela An i XE "An i, Danijela"  je zapisala u svibnju 2003. godine po kazivanju Marka Radoaa XE "Radoa, Marko" , roenog 1933. godine u Letki XE "Letka" . Marko je rekao da je u Mokronogama najstarije katoli ko groblje, koje se takoer zove Vu kovine. Vl. rkp. zb. 2003. D. str. 22.   PAGE  PAGE 106 PAGE  PAGE 112 RB\^`n02vx,.n p fhjlӻ} jUj>*B*Uph0J= j0J=U jU5\6] 6CJ] aJnHtHCJCJaJ6CJ]aJ CJ\aJCJaJ CJ]aJ CJ]aJ56CJ\]56CJ$\] 5CJ$\CJ$ 6CJ$]/FHJLNPR2468:<>@B\^`bdf$a$00$a$0$`a$$`a$`xfhjln02Jnvx,.Pn p `$a$p 0 2 P B   P R z $If>$If (|54-D7$8$H$M ``]$$Ifl 04 laz "$&(*,dfhj68:nprvxz|~45ݹݟjkUj>*B*Uph:aJjqUj>*B*UphjwUj>*B*Uph0J= 5;\aJ j0J=U jUj}U:567CDE_`acdefgh    ./0JLNj>*B*UphjYUj>*B*Uph 5;\aJj_Uj>*B*Uph:aJjeU jU0J= j0J=Uj>*B*Uph6f0tf62F :!!F"""b$%45"$&*,.024lnpr.02fhjnprtvxݵݟjA Uj >*B*UphjG Uj>*B*Uph:aJjMUj>*B*Uph0J= 5;\aJ j0J=U jUjSU: PRTVprt "$XZ\`bdfhj j)Uj >*B*Uphj/ Uj >*B*Uphj5 Uj >*B*Uph:aJj; U jU0J= j0J=Uj >*B*Uph8VXZ\NPR(*,02468:rtvj>*B*UphjUj>*B*Uph 5;\aJjUj>*B*Uphj#Uj>*B*Uph0J=:aJ j0J=U jU9vx:<>rtvz|~$&(,.0246nprtjUj>*B*UphjUj>*B*Uphj Uj>*B*Uph:aJjU jU0J= j0J=U>VXZ8:<@BDFHJ( * , . L N P jUjj>*B*UphjUjp>*B*UphjUjv>*B*Uph:aJjU jU j0J=Uj|>*B*Uph0J=9 ,!.!0!4!6!8!:!!v!x!z!|!!!!!!!!!!!!! " """#"$"%"?"@"A"C"D"E"F"G"H"d"e"f"g"{"|"jR>*B*UphjUjX>*B*UphjUj^>*B*UphjUjd>*B*Uph0J=:aJ j0J=U jU<|"}""""""""""""""""""""""""""###$$$ $T$V$X$\$^$`$b$d$f$$$$$$$$% % %%%%%%%R%T%jUj@>*B*UphjUjF>*B*UphjUjL>*B*Uph0J=:aJ j0J=UjU jU*B*Uphj"Uj.">*B*Uphj!Uj4!>*B*Uph:aJj U jU0J= j0J=Uj: >*B*Uph8%%n&''\(()f* ++d, --.0//02222 2^20 9r -D7$8$H$M -D7$8$H$M `45'''''''''''(((N(P(R(V(X(Z(\(^(`(((((((((((((((((4)6)8):)z)|)~))))))))))))*j'>*B*Uph 5;\aJj&Uj&>*B*Uphj%Uj%>*B*Uphj$Uj"$>*B*Uph0J=:aJ j0J=U jU9** *"*$*X*Z*\*`*b*d*f*h*j*********++++ + +++H+J+L+N+++++++++++++,,, ,, ,",V,X,Z,^,`,b,d,f,h,,j{*Uj)>*B*Uphj)Uj)>*B*Uphj(Uj (>*B*Uph:aJj'U jU0J= j0J=U>,,,,,,,,,---- - --F-H-J-L-V-Z-d-x-z-|-------------.F.H.J.~.............j->*B*Uph 5;\aJji-Uj,>*B*Uphjo,U0J=mHnHsH j+>*B*Uph:aJju+U jU j0J=Uj*>*B*Uph0J=6...."/$/&/*/,/./0/2/4/l/n/p/r/////////////00 0"00000000000000416181:11111122 22jQ1Uj0>*B*Uph 5;\aJjW0U0J=]j/>*B*Uphj]/Uj.>*B*Uph:aJ j0J=Ujc.U jU0J=:222222 2\2^2r2777;;;<<&<`<<<< =4=== >:>>4?R??@@@~AAABdBvBBBBB2CLCNClCCCCCD"Dɭ֣֣֣֣֣֣֠@aJ@aJ 6]aJaJ6B*]aJphj0JB*CJUaJph;OJQJaJnHtH56B*\]aJph B*aJph56CJ\] jU 5;\aJ j0J=U jU7^2`2b2r2t27777;;;<<= >4?A & F K-DM  & F-D7$8$H$M  d-D7$8$H$M -D7$8$H$M `-D7$8$H$M `ABNC"D$FGJIBJLMNNNNN-DM ` -DM -DM  & F-DM  & F K -DM ] & F K-DM ]"DXDzD|DDDDVE>FFFJGvGGGH@HVHHfII@JBJtJJ&KLKKKKLL4LpLLMMMNNNNNN2ONOPOhOOPP2PVPPTQVQtQQQQQR8R:RXRxRRRRRS&T(TBTTTUUbUUU@aJ@aJ@aJ5\56\]aJ 6]aJaJ6] 6]aJaJQNPOPVQQ:RR(T>UU!VNV|VVVW:YYvZZ[\Z]]4^^_ & F Zm-DM ^`mUU V V!V:VMVNVgV{V|VVVVVVVVWX"XX8Y:Y^YYYYYYY>ZtZvZZZZZZ.[b[[[\V\\\\&]X]Z]x]]]]^2^4^X^^^^_z____`:`<`^```a6aaaaHbbbbb@aJ@aJ@aJ@aJ@aJ@aJ@aJaJ 6]aJ@aJR_<`abbb(cdcdefhg hh*iiHkkl|np2q8rttfu & F Zm-DM ^`mbb&c(cJcbcdcccddeZeeee$f:fffff8gfghgggh hFhhhhhiJiiiij^jjkkkkl~lllmvmmznnoTooopp0q2qTqq6r8rrr2sxsst:tttttudufuuu(v*vNvvvv0w@aJ@aJ@aJ@aJaJ 6]aJXfu*v2ww,xxPytz{|6}~~,vNt  & F ^m-DM ^`m0w2wTwwwwwx*x,xNxnxrxxxxxNyPyzyyy`zrztzz{{{{{||D||4}6}X}~}}}~~ ~Z~~~~P̀v*,J$*ڃ <tv҄LNąrt@aJ@aJ@aJ56\]aJ@aJ 6]aJaJ@aJTtΆ @ln(XLdl"PPpؓړ, .<*,rt4jlš֛bdܜޜ @aJ@aJ@aJ@aJ@aJ56\]aJ@aJ 6]aJaJRړ ,tldޜ~n,Ģk-DM ^k` & F F-DM  & F -DM  -DM `H.-DM ^H`|~$Plnԟ*,Lȡ֡D¢Ģ(`b.0P@^`ҥ Xnz|F~ĨPҩ4̪ ,vBDέЭ,@aJ@aJ@aJ@aJ@aJ@aJ@aJaJ 6]aJTĢb0` | DЭ~l & F-DM  F-DM ` & F F-DM k-DM ^k`ʮJ$D|~.jl.<޲ DrҴԴ zп".`pt FfNh 56\]6]j0JCJU56\]aJ5\@aJ@aJ@aJaJ 6]aJN ijƳd&xxz 9r ` ^-DM -DM & F-DM hj|8:Xtv"$>FTVhx^`p~v6>8  88"V"h""""##2##;OJQJaJnHtHCJCJ j0JU6] 56\]j0JCJUSz~"$<^`b~R$HZ d$a$`$`a$Z.v>Fbxr0"  d    T Z\^`bdX"Z"$h%V&X&&#####P$T$p$$D&P&R&T&&&t--h0j0l0,181:3J3>>EEEF@MNOOO|Q~QYtbb|ggiiiilmmmm:mXmnBnppvvv@wwwwwhxxzz{{}6~dCJ6;OJQJ]aJnHtH;OJQJaJnHtHCJj0JCJU5\ j0JU 56\]6]L&&(*(/n0L49<V=>>2?4?ACF@MOU:YYYYZ[>bf dfg|hiiiimmm8m:mzv|vwwwfxhxxxxzzzz$a$` 9r  dz{{{}}.~4~6~z΁dflnx & F$a$`dlz Ԋފ&@L(FNđƒ"NPVvx`$&@p֩4TīƫV|ڮ Zt 56\]56CJ\]j0JCJU0JCJ;OJQJaJnHtH5\CJ 5CJ\6]Nxz\ҊԊ܊ފ$&@BJL $^`a$$a$`&(FHPR‘đ̑ΑĒƒ"$PR $^`a$^`$a$`R:hԚxz|~  $&Ĩȫ` 9r  d $^`a$ȫʫ̫^ҵ4ڷJjt¿R^```NPh 4DڷJ^t¿|DR$2@P&<|~Th02V>@D56CJ\] 6CJ] j0JU;OJQJaJnHtHj0JCJU6]5\CJ 56\]M&<T>@D|bjhj dbztvjl"LRlbd4L"@hj( P v x   4NR24 "z|,&&5\ 56\]6]0JCJj0JCJU56CJ\] 6CJ]CJ;OJQJaJnHtHML&(  Nxz|,`, "z|*B !">#H$%%,&&&&&'<(.*R+,.. d`&&&&:(<(555556 8.808|::::<<===<=p=FFFnGoGHHIIJJ K"K*CJj0JCJU5\CJK../0b1H23V4555557d:f:::P;R;===:=<=?ACDFFpGqGIIIJJMMMNNN^Qz|*>~ƭ"CJ0JCJ 6CJ]CJj0JCJU5\ 56\]6]U̍΍(*ȑܗޗFښܚDFz`` Υj~̭έԮ"$\``d̳γȶ̷ηvh@VX``6|,γ4Bȷʷ̷η 68:VX Tb&`6Bprt2~<pr 6X 6CJ]CJCJ>*j0JCJU 56\]5\6]VvxFJ<t466$&$1$`$`a$`$.&B:$&(8h:<>Bpr@NPnp^dx>R4zHJP 56\]CJj0JCJU0JCJ6]YX@BDnp@j`jPLPRpr<>ND [ \ ] t u   ` 9r PRr:<r  W X Y ] u      D    HRz >lV0PRTt&(*@RV    "^"`"b"""""0#r#$J%V&&0JCJj0JCJUCJ5\ 56\]6]CJW      <> V "t$$&&|'~'''`&&&&'6''''()*,,V.|./////// 000H0J0L0P0T0000444 8(8J8L8::<<.>4>P@@AAbBBHELEhEjEE&G(GrHtHvHxHHLLLLM.M0MNPRSlTnT j0JU;OJQJaJnHtHCJ 6CJ]5\CJj0JCJU0JCJ 56\]6]M',.X/N0P0R0T00000044444488 8*8J8L8|: L^L``$`a$$a$ 9r |:~:::::<<<==.>6>X>Z>P@R@\@@@AAbBBBE@EBEDEFEHEJELEhEjEpEEExHzHHHHLLL.M0MNP`$`a$$`a$$a$ dPtQSpTrTtTTT8ZZZZZZ\^dHeJeeeiikkmjor`nTTTV>V4Z6ZFZtZvZZZ_`"dddeefgh4h.i0iRiiiijFjkkllooqqrrrs@sBsttuuuuvXvnyyyy{|D~F~H~f~DLjN56CJ\]CJCJ0J0JCJ;OJQJaJnHtH j0JU 56\]j0JCJU6]LrBsuv,yyH~J~H*jʎXNHƗx6, d&8ƗxX,֠&9:\_pwx$&  βвڼܼbcdj(P^Xݺ0JCJCJ\CJ5\ 6CJ]56CJ\]j0JCJU;OJQJaJnHtHCJ6] 56\]56CJ\]G wx٪$&7^7` ^`` d 9r Jڭ  βвB޼ d7^77^7޼&(djlpr02 9r  d$a$`lnT0@jlTnpZjl0268tv\`  02npl n   Zx4\vF\^ @f!v! j0JU 6CJ]CJCJj0JCJU 56\]6]V68 tv^`  02np6 l n   Zx$a$`x6t  !!""""%:&h+,.. dv!z!!!!"""":&h+,../4/6/8/\0^000004161`1b1333333j5l55555777777p;;=&>8>>>>>@@@@@A"ABABBHDJD.ETEGBGHGGGGzIIIIIKdKfKvKxK;j0JCJU 6CJ] 56\];OJQJaJnHtHCJ6]T.6/8/\0^0004161`1b13333j5l5557777|:X;n;p;` d$a$p;=>?@@A A"AJDFIJzK|KKK$L^L`L\O^OOOOQPQHS$a$` ^`xKzK|KKKKKKK^L`L\O^OOOOQRSTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUU U"U&U\D\a^a`aba efg*julvn0p"r\x.zl{$a$$`a$ 9r `UVVVVV,V.V8V:V>V@VHVJVTVVVZV\VpVrVxV|VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWWW$W&W.W0W4W6W:WBlnΛЛ`*,DF“ޓ(*DFZ\xzhj.0NPЙ^$*n NP&(>(LjldfTVРDFrtġơ6]] 56\ 56\]j0JCJU jUWЛJF> ",.V<f$d&dNP$d&dNP`ơh^ΣУ "bdjHn\"ªĪتڪ,tPfprbүԯ8:<>~$46~µеҵZʶ̶ζ,j0JCJU jUj0J56CJU\]5\6]U,.XZ|ط&(L¸ڸܸ8Rfh  >` *,DFBDbdvxнҽ  . ,XZ\j6U6CJj0JCJU6]; jUVz|طڷB0 <(ZlHJZ7^7*`LN~jl68:FH(:hBDdfvxLN  (*BD8: 6]j6U]6]OJQJCJj0JCJU jUj6Uj0JCJU]L68zBPRnpvx"$ vxtvz@TVjCJU]j0JCJUCJj6CJU6j6UOJQJ jUNZ>DxzVX*BDD\^248``*d*68fh02Z\VXZDhj2NP"$LN*,XZ246fh.0HJ  &(FTVj6U65\6]CJj0JCJU jUVVrtz &(<>~>@BFH.0JL\^df8:dflnCJj0JCJU jU6j6UX8dP0X|(      * H~f*`  `b(*BDrtBDJRTVHJ>@bd(*Z\(*B 5\j5U\5\j0JCJUj6U6 jUR  '(78(*NP*,RT46"$&(R|` r   C D a b            5\6]CJj6U6j0JCJUCJjCJU jUP     2 jlvx,.FHVX.0ln&(lnVbdPR  j6U6j0JCJU OJQJjOJQJUOJQJ jUPf4bdN$%%% &)&F&R&S&,-/N3P335l7,````*  =>[\tu2 >n  :<bpr: < J L   X!Z!!!!!!! ##@#B#######$$X%Z%%%% 5\j5U\5\j0JCJU6 jUCJS%R&g&h&&&&&&&&&&&'''6'(((((****P*Q*r*s***********0,2,T,V,&-(-Z-\-4.6.d.f.....*0,0\0^0112222P3r3t33333333(4*4`4b444 5\j5U\5\6]j6U6 jUOJQJR44444 5"55555666666:7<77777"8$8F8H8x8z88888*9,99999::6:8:J:j:l::::: ;;;$;&;R;T;b;d;;;<<2<4<<<<<=======&>(>:><>X>Z>n>p>>>>>????D?5\j6U6 jU\l7====F@*CDGIIIII:JpJrJJJKDKFK|KKLNLpLrL*``D?F?@@@@B@@@@@@@@@AAAPARAAAAABBlBnBBB6C@CBCTCVCCCCDDDDDE4E6EbEpErEEEFFFF F"F$F8F\F^FFFFFFFGG(GGGGGGGGG4HCJj0JCJU] CJ]jCJU]j0JCJUj6U6 jUN4H6HbHdHIpJrJDKFKKKKKpL M.MMMNNtNvNNNNNN O"OOOOOOOPPQQQQQQR&R(RdRfR`SbSSSSS,T.TLTNTTTfUUUUUVVVVDWFWWWXXXRXTXvXXXXXBZj6U66] OJQJjOJQJUOJQJ jUSrLJNLU8W[\`tbccedh.jjjjkFkkkk2lplll`qrtv* @`BZDZZZ<[>[r[t[[[[*\,\.\t\~\\\\\\\\]]]]__ `"`T`V`````@aBaaaaaNbPbbbbbccccccd4d6dZd\dddddde0e2eNfPfff&g(ghgjghi@iBiiiiidjfjjj5\j0JCJU6]j6U6 jUWjjlmmmm,oFopooooooqqqqqqrrrrrssfshssssuuuulwnwyyzzzz({@{r}}(~:~z~|~~~~~(Bhv̅lΆІCJ5\CJjCJUCJj0JCJU6] jUOJQJMvwxZz{}}*},}@ށ:fhv̅jlT & F` & F & F & F>`<`b@̈Έ4prԉ։HJXZ̊Ίbtvԋ֋2dfΌ.0Fz "8"Dt jU6]j6U]\JЍ"jL$6ʓ~ؖ*К`> d & Ftv2df֐ 46lnґԑDF|~NPvx.H:<fh•*4PRjlX|ڗܗ<>lnژj6U]6] jU\ژ8:npʙ̙$,HJbdКxBdfΜМ^`~ȝʝ Lxz֞؞*Z\@B~ ;mH sH 6]mH sH mH sH  jUj6U]6]S9ZϧЧhjB &(np$d&dNP`$d&dNP$d&dNP`d$d&dNP*,:<|~02BD̤Τ:bJ\Чڧ.0DFhj¨:<jl "RT<> jU 6;]j0J56CJU\]6]CJ6]mH sH mH sH  mH sH jUmH sH Kpz|dغr>&JLv*>rtf*d*``> (*<>VXҲԲ:<VXln³дҴz|Ƶȵ@B`bPQ`abcp͸*,lnԺֺ\Pt¼ڼܼ|~Ծln6]j0JCJU jU\68<$TV$&fhpJX\nrLvx  * @B`b,.FH^` OJQJjOJQJUOJQJj0JCJU5\6] jURf0.0 8T7^7` 9r *`~BD^`68TVpr $&(J\^~*,.d*,rtZ\vxzj6U]6]CJj0JCJU jUOJQJjOJQJU OJQJNJxz $& 46^zhj@>@B hj˵ˤ˵痒 5\j5U\CJOJQJaJnHtH OJQJjOJQJU6] CJOJQJOJQJCJ 5CJ\CJjCJU5\j0JCJUCJ jU9HJx$&V6r&\*d*``^ & F>4j*d@B hh`` ^`**24LN@>hXzZ\&(RT024fzݻCJjCJU56CJ\]j56CJU\]CJj6U] jUj0JCJU6]H4>@\^, d f \ ^    R T Z ^` 8T 8T&(j@\t          < J   z      V f     4Zfh&Vp R^`:6!! 6@]@CJ6] jU[,h0np(*z,fN 8T  ,b0v X    B"D"z"|" $` 8T7^7 8T 8T!D"z"""##*#,#H#J#|#~###,$.$\$^$4%6%|%~%&&8&Z&&&''''''((b(d()X)))))))****Z+\+++,,2-4-<-N-P-R-----..//0000*1,1:1<1|1~1N3P333333,4.4\j0JCJU6] jU5\Y $%&'Z)*B+,,--0233304667277>8@899 :*d*``.4|4~44444 5"5F5H5~55555555556 6$6&62646J6L6b6d6666<7>7V7X7r7t777777777778888:8@8999:::3<_<`<m<n<u<v<<<<<<<<<<<<<<< 5\j5U\5\ OJQJjOJQJUOJQJ jUQ :::::2;f;h;;; <&<2<3<<@@A^ACC>Z>\>>>>>>>>>(?*?B?D?????@ @D@F@\@^@x@z@@@@@@A AZA\AAAAAAA2B4BbBBBBCrCtCCCDDEEEEEEEvFxFFFFFſ󶲶CJCJjCJU OJQJjOJQJUj0JOJQJUOJQJ6] 5\j5U\5\ jUEDDDEEEEEE,G.G^GGG0H2HhHHHHI\J^JKP 77^7`7*d``*F G G,G.GGH*H,H0H2HItJvJJJJJJJJ6K8K>KLLLL4M6MVMXMvMxMMMMMMMNN8N:NNNNNOOOOpPrPPPPPPPPP&Q(Q(R*RjRlRRTTTTɿɿɿɿɿɿɿɿ5\ 6]j6U]6]CJj0JCJU OJQJjOJQJUOJQJ CJOJQJ jUHPPP*QRRRR$SXSSSSTLTTTTUVpWWWX.]]]`*`^T UUVVDVFVVVVVVVWWWXX@Ћҋ(FHprZ\jl܍ލDz|46bdʏ̏Pt46PRڑܑ 02Z\rΒВޒj6U]6]5\ jUZޒ "@B02nprҔԔBD.r>HjlƗȗ$VX˜Ę@Z\6֜؜df~ mH sH jUmH sH  ;mH sH 6]mH sH mH sH 6] jUj6U]Nؕ60246Nڥv` &dPdx$dN & FԞ֞ޡ "|ڥܥ@ ©ĩ 6ڪܪ ,.PRnҫ<®ή 6CJ]6] j0JU CJmH sH \mH sH jU\mH sH  \mH sH 6\]mH sH mH sH  mH sH jUmH sH Ev© ڪ,P DH(r2ʼr<(ֿ@` R  VDFHHJjF`Ʒзܷ@$&*HRT\^dfxz~FnpmHsH 6CJ]CJj0JCJU j0JU6]X$n(v^` "P(*XBH lP vxzX^`~46pr,.np46DF jUCJ 6CJ]CJj0JCJU6] j0JUTF<>@pNP|~np RTjl.0 `bRT"NP  $%:;j6U6CJOJQJjCJOJQJU CJOJQJCJ6] jUO V>vR4^V0nv\*;YZwx/0N >n &>@Z\^`tVXZz|02Xnpvx>t Jz6] j0JU6 jU\\^`jlBz* , R  2 4 V ~  ` b d    "Z(*,. "P$&LrVXv*  t        !!jCJUCJj0JCJU 6]j6U]6] j0JUPj* 2 ` (,$V   V""##$%&(),-0`!!!V"X"v""""######$$$$%%%$&&'$''((r())) *:*p*,,\,,--.0.f.00>00001112N2334z44Z6\6664767~77\88889t99^;`;6<X<:=T=V====j6U]6] j0JUCJjCJUCJU013Z64788^; =H>?B0CCGIINPQRSUZv]adLkop=====>j>l>>>>>>?@@8@:@>@X@Z@@@@@@@AAAAB BDBFBBBBBBBBBCC0C2CLCNCvCxC|CCCC:EvEG G$G&GNGPGTGnGpGGGGGHHHHHHII I"IbIdIIIIIII*J j0JU jU6]j6U]X*JJ\J^J~JJJJJJJJ K KFKHKKKKKKKKL LLLLLLLMM0M2MnMzMMMM NNFNVNXN\N^NNNNNNOO*O>O@OOOOOOOPPPPPQPQRQ|Q~Q\RRxSzSSSTT8T:TTTTTTU6] jUj6U6YUU2U4UjUUUUUUUUUVVXX$X&X.X0XRXTXXXXXJYLYdYfYYYYY$Z%Z6Z7Z;Z@"HJbd   "TV"8:<>z|ҠԠ8|~8:Rڢܢ 6]j6U]6]] j0JU jU6j6UR8:`bz|£ģhj8:¦ަ>@Dbd~ԧ֧اZ\vx̨ΨШdf&(npĪrtޫ~6j6U]6] j0JU jUj6UU>@hjn̰ΰBv BD|~DFеҵ &(8<>޶>@BRTpr~fhָظ*,HJڹܹ.0ƺȺܺ޺j6U] j0JU6] jUYB<>RľvJh>XB,vrt޺\fλлPZ\fjl޼,:<>XZhܽ޽TVrtƿȿbrt~ *,JL`bhj j0JU66]j6U6 jUW"$(pr RTxz~Z\xzXZ0R4NPdf  46:TV@Bj6U] jU j0JU6]YB ,.HJrtxPR`bvx.02tv8:df<  (>~j6U] j0JU6] jUY*2HP xj~8vx|~$`a$"$(h@BPR  HJL|XZ*,NPxzd<V,.VX\hjDrtHJLzL\j6U] j0JU6] jUY\^xz>JNZnxNXYij5:;G  d^jRTPRlnbd"$fhj6U]6] j0JU jUY,.<ABKM\gm^4.0(>Tj68B>@ln(DFj6U] j0JU6] jUYFrtVXprxz~ CJmH sH 0JmHnHu0J j0JU jU jU(~` &`#$`$&`#$`a$&`#$$`a$/ 0&P P/R . A!j "j # $ %,&P P/R . A!j "j # $ %,&P 1h. A!j "j # $ % }DyK _Toc137885110}DyK _Toc137885110}DyK _Toc137885111}DyK _Toc137885111}DyK _Toc137885112}DyK _Toc137885112}DyK _Toc137885113}DyK _Toc137885113}DyK _Toc137885114}DyK _Toc137885114}DyK _Toc137885115}DyK _Toc137885115}DyK _Toc137885116}DyK _Toc137885116}DyK _Toc137885117}DyK _Toc137885117}DyK _Toc137885118}DyK _Toc137885118}DyK _Toc137885119}DyK _Toc137885119}DyK _Toc137885120}DyK _Toc137885120}DyK _Toc137885121}DyK _Toc137885121}DyK _Toc137885122}DyK _Toc137885122}DyK _Toc137885123}DyK _Toc137885123}DyK _Toc137885124}DyK _Toc137885124}DyK _Toc137885125}DyK _Toc137885125}DyK _Toc137885126}DyK _Toc137885126}DyK _Toc137885127}DyK _Toc137885127}DyK _Toc137885128}DyK _Toc137885128}DyK _Toc137885129}DyK _Toc137885129}DyK _Toc137885130}DyK _Toc137885130}DyK _Toc137885131}DyK _Toc137885131}DyK _Toc137885132}DyK _Toc137885132}DyK _Toc137885133}DyK _Toc137885133}DyK _Toc137885134}DyK _Toc137885134}DyK _Toc137885135}DyK _Toc137885135}DyK _Toc137885136}DyK _Toc137885136}DyK _Toc137885137}DyK _Toc137885137}DyK _Toc137885138}DyK _Toc137885138}DyK _Toc137885139}DyK _Toc137885139}DyK _Toc137885140}DyK _Toc137885140}DyK _Toc137885141}DyK _Toc137885141}DyK _Toc137885142}DyK _Toc137885142}DyK _Toc137885143}DyK _Toc137885143}DyK _Toc137885144}DyK _Toc137885144}DyK _Toc137885145}DyK _Toc137885145}DyK _Toc137885146}DyK _Toc137885146}DyK _Toc137885147}DyK _Toc137885147}DyK _Toc137885148}DyK _Toc137885148}DyK _Toc137885149}DyK _Toc137885149}DyK _Toc137885150}DyK _Toc137885150}DyK _Toc137885151}DyK _Toc137885151}DyK _Toc137885152}DyK _Toc137885152}DyK _Toc137885153}DyK _Toc137885153}DyK _Toc137885154}DyK _Toc137885154}DyK _Toc137885155}DyK _Toc137885155}DyK _Toc137885156}DyK _Toc137885156}DyK _Toc137885157}DyK _Toc137885157}DyK _Toc137885158}DyK _Toc137885158}DyK _Toc137885159}DyK _Toc137885159}DyK _Toc137885160}DyK _Toc137885160? iF@F Normal$7`7a$CJ_HaJmHsHtHB@B Naslov 1$$@&`a$ 56CJ H@H Naslov 2$$@&`a$56CJ\]B@B Naslov 3$$@&`a$ 56]B@B Naslov 4$$@&`a$ 6\]B@B Naslov 5$@&^56CJ \]B@B Naslov 6$@&`56CJ\]<@< Naslov 7$@&` 6CJ]H@H Naslov 8$$@&`a$56CJ \]: @: Naslov 9 $@&56CJ \]6A@6 Zadani font odlomkaB@ 4Tijelo teksta, uvlaka 2,uvlaka 2, uvlaka 3,uvlaka 3$a$CJ6&@6 Referenca fusnoteH*B@B Tekst fusnote ` CJaJtH PC@"P Uvu eno tijelo teksta$`a$CJ0 @20 Podno~je  9r *)@A* Broj stranice<P@R< Tijelo teksta 2$a$CJDObD Style1$d`a$OJQJaJtH HOrH natuk1$d`a$5OJQJaJtH LOL elanak$d`a$5OJQJaJtH HOH abcd^`CJOJQJaJtH VOV aneks"$d]`a$5CJOJQJaJtH LOL naslov$$d`a$5OJQJaJtH TOT nslv7red$d`a$CJOJQJaJtH BOB Naslov2 $ha$5;OJQJaJtH TOT Naslov4 dhx^`5OJQJaJtH FOF Naslov1 $ a$5;CJ0OJQJaJtH DOD Naslov3 d;OJQJaJtH :O: Naslov33 !dh1$ 6OJQJXO"X podnaslov":dhx1$^`:;OJQJaJtH *O2* PrveStr#;VOBV Naslov31$$dx`a$56OJQJaJtH NO1RN Style2%$ 9r dxa$OJQJaJtH &OQb& Naslov311&ROrR Citat'$d^`a$OJQJaJmHsHtH FOF Naslov5($da$6OJQJaJtH&O& Naslov6)56O6 Stihovi*S^S;FOF Jat+$d^`a$OJQJaJtH ,O, Naslov22,mH sH VO!V NaslovPoglavlja-$ `a$6;CJ ]tH HOH Medjunaslov .$Xa$56;\]tH @O@ Zvjezdice/$7x`7a$tH <Q@< Tijelo teksta 30 5CJ0\ZR@Z Tijelo teksta, uvlaka 21$`a$>*CJPS@"P Tijelo teksta, uvlaka 32$`a$2@22 Zaglavlje 3 p#\@\ Sadr~aj 1 4$  xx`a$5;\aJ mHnHuV@V Sadr~aj 2 5$  ^`a$:aJmHnHu:@: Sadr~aj 36$^a$6]8@8 Sadr~aj 47$^a$aJ8@8 Sadr~aj 58$^a$aJ8@8 Sadr~aj 69$^a$aJ8@8 Sadr~aj 7:$^a$aJ8@8 Sadr~aj 8;$^a$aJ8@8 Sadr~aj 9<$^a$aJ.U@. Hiperveza >*B*phe@ HTML unaprijed oblikovanoE>$ 2( Px 4 #\'*.25@9`a$CJOJPJQJ^JaJBXabseelo"ppr}  + z:"!%*+Z23677"9;@AJMnNPSVZ]]agGhmAmp_sv{<| }ĈT۫X:·` .# =|$5f?4FLMNPTW=\=^d```EaSbh&h@ppqtQuWxz|oZ c!Gy\d>Ri_"Z&S)->@I  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`ab  !"#$ ?$;M_(:[7IF5+?rf 0Y%%%&&F'*1+`,,-A.h./01;22445688:;<=1>?p??1@@@@{ABBCCEEGGI3JJKL PPPRSSYadgzg,j7klnoprtTuo}'~~fV OYۄ#lC@VuΓ$ݘܚ7kƤq֮֯ ųȳP/I 1 _ #$%&'()a%7DEQs(p(Rw ()=UVWbcdefQRSTUVcfy k d  {  q   'zw"t zq#v'u"3NPQRSrst|}019:./0DEIT U! ""d#K$$%%%%%%K&&'`''W((7)d))))*I**+++>,,,;-c--..g./z////0)111Y222733C44566e7K888^99-:_:::;<W<<L==7>>_?'@@@AAYCEKEEEE=FFHG6HH_IKKL{LLMN_NTOOOaPPOQQQRLRRSS"TTT1UUVVVVWWXXXXXXXX+X,XZ]^^^^=`R`S`abbbcccc,efgfxfyfzfffgrhh+ii[jjlllmvmo`o%ppqqqhsuv4ylyyzXzzzzU{;|~~~ZсUT(9vwxyz{uvtu’ݕoFĝŝ$ץ ;h$%-.Դմִ@AB|}*+. !`cd־׾0${| wVW[\ijno$%)*WX\]*+/0Z[qr}CDLMN[\-./<= TU26<)*LgEFhiEH?<JJ@DFTU     K L _         j.m%?_ g``mt%&'>?2{|4.-  !""#####%%%%%%p'_( )**++X,]----\.(////"1#1@1A1]2^2s2t2p33334555 6+6H6q666 77777%9p999999::(:F:]:z:{:::::::;,;E;G;b;};;;;<==@>-??=@@@A8AAAAAAZCCqDDE9E:EEEEEEEGKIJJJJdK.L/LLLLLMMMMM4NN>PPPPPPQRvSTTT T U!UUUUU+VRVSVoVVVVVVVVsWWXXXXY%ZZZZZZu]]l^m^^^+_`````aa b bbbccccefgIhJh[h\h@ii\kmDmEmSmTm7omq'rIsasbscsxsystu7vvvvvvvvvvx yyzz{={v{{{{{{|_`#$c56#K'LjȈ߈G3l:1ӑ3@m  56!"#'12ϚКњ֚<=@JK؝ܝ_`abcdefguvy/0XY6{N  ݫ()*efvķb@Wv&m=  \   89\]  If FG()bC|012TU%wOPyz-./YZ$GFG      & '   { 79:u '(\][\qrvwmxy'?@AQR 6"#$~$$$$$$$o&p&&&(((X)Y)p)q)V+,,@-A-C-F-////1023945s6P7I8f;O<<=>h?i?@@@#@$@ABB3CdC3E6FGOGGGGGG*ILLM MM]OCPDPEPPPPP QQRS9T:TTTTTUVWkX-YYZZ$[%[Y\*]]_`Vbcc7cLceccccneff@ghhhiejWkkkkkl+lFlcldl{llllllZpqqqqq?s@sQsRsTujx`yzP||}}F}G}}qH *%xyψC_]tuΒ RŗܙžҞt|ڤ23Lg !23bq4б߲,LMjֵ2>?[D?t'ݽC/0;<=NRo =fb=*3T./{| u^f3JKUV 34n;ecdtuNl6L3Oophi,Jhtud@T<.no()Mho p      . J g    1 2   7 U q       BCfw+Ew &Hef78XTkla[`az AB[v ,-u!v!!!""""" # #'#A#]#{#######$$$$$%%2%L%e%|%%,&-&&&U)V)p)) *X*Y*u******+$+A+M+N++n,,,,--////00^1_18:>>>>@@!@"@XBC*D E E EE"E#E*E+ENEqErEEEE#FkFFFFFGOGG.HHI8IIJKKLLLMNNNNNNNYP%QQQDRERFRGRSSYTT U9UUVkVVVVJWWJX]XoXXY ZZU[]]7^_c__```aaa~bbbacdHe]e5fafffgh|hhriijjVkkJlllQmwmioppppq)qVqWqvqqqq'rvwx?xx#yyJ|x}~~܁9bOaA܎_xYɑxɒ5“G̔Z@Z:U'GzɝʝݟqBQѤ֥&(J^$[Xs~_7_#n'S"jb-$LZk8$A#*F~6 >AfYQ  +,8EFJ000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>00000000000004040505050405040505050505050505040505050505050505050505050505050505050505050504050505050505040505040400000000S0S0S0S0S0S0S0S 0S0S0S0S0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0 S!0 S!0 S!0 S!0 S0S0S0S0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0 S!0 S!0 S!0 S!0 S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0 S!0!S!0"S!0#S!0$S!0%S!0&S!0'S!0(S!0)S!0*S!0+S!0,S!0-S!0.S!0/S!00S!01S!02S!03S!04S!05S!06S!07S!08S!09S!0:S!0;S!0<S!0=S!0>S!0?S!0@S!0AS!0BS!0CS!0DS!0ES!0FS!0GS!0HS!0IS0S0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0 S!0 S!0 S0S!0 S!0 S!0S0S!0S!0S!0S0S0S!0S!0S!0S!0S!0S0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0S!0 S!0!S0S0S0S0S0S0S0S00X0X0X0X0X0X0^0^0X0=`0=`0=`0=`0=`0=`0=`0X0c0c0c0c00gf0gf0gf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf 0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf 0zf 0zf0zf 0zf0zf 0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf0zf00{0{00000000(00u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u(00ŝ0ŝ0ŝ0ŝ 0ŝ0ŝ0ŝ0ŝ0ŝ0ŝ(00000000080(00% 0%0%0{0{0ִ0ִ0ִ0ִ0ִ0ִ(0ִ0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B!0B!0B!0B!0B!0B!0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0BH0B000000000000000000000000000000000000000000H0BH0B0[0[0[0[0[H0BH0BH0BH0B000 00{000000{0N0N0N0N0N0N0N0N0{0/0/0/0/(0/000000000000000000000000 00 00000(0/0F 0F0F0F0F0F0F 0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0{0F0F0F0F0F0F0F0{0 0 0 0 0 0 (0 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 80 00000000000000000{0'0'0'(0'(0'0|0|0|0|0|0|0{00000000000800#0#0#0#00% 0% 0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0-0-0-0-0-0-0-0-(0-0#10#10#1(0-0^20^20^2(0-0303 030303030303030303030303(0-07070707070707070707070707070707070707070707070707070707070707070707070707070707070707070%0A0A0A0A0A0A0A0A(0A0:E80:E0E0E0E0E0E0E0E0%0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0%0%0M0M0M0M0M0M0%0%0P0P0P0P0P0P0%0T0T0T0T(0T(0T0U0U0U0U0U0U0U0U0%0%0%0V0V0V0V0V0%0X0X0X0X(0X(0X0Z0Z0Z0Z0Z0Z(0X0m^0m^0m^0m^(0X(0X0`0`0`(0X0a0a0a0a0a0%0c0c0c0c0c0c0%0Jh0Jh0Jh0Jh0Jh0Jh0%0%0Em0Em0Em0Em0Em0Em0Em0Em0%0cs0cs0cs0cs0cs0cs0cs0cs0cs0cs0cs0%0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0%0%0{0{0{0{0{0%0%000000(0000000%000000%0000000%0Ȉ0Ȉ0Ȉ(0Ȉ00000000000(0Ȉ(0Ȉ0000000080008000000000000800֚0֚0֚0֚0֚800000800@0@0@800ܝ0ܝ0ܝ0ܝ0ܝ0ܝ0ܝ0ܝ80080 0 0 0 0 0 0 000800g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g 0g0g0g0g0g0g0%0%000000%000000(00f0f0f0f0f0f0f0f 0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f 0f0f0f0f0%0 0 0 0 0 0%0%00 0000(0(0(0(00000000000(0(00 0 0 (0(00b0b(0(00| 0|0|(0(000000020T0T 0T0T0T020000000(00P0P0P0P(00/0/0/0/0/(000000(00000(0000(00000(00000020000000020 0 0 0 0 0 0 0 (0 080000 00 00(0 0(0(0(80(0 0080(0\ 0\0\80(00080(0w0w0w80(000020m0m0m0m0m0m0m020A0A0A0A0A0A0A(0A0$80$80$0$0$0$80$0p&0p&0p&0p&0p&0p&020Y)0Y)0Y)0Y)0Y)0Y)0Y)0Y)0Y)00/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0/0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G`0G00P0P0P0P0P0P0P0P0P 0P0T0T0T0T0T0T0T0T 0P0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z*0Z*0Z*0Z*0Z*0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z*0Z*0Z*0Z*0Z*0Z*0Z*0Z*0Z*0Z*0Z0Z0Z0Z0Z0Z 0P0q0q0q00q0@s0@s0@s0@s0@s0@s0@s0@s0@s00q0}0}0}0}0}0}0}0}00q00q0 0 0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 0 0 0 0 00q0000*0*0*0*0*000000000q000000q00q0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ*0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ0Ҟ00q00000*0*0*0*0*0*0*0*0*000000000000 0P00000 0P00> 0@0@0!000!00000!00!00!00!00!00!00!00!00!00!0 0!0 0!0 0!0 0!0 0!00!00!00!00!00!00!00!00!00!00!00!00!00 0P00 0P000000`0P00/0/0/0/0/0/0/0/ 0/ 0/000000000 0/0K0K0K0K00K00K00*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0000@00d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d@> 0000000000*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*000*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0@0000000000000000000B0B00V0V0V0V0VB00000000000000000B00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 200m0m0m0m0m0m0m0m0m0m"00000020200B*0B*0B*0B*0B*0B*0B0B202008*08*08*08*08*08*08*08*08*08*08*08*0808080820200!0!*0!*0!*0!*0!*0!*0!*0!*0!*0!*0!0!0!0!20200/$*0/$*0/$*0/$*0/$*0/$*0/$*0/$*0/$*0/$*0/$*0/$0/$0/$0/$0/$0/$0/$200)0)0)0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)*0)0)0)0)0)0)0)200+-0+-0+-0+-0+-"00M00M00M0'0M0'0M0'0M0'0M00M00M0'0M0'0M0"00h@0h@0h@0h@0h@0h@0h@0h@"00_E2!0%_E0tE 0tE 0tEB0tEB!0tE0E!0E!0E!0E!0E20_E2!0%_E0G 0G 0G 0G 0G 0G 0G 0G 0G 0G 0 G 0 G 0 G 0 G 0 G 0G 0G000"0000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@*0@*0@*0@*0@*0@*0@*0@*0@*0@*0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0@0@0@0@0@0 0 +:::=5v |"T%'*,.2"DUb0wth#d&ZPP&nTv!xKUWrlơ,V  %4D?4HBZjtژ>`!.4<FT@tDޒF;!=*JU_ku<$޺B\F  !$&(*+-/159>@CFJNPSUZ\`cfhijlnoqrtuwxy{|}fp %^2AN_fuĢzZ &fzxRȫ,..F`qByj '|: ] y | }  !$%'GXtwxz?Uqtuw "BRnqrt @Xtwxz?Oknoq !#CTpstv!$%'GSorsu "Bg-013S+GKLNI X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4X%4̕  '+26=!!!! _Hlt154490935 _Hlt154490936 _Toc137885110 _Toc137885111 _Toc137885112 _Toc137885113 _Toc137885114 _Toc137885115 _Toc137885116 _Toc137885117 _Toc137885118 _Toc137885119 _Toc137885120 _Toc137885121 _Toc137885122 _Toc137885123 _Toc137885124 _Toc137885125 _Toc137885126 _Toc137885127 _Toc137885128 _Toc137885129 _Toc137885130 _Toc137885131 _Toc137885132 _Toc137885133 _Toc137885134 _Toc137885135 _Toc137885136 _Toc137885137 _Toc137885138 _Toc137885139 _Toc137885140 _Toc137885141 _Toc137885142 _Toc137885143 _Toc137885144 _Toc137885145 _Toc137885146 _Toc137885147 _Toc137885148 _Toc137885149 _Toc137885150 _Toc137885151 _Toc137885152 _Toc137885153 _Toc137885154 _Toc137885155 _Toc137885156 _Toc137885157 _Toc137885158 _Toc104270530 _Toc137885159 _Toc103263489 _Toc103273364 _Toc104270531 _Toc103263490 _Toc103273365 _Toc104270532 _Toc412000754 _Toc412614273 _Toc413812083 _Toc413816648 _Toc413823923 _Toc414325297 _Toc414327954 _Toc414342701 _Toc415583162 _Toc103263491 _Toc103273366 _Toc104270533 _Toc103263492 _Toc103273367 _Toc104270534 _Toc103263493 _Toc103273368 _Toc104270535 _Toc103263494 _Toc103273369 _Toc104270536 _Toc103263495 _Toc103273370 _Toc104270537 _Toc103263496 _Toc103273371 _Toc104270538 _Toc103263497 _Toc103273372 _Toc104270539 _Toc103263498 _Toc103273373 _Toc104270540 _Toc103263499 _Toc103273374 _Toc104270541 _Toc103263500 _Toc103273375 _Toc104270542 _Toc104270543 _Toc104270544 _Toc104270545 _Toc104270546 _Toc103263501 _Toc103273376 _Toc104270547 _Toc52284620 _Toc103263502 _Toc103273377 _Toc104270548 _Toc137885160 _Toc103263503 _Toc103273378 _Toc103263504 _Toc103273379 _Toc104270549 _Toc103263505 _Toc103273380 _Toc104270550 _Toc103273381 _Toc104270551 _Toc103263506 _Toc103273382 _Toc104270552 _Toc104270553 _Toc103263507 _Toc103273383 _Toc104270554 _Toc103263508 _Toc103273384 _Toc104270555 _Toc103263509 _Toc103273385 _Toc104270556 _Toc103263510 _Toc103273386 _Toc104270557 _Toc103263511 _Toc103273387 _Toc104270558 _Toc103263512 _Toc103273388 _Toc104270559 _Toc103263513 _Toc103273389 _Toc104270560 _Toc103263514 _Toc103273390 _Toc104270561 _Toc103263515 _Toc103273391 _Toc104270562 _Toc103263516 _Toc103273392 _Toc104270563 _Toc103263517 _Toc103273393 _Toc104270564 _Toc103263518 _Toc103273394 _Toc104270565 _Toc103263519 _Toc103273395 _Toc104270566 _Toc103263520 _Toc103273396 _Toc104270567 _Toc103263521 _Toc103273397 _Toc104270568 _Toc103263522 _Toc103273398 _Toc104270569 _Toc103263523 _Toc103273399 _Toc104270570 _Toc103263524 _Toc103273400 _Toc104270571 _Toc104270572 _Toc103263525 _Toc103273401 _Toc104270573 _Toc104270574TX^=`cffzf|ִN/F '%-AJMPTVXcJhEmcsv{Ȉ 3 mAY)/@GPPTTTZZZ`````````qqq@s@s@s}}}žžž0...//{{KKKddd$$$uuup p p llly!y!y!###V)V)V),,,///@@@EEE#E#E#EqEFFFNJ@@  !"#$%&'()*+,-./0123456789:MNOPQRSTU;<=>?@ABCDEFGHIJKLVWXYZ[\]^_`abcdefghrijklmnopqstuvwxyz{|}~q*X^Q`cwffZ;S =%-AJMPTVXcZhRmwsv{4ވ 'S % wPo)/"@GPPTTT#[#[#[qqqPsPsPs%}%}%}rrržžžžžžžžžўўўϱϱϱ:yyyzKTTTsss555   666!!!###o)o)o)---000 @ @ @!E!E!E)E)E)EEFFFNJ")45>?EFGHNO`ajkrs &W\]ceijbfoprs   TVT[]t?LEGHSU[\cejks| $,7?EGLMUWbcpq|~ ;CELITX\_  d m U!Z!!! """"""""""""""""6#@#A#H#######$$%%%K&R&e&l&&&&&&&'&'7'='D'O'`''''''''](b(m(q(s(w(((((I*Q*w*|*}*****++!+/+7+++++++++++++,>,C,],h,,;-c-k-~----------..g........ / /////$/d/k/z////0011122Y2`2222222 3Z3e3f3l333333 44F5O5555555'606s666666C7e7u7~77778C8888889999#9%9+9^9f999-:5:_:g:z::::::;;;;<<<W<_<k<q<r<x<<<<<<<L=======>>7>>>>>_?f?'@.@@@@@@@A!AAAAAAAA B BBB!B(B2B[BeBBBBBBBBB;CECGCLCYC_CCCCCDDXDcDdDjDDDDDKETEEEEEEEEEEEEEF F=FEFPFUFVF\FFFFFFFFFFFGGGGGGG%G/G7GRGXG`GeGGG6H>HTH]HHHHHIIIIIIIIIIJJ)J/JGJOJQJYJ\JfJgJmJJJJJJJJJJJK K KKK(K4K>K?KFKKKKKKKKKKK+L2LLLLLLLLLMM/M:M;MAMMMMMMMMMMMMMNN*N1NPN^N_NgNuNzN{NNNNNNO O-O2OOOOOOOOOOO PP5P:P;PCPqP}PP@QUQbQcQdQeQjQkQsQQQQQQQRLRRRRSS SS#SbTgTTT1U6UJUOUPUVUUUUUUV5V9VVVVV WWJWNWzWWWWWWWXXXQYYYZZtZwZZZZZ=[E[Y[[[\[g[h[j[k[s[t[|[~[[[[[[[[[[[[[[\ \\!\#\)\*\.\/\I\]]]]b^^^_#__________``=````````aaaaaa'a(a*a+a4a5a8a9aBaCaHaIaNaOaRaSaXaYaaabafagaiajamanaxayaza{aaaaaaaaaaabbbbbbbbbbbNcWccccc=dXddddee e eeeLeeeeeeeeeeeeeeeeeeffff#f$f0f1f;f?HIOPUVXZ`ac &(-s{ÀȀɀ̀πЀҀۀ܀ Ӄ؃TÅ&†ÆɆʆ͆ΆӆԆՆֆ$&56;<D#d/79aekbijlmuvwx)*12;=d̎Ύώ֎׎ێ܎ߎ}ɏ#-\f %&)*45<=GIJKMNPX`z’7=:Bv *0}Ֆݖޖ !flostyzV~ԙPǚ̚X^Ǜϛ)5œ̜$,KTsxŝ s}͞$EOğ  +3JTUXY`jr7g &)2@Gkqrsty.78<=?PqrtϦئ٦ۦܦ9Aǧȧʧ")CGN!"%'(),.139:Cīū˫;_lt{!)U]6@PW9BMT9gڱܱt}OW%)8ѵٵڵ%&/0679tж׶ ()./459:BCNOPQTUWX]^defgklmntvz{}~ŷǷͷbkmuvxyɸʸԸոܸݸ߸ &'/02356=>EFKLVWacijklĹιϹعٹ۹%.B +,:BCJKQRSU]_fhqsyzüļɼ˼ ;<=FGJKLMUV_`a¾þ;ξԾ׾3467<=EFOQYZ]^_`fgpqvwxyĿſͿοֿ׿ܿ޿߿"$'()*0145;<@AFGLMRSWX]_fhklpqrsy|}&]hjlmsWY\  !#$+,67>@ACDEGHMNOPTUWX[\`agjlosty%'*-.0XZ]efh-:>?GHMNOPTUXY`ahiklqrxy[st}~iprxy{|/3^%&*+-W X_ ABD()-./0;<=>JNRSZah +u~!#,INUc/45;=Bf  $%./57=>@AMNUVWX`amnpq{| 24679:DEJKTVZ[ceklqrz} ()UWXY]_efoprstuwx}~7CEKMSUWXZ[`almyz%3=FHLMO6?SWYZ\ :  !)4?@GHKLTUXY^_ghuw|}  !#$,-1245;<ABIJSTZ[fghiopxyz{ $%1289ABILYZ`ajkuv  !%&+,2367=? )+57?AKLMNPRVWcdjkqrtuwx~ #$'(,SXy4=>EFGOT=E#x5:|+g  %&-./078?AEFKLMNWX_`fgnpuv}~\ U\ ELah%'H[\]dek|~9:;BCI*ag245:KR"8ABFGKLO '(/1789:>?DEIJPQWYcdlnwy~!"*+459:BCMNXZ`abchirs{|~ #$*+67;<>?FGRSY[`aghnoqrz{&'()/012:;=>DEMNPQYZ`bdemnpquvxy!"FGIJLMRSUV[\_`bcfgklpqstvw~ &'()12349;  !#$-.;<=>LMRSYZ^_`abcoq{}  "#()0189@AGJLMSU[\fgijrs~  !&'./:;?AGJLM]^ghnoqrvwxy    '(1234?@ABIKUW_ahijkrtz{}~!"$%./0178@ABCJKSUVWXY\]fgmnrstuyz 3467    !,-4578ABGIJKVWY[ijpr|}~    *+3456>FKLS[bdl%&-/2357?AIJSU]^_`ikvwxy )./89ADJL{|}~     ( 1 u  T ] w  X b  _          % ' + , 1 _        01378:;DM,:Am()+018BCEIJLbcenow "#%*+349:?@Dghipqvw|, `C t#'-.5?u2'02Qty| )1456ABF.4]         !!!!!!!!!?"A"I"J"N"P"V"W"_"`"b"c"e"g"m"n"""""""""""""""""""j#k#l#m#s#t#z#{############################$'$@$E$F$N$O$Q$R$Y$Z$^$`$g$h$o$p$v$$%^%e%s%}%~%%%%%%%%%%%%%%&&&&&& &,&-&3&4&6&7&<&=&?&@&B&C&H&I&O&P&R&S&W&Y&[&\&`&b&h&j&o&p&w&x&}&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''' ' ' '''''(')'*'+'1'2'7'8'B'C'N'P'Y'['g'h'n'p'q'r'z'{'}'~'''''''''''''''''-(.(/(0(>(?(A(B(J(K(L(M(U(V(](_(j(k(o(p(|(}((((((((((((((((((((((((((((())))) )!)")-).):);)=)>)T)V)Z)[)])^)f)g)n)o){)|)))))))))))))))))))))))))))))))**** * *******'*(*4*5*@*A*F*G*Q*R*Z*[*]*^*f*g*j*k*u*v*************************+++++++ +(+*+++++++++,, ,,,,,,),*,3,4,:,;,B,C,H,I,V,X,`,a,c,d,k,l,w,x,|,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--- -------#-%-&-'-(-)-/-0-2-3-8-9-:-;-C-D-J-K-P-Q-[-]-k-l-r-s-t-u-~---------------------!.&.'.0.@...H/I/K/L/Q/R/y/z////////////00/060000000#111111112 2222222222222223p3v3|3}3333333333333333333333334444&4/4146474:4;4<4=4C4D4F4G4O4P4Z4[4b4d444555555#5$5+5,51525657595:5D5E5L5M5Q5R5V5X5h5q5{5|555555555555555555555K6L6R6T6W6X6]6_6b6c6i6j6p6q66666666666666666666666666666677 777777 7!7"7'7(7*7+73747:7<7A7B7H7I7N7O7U7V7]7_7f7g7h7i7p7r7z7{7}7~777777777777777777777777777777788 8 888P888&9+9,9.9/9596999:9C9D9K9L9W9X9b9c9h9j9m9p9x9y9~99999999999999999999999999999::: : :::::::!:":':(:~::::::::::;;;;;;;;;;< <(<)</<0<9<:<D<E<O<Q<V<W<Y<Z<]<^<g<h<o<p<u<v<|<}<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== = = = =====%=&=(=)=/=0=8=9===>=@=A=G=H=R=T=]=^=f=g=m=n=w=y=============================================>>> >>>>>!>">$>%>'>(>,>->3>4>=>@>I>J>L>M>S>T>Y>Z>a>b>k>l>t>u>y>z>|>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ? ????????? ?!?*?-?7?8?:?;?D?E?F?G?Q?R?Y?Z?[?\?e?g?i?j?l?m?o?p?u?v?z?{?}?~???????????????@@@ @@@@@@@"@#@$@%@(@)@/@0@:@=@@@@@@@@@@@@@@@@@AA8ABAAAAAAAABB B BBBBB!B"B'B(B0B1B7B8B;BC?CGCHCOCPCQCRCXCZC^C_CdCeClCmCpCqCsCCCCCCCCDjDnDqDrDsDwDxDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE EEEEEEEEEEFFF&FFFFFF G)G4GuG|GGGhHnHHHIIIIkJrJtJxJyJ{J|JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJFKJKKKMKNKSKTKWKdKLLLLLLLLLLLM MPMUMMMMMMMMMMMMMMMNN!N&N'N1NpNxNNNNNNNNNNNNVOWOiOjOlOmOuOvO}O~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPP PPPPPPP'P(P2P3PUCUEULUMUVUWU^U`UeUfUoUpUUUUUUUUUUUUUUUUUV*V7V8V:V;VBVCVDVEVIVJVPVSVVVVVVVVWWWWWWWWWWX XXXX"XKXPXQXZX[X\X]XaXbXdXeXjXkXtXvXwXxXXXXXXXYIYOYYYYYYYZ-Z.Z6Z7Z8Z[ZbZZZZZZZZZZZZZZ[[[[ [[[s[w[z[[[\ \\l\s\\\\\\\\\\]u]|]]]]]]]]]]]]]]^;^A^C^F^G^H^I^O^P^m^^^^^^^^^^^^^^^^^^^-_4_5_@_Q_X_k_r_``` `+`2`3`<```a'aGaQaRa[a\abadaaa:bQbZb[b\b]bdbebkblbrbsbtbubybzbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbc ccccccc#c-c4c=cFcZcbccclcvcccccccccccccccccccccccdddddddddddeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeffff f ffff%f.f0f7f8f:f=fAfBfKffffffffffffgg ggggg2g9gWg~ggggggggggghh hhhhhhJhQhRhZh\hchdhlhhhhFiGiIiJiQiTiYi[i\i]i^iiiiiiiiiiiiiiiiiBjjjjjjjjSkZk\k_k`kekkkkkkkkkWlllllllllllllmmmmmmmm!m"m$m%m3m4m5m6mBmEmJmKmRmTmYm n%nknunvnwnxnynnn$o,o7o=oQoaoo!p#p*p+p-p.p2pppppppppFqNqmqqqqqqqqqr rrrrrr]rhrrrrrrrrrIs`scsfsgsstttttttt&u+uGuNuPuTuUuWuXu`uaucudugujurusuuuvuwuxuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv v9v:vBvCvEvXv`vavgvvvvvvvvw&w-w.w0w1w5wLwWwwwwwxCxjxrxxx#y*yEyMyNyOyPySyiypyyzzzz$z%z-z.z7z8z?z@zLzNzzzzzzzz={>{?{G{H{J{K{R{S{W{X{_{`{f{g{n{o{t{v{~{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{||||||||"|$|,|-|7|8|=|@|H|I|K|L|U|b|g|j|r|s|u|v|y|| }y}}}}}}}}}}}}~~ ~,~7~M~T~V~c~~~~~~~~~R|X]jpǀȀӀԀ܀`egyz߁"$*:G"#6;DEL΄ԄքBPUVbc'-/ÆȆφCK'9BENR]uňȈ͈ΈԈ!*>FO",v)*,-/05ی %&'(-.=>DGOPRSZluv{ȍɍՍ֍؍ٍ3{ގ #%'028;DEJKOPZ[\]bckltu|}~ŏƏȏɏҏӏԏ֏ߏ 9:<=@_f!%./78?@CDEFIJRS\fjlrtuvyz|}Ƒˑ͑Бӑݑޑ  #$%&13<=?@CDKLTU\]^_lmst|ɒ͒Ӕؔ$*+45>klmuvxyz{ǖϖۖFGMNWX`afgstuvėŗǗȗ͗Η֗ؗ#%&'23:<?@BCFGPQRS\^abijuv˜Øʘ˘јҘטؘ#%,02:!"+,.Ś͚њopr1;=؝ڝܝ      PTUWX_`himouw()+,78>?GIOPRSUV\]bcghjkopuvwxz{ĠŠƠǠˠ͠ҠӠؠڠ1289ABJKUVWX]glmӡ8CVɢʢѢҢۢܢ1267@sxz~ģţ̣ͣѣңԣգأ٣    $%*+45<=DFMOTUWX^_`aghrt}~¤äǤȤʤˤҤӤ֤פޤߤ LPQWY^_deghuv|}~åĥȥʥХѥ٥ڥߥ #$+,36BCEFRTabikpqvw}ǦɦѦҦܦݦ#$&'./789:DEFGPR§çŧƧȧɧͧΧЧѧ֧קߧ  "#$%*+./56=>EFLNPQUVZ  Ӫݫnyz|}*-.0wŮïX˰Ұٰڰ߰  G±ȱɱϱбѱұڱ۱ݱޱ  $&-.89>?@AFGOPRSVWYZ_`hjqr}òIJβϲԲղڲ۲ܲݲ  !"%&-.34>@ABEFLMNOYZ`aijpqyz{|˳̳γϳճֳݳ޳    !"#$-/12:;FGLNOPXY^_efoptu|}´ôɴʴ̴ʹ״شߴ  $%/0;<CDFGMNOPXYcenpz{|}wx~^`abijpqz{¹ȹɹϹй׹عڹ۹  #%CDFGXYfgpqvxkmno¼  '(-.6789=>EG¾ľžɾʾϾоھ۾   !#$)*+,89ABCDMNUWXYabfhikoprsxy  "$  $&ABMNjm   ;=ABHIQR]^fhijtu}  $&')-.0178?@CDIJRSTU^`fgnpstxy~  opqryz'()*34;=?@ABIJKLSTUV]^bcefnouvz{}~ "#%&-.89>@GHIJQRY[abijlmstvw   !"()24;<>?IJKLNOWX\]_`hiqryz{|  !",-56<=EGOPRSYZ[\fgijrs{|  '(-.3   $v!#%)*45<=FHNOY[a}MS\bclw~:;FGPQRS[  BFI 345?@GR)yz=ACDFGHP679`efhim3>?HISU`ajklmwx~ !#'(*+,-234589?@KLPQSTVWabmnvw'(12>?ABHJOQZ\dfklmnwy $&./78@AJKMNUV[\efghjktu~  jklmrs}~ $%*+/0569:BCHIMOUW`abchioprswx}~ !)+3456=?@ACDLMNOTU]^bcefoqxy   !&'-.01:;ACHITUZ[hitvyz!#'(249:DENPTUZ]cdlnst{|}~`h$%+-457/5cjkst}amnvw|}_efnouvyz|}59:?@D   !#$&'-/78?FLP5 -./45<;CPZ:p!W]]$XGX^mt&,SZ3:<ABH^u' UWXZ[^_d39Xb @W          $ % / 0 4 5 7 8 ? @ J L N O Q R X Y b c k l s u               - 7 8 A q u  6 P V W _ ` b c h i m n p q s t u v | }                  ! ' @ F G J K P Q W X ` a c d f g k l s t x {                :EIPQVZ_ajklmpqwy}~&'-ENt{|}~>H~T[]bcghj gmu*bx)/0LVWYZ`bijlmqrwy}~>AGHPR^ z              X!c!!!R"["\"b"""""""""""""~###########$$$$$N$U$V$[$\$e$$$$$t%{%%%%%%%&& &&&'&.&=&&&&s'x'z''''''''''''''(((](^(`(a(f(v(~((((((((((((((((((((((( )()*)6)>)P)V)Y)^)_)f)g)^+_+a+b+h,j,m,n,p,q,w,x,,,C-F-N-O-Q-S-Z-[-//////////////////////0000000000$0%0*0+0.00090:0;0<0D0F0R0T0^0_0f0g0i0j0l0m0o0p0r0s0t0u0x0y0~00000000000000000000000000000011 1 111&1'1(1)13151E1G1Q1R1S1T1e1g1s1u11111111111111111111111111122 2 2 2 22222$2%2&2'2-2022232:2;2E2F2S2T2V2W2q2r2222222222222222222222222222222223333333333#3$3&3'3H3I3R3S3Z3[333333333333333333344 4 4444 4'4)4.4047494@4A4C4D4O4P4T4U4Y4Z4a4c4i4j4p4q4u4v4~444444444444444444444444444444444455 5 55555'5(5052595;5B5C5E5G5L5N5P5Q5Y5Z5b5c5o5p5v5w55555555555555555555555555555555566 66666666&6'6-6/66686A6B6M6O6V6X6u6v6w6x666666666666666666666666666666666666677 7 7 777777777 7!7"7N7P7Q7R7[7\7^7_7f7g7p7q7r7s7777777777777777777777777777777F8J8[8\8^8_8b8c8k8l8r8s8w8x8z8{888888888888888888888888899 9 9999999,9-919294959?9@9G9H9N9O9P9Q9Y9\9h9i9k9l9u9v99999999999999999999999999999:::: ::::::#:%:(:):,:-:/:0:6:7:?:@:J:K:R:S:T:U:_:`:j:k:o:q:w:y:z:{:::::::::::::::::::::::::::::::::;;;;;;';);/;0;m;n;;;;;;;;;;;;;D<F<M<O<T<U<f<g<p<q<s<t<v<w<x<y<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<==== =!=)=*=1=3=@=B=I=J=p=r={=}=============================>>>>>>>>>>%>&>+>,>.>/>;><>I>J>N>O>c>e>o>q>z>{>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ? ?????)?+?,?-?g?i?n?o?????????????????????????????????@@ @ @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAAA+A7A9A:A;A=A>AHAJAPAQAXAYAbAAAAAAAAAAAAAAB8B?B@BGBHBRBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB C C C CCCCCC C&C'C(C)C0C3C8C9C;Cg_gfgggggIhQh'i0isi}iiiWklllmnnn+o4ooooop"pZpbp{ppppJqPqhqpqqqqq.r4rrrrrrrrrrrrr s&s's0sCsIsRsXsssssssssgtltuTuuuvvwwww`yfyyy zzz{{"{j{p{ |(|P|Y|||}}}}h~r~~~ DLBFKMRmrw~=΄Մ[b "*kqƇ·χԇևއ'0ƈLj͈ψC!'SZ@FouAHpvw|*܍$&/JRˎЎbku{ǐ8>?Iґ")*5Βԓړ8eBJtʕT^ 2:?DŗXǘјܙAiȚ(39:ArxÛɛ(./6jp&/[aZ`ahxŞ˞̞ў)1PUU%0ޡ:>BIty(emiqڤgw!¦Ħ˦/4dl>D_e < ?D&.5=49îʮܯ5:Ͱ԰հ۰AJűƱϱ >DKTóƳϳ۳RYZdejks˵Ե2EK&/;EJPn|ƷηԷ۷'3Yabgiqr|  ]dqyȺκ &?ĻŻλLPQq;ؾZ`AOt~:=DFbc &RZ\`c =C[`\abs*/:ST=BbVW/RX|FLpAJs[ant $KLNTV](13:<AejMT4e7?hnw~=Bmt   $OSUW16NR~).17\_w}#FN\ip|,3ls\a$-/6@G Lpu3,47NQh]b&CJ7>*3@F@I'./5ovw}=CDItzEMd-6]ew{|#*+13;<CDJy}*.:@07o syKQ]dek    i m p s u { |     g m   m s         # ) t y     MUgQW &I[cns06W]+1AX=GIQlnpwx+46"^j}+/08_g"+>Ez"({B jo  B J   !!!!!!!!!!I"T"///////0 0 03333444444555555 @"@,@-@/@0@AAAA)E+E3E4EqErEwExEEEEEFFFFFFFF RFRGRRRRRSSSSSS[TcTTTTT9U@UVVW WzWWWXXXXX YYY$Y_YdYvYYYYPZUZZZZZZZZZ [[[[[[[[\ \f\i\l\o\\\\\\\\]]]]]]]^"^^^^^__L_Q___``0a3aFaIaabbb&b.b/b4b_bebxc~ccc"d'd(d,d-d0d1d:d;d=d>dDdEdNdOdQdTdedgdhdmdndvddddd%e+e8eAe~eeeeCIMQYމ֊܊zČŌ͌Ќڌ֍ߍQWɎю&.aghquxӏ܏ hqryݑ "%')OZ̓ד ~ 06<CIQUZ^dAKOUY_̙љҙܙ.37=AIMSؚݚPXdkqw{ě֛ߛ |Ϝ՜`g<AS\068?AH ؠޠNTW_`gho͢ТѢӢ =GINOWgq٤ߤbkŦ489>?D?EȪҪ %HM49lqBIʯЯۯ$)jqɰѰ ± ų׶ܶ޷#,s||Լۼ    z).fnnv_e"gq5?lsJR} %,py)@K]d*/|7@~OVglnsGP&'1AH NQIOZahnqyz %(*,EK-1SZx (FLN\ipq'\b u~chir+26>#JT ,4#)+2 9D_i*06=>E]abf5;ipBHw|   *-58DGJ")`a$%67CEPQrs'Wo',QSvx '*<>TXafPTqt{}/18:-0CEHIS T T!U! " """c#d#J$K$$$%%%%%%J&K&&&''_'`'''V(W(((6)7)c)d)))))))**H*I***++++++=,>,,,,,:-;-b-c----...f.g.//y/z///////00(1)11111X2Y22222637333B4C444556666d7e7J8K88888]9^999,:-:^:_:::::;;<<V<W<<<K=L===6>7>>>^?_?&@'@@@@@AAAAXCYCEEJEKEEEEE?;<IJIJ?FSU    J L ^ _           ij-.lm$%>?^_ fg_`_`lmst$'=?12z|34-., -   !!""####%%%%o'p'^(_() )**)+*+++W,X,\-]-----[.\.'/(/////!1#1?1A1\2^2r2t2o3p33333445555 6 6*6+6G6H6p6q666 7 77777$9&9o9p999999999::':(:E:F:\:]:y:{:::::::::::;;+;,;D;G;a;b;|;};;;;;<<====?>@>,?-???<@=@@@AA7A8AAAAAYCZCCCpDqDDDEE8E:EEEEEEEGGJIKIJJJJcKdK-L/LLLLLMMMM3N4NNN=P?PPPPPQQRRuSSSTT TU!UUUUU*V+VQVSVnVoVVVVVVVVVrWsWWWXXXXYY$Z%ZZZZZZZt]u]]]k^m^^^*_+_``````aa b bbbcccceeffggHhJhZh\h?i@iii[k\kmmCmEmRmTm6o7olqmq&r'rHsIs_scswsysttuu6v7vvvvvxxy yyyzzzz{{<{={u{v{{{{{||^`"$bc46"#JK&'ƈȈވFG23kl9;01ґӑ23~?k 4A #&,02Κњ՚֚;=?@IKם؝۝ܝ^gtvxy.0LWY56z{MN  ܫݫ'))*dfuv÷ķ`b?@VWuv%&lm<=  [\  79[  HIef 3EG'^awBy{/3SU$%vwNPxz,/XZ#$FGEG       % '     z { 678:tu  &([]Z\pruwlmwy&'>APR  5"6"##$$}$$$$$$$$n&p&&&((((W)s)U+V+,,?-A-C-F-////11/20233849455r6t6O7P7H8J8e;f;N<O<<<==>>g?i?@@"@$@AABB2C3CcCdC2E3E4F6FGGNGOGGGGG)I*ILLM MMM\O]OBPFPPPPQ QQRRSS8T:TTTTTUUUWVWjXkX,Y-YYYZZ#[%[X\Y\)]*]]]__)`7```UbVbcc6c7cKcLcdcecccccmeneff?g@ghhhhiidjejVkWk~kkkkkkll*l+lElFlbldlzl{lllllllllYpZpqqqqqq>s@sPsRsSuTuixjx_y`yzzO|P|||}}E}G}}}pqGH*$%wyΈψBC^_\]su͒Β QRėŗۙܙžўst{|٤ڤ13KLfg  !13abpq34ϱб޲߲+,KMijյֵ12=?Z[CD>?st&'ܽݽBC.0:=MNQRno  <=efab<=)*-/z| tu]^ef23IKTV  24mn);debdsuMNkl5L23NOnpgi+,IJghsucd>@ST;<-.motu')./LNgin p         - / I K f g       0 2     6 8 T V p r           ACHIegvw*+DEvw %&+,GIdf68WXSTjl`aZ[_ayz @BZ[uv +-t!v!!!~"""""""" # #&#'#@#A#\#]#z#{#######$$$$$$$$%%1%2%K%L%d%e%{%|%%%+&-&&&T)V)o)) * *W*Y*t*u*********++#+$+@+A+L+N+++m,n,,,,,--////00]1_188::>>>>@@ @"@WBXBCC)D*D EE!E#E)E+EMENEpErEEEEE"F#FjFkFFFFFGGNGOGGG-H.HHHII7I8IIIJJKKKKKLLLLLMMNNNOXPGRIRSSSSXT[TTT UU8U9UUUVVjVmVVVVVVVIWLWWWIXLX\X_XnXqXXXYYZ"ZZZT[[[]]]]6^:^__b_f___` `````aaaa}bbbbbb`cccddGeJe\e_e4f7f`fcfffffgghh{h~hhhqitiiijjjjUkXkkkIlLlllllPmSmvmymhoio~pppppp qq(q)qUqWquqvqqqqqqr&rHrvvwwxx>xAxxx"y%yyyI|L|w}z}~~~~ہށ8;adNQ`c@Bێގ^awyX[ȑʑwyȒ˒47ÓFH˔ΔY\?BY\9<TW&)FIy|ȝ̝ܟݟpqABPS ФӤեإ%('(IJ ]^#$Z[߳WZùru}^a69^a"%mp&)RU!$ijab,-"$ KNY\jm7:#&@A"%),EF}58 =@@AefXYPS    *-58DJ'>ePN_Ngfzflm@F'?s%%%%JJLLJh\hEmTmcsysvvȈkm myARY)s)A-F-GGPQTT0<=mKVp  ///0@"@#E*ErEEFFFGGRT9U3WJW]XoXffjjllQmwmppWqvq%u2ux?xr_$c6r  GJ Josip DragicFC:\Documents and Settings\Josip Dragic\My Documents\barokprirucnik.doc Josip DragicvC:\Documents and Settings\Josip Dragic\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje barokprirucnik.asd Josip DragicvC:\Documents and Settings\Josip Dragic\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje barokprirucnik.asd Josip DragicFC:\Documents and Settings\Josip Dragic\My Documents\barokprirucnik.doc Josip DragicFC:\Documents and Settings\Josip Dragic\My Documents\barokprirucnik.doc Josip DragicFC:\Documents and Settings\Josip Dragic\My Documents\barokprirucnik.doc Josip DragicFC:\Documents and Settings\Josip Dragic\My Documents\barokprirucnik.doc Josip DragicFC:\Documents and Settings\Josip Dragic\My Documents\barokprirucnik.doc Josip DragicFC:\Documents and Settings\Josip Dragic\My Documents\barokprirucnik.doc Josip DragicvC:\Documents and Settings\Josip Dragic\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje barokprirucnik.asd0y(h'E|3ZVl}hZI+R9v`̃8iY+&vU VLiYR' hpsM ,WlxC+JR'OUة,}]J@bFNUl2\k?_frlL`2J 8O zR z`8W ~s ƛDs ;Wm 6 0t. dRH   W^$.) "Vn }^ ! bNI2 4}&Қ|++OhZH;$ $\Uvau H.Ҕ@L_Bi\`Ld2\k+c SZ$$$<lo_ &RLdOl5gg?PbFH03s$[;- %NT0-%"XuI>1=+~/Im ]])*2"O3-o<>$pNTtH8p$IBI|d2bv"&xB:?$<nQ'Tj<4;N * bbi( }@%!{mf!\ t!Y1"S"2lc"8 xU"B"@N^#D#H1j#RC#VVn#B0x$>{$6=V$Pp0J$2D rK% n%8L ~%a%Rt% 9D&{6iI&L_^!FLi&'P&Qo&m0&x'zv~A' C-1'2tb<'朂',cD(^2~r)yOe)zL 02)88n$&T*S4*j*oL+y@*R5.+ATu+AiX6,NTdFr,nM:,\ ,jX),Zu??,9#a8A.rSs. ,kR/.$XI1//dn/e0 x1n8%1jcjH}1‹V1X1rB C2lVL +]3\.h{3&uE4 F95J Cs^6(I9un7 {#57f%uU7R5*q7 <C|7$ˤ^r8F ~8p48,of(y8W,8~Em 9* lVJ9R!y9Ⲛ ]90!u9P:69jC9B=Jc@:@K:+Uz; JN<|gW==V0=.KW1=RiLJ>"l>li=K>n">R>ZI?W0?RG?VkF?RT@@auAdJA5v=gAt&Rh}K^FrV*G $kG ~GhG3DI6G(VhH )\H(&_nH0q)HF 'hII#I%)~Z&JwdJ(JBJpk:K` 5DKz34,,KKh.MKKpLK4f =NKLL k=mL'sLrR(X!vLK:LWBnStL rILc$Mf*e6?MFfM&JM@MpfNQ'kN|UR NxH2wpOi1OD>\+O T.P>!fP^[P>ltHQ VEHQf"6oRRRVR$t>R HSVdcSʯ~Y HTξk`TT8KHkrTqTRr=3Ut+9.dU:_rPUUFMKV$PfVSV 2\VPR4i(W\9ZGXf^>XdԠaXrg IsYfY,h<SeY\Z"ZP7+Z0~[9< Q[ pb[`|[mA\} H\R`b1]\LjG"d\d`tl\v~x^\X޺h\IR!]]`Tg~]j]!5]R%:^L1^Z  `8MR)`X*WTD`NkN`ଚx uavtX|c-^9cZc3 VcT6t+0ebb(:9e. $FvzDv"v&+w"Esw:w4M1xzHN!:x#|^ex`z4x"(ydxir~myyo{.F${1%{$& {{NZA|Y/H|;L_O)U|׾Y}Ra:}Hy}J^m~,%p S~\`3`">^">``o(....... }H}H^}H`o(........ pQpQ^pQ`o(.........:^`:o(.^`. L ^ `L.w w ^w `.GG^G`.L^`L.^`.^`.L^`L.^`o(.^`.L^`L.n n ^n `.> > ^> `.L^`L.^`.^`.~L~^~`L.88^8`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.hh^h`.))^)`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.h77^7`o(.h88^8`.hL^`L.h  ^ `.h  ^ `.hxLx^x`L.hHH^H`.h^`.hL^`L.S^`o(.^`o()[ L[ ^[ `L.+ + ^+ `.^`.L^`L.^`.kk^k`.;L;^;`L.@Z OJQJo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.0^`0o(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.77^7`.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.88^8`o()--^-`o(.--^-`o(.0^`0o(..0^`0o(... ^`o( .... ^`o( ..... e`e^e``o( ...... e`e^e``o(.......   ^ `o(........U^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.\^`\o(\^`\o(.0^`0o(..88^8`o(... 88^8`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.[ L[ ^[ `L.+ + ^+ `.^`.L^`L.^`.kk^k`.;L;^;`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(  ^`OJQJo(o ^`OJQJo( e e ^e `OJQJo( 55^5`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o uu^u`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`6o(.^`.L^`L.n n ^n `.> > ^> `.L^`L.^`.^`.~L~^~`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.F^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.8@= OJQJo(.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(. ^`OJQJo( :^`:o(.:^`:o(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.\^`\o()^`o(.h]]^]`.h--^-`.h L ^ `L.h  ^ `.h^`.hmLm^m`L.h==^=`.h  ^ `.hL^`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.hh^h`.s^`so(.^`.L^`L.e e ^e `.55^5`.L^`L.^`.^`.uLu^u`L.\^`\o(.( 0( ^( `0o(..0^`0o(...@@^@`o(.... %%^%`o( ..... X/`X/^X/``o( ...... 99^9`o(....... pApA^pA`o(........ 0K0K^0K`o(.........s^`so(.--^-`. L ^ `L.  ^ `.^`.mLm^m`L.==^=`.  ^ `.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.L^`L.e e ^e `.55^5`.L^`L.^`.^`.uLu^u`L. 9/9^9`/B*o(ph.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.0^`0o(. ^` o(.0^`0o(..0^`0o(... oo^o`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ? ? ^? `o(....... ? ? ^? `o(........ ^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`.h^`.h L ^ `L.hw w ^w `.hGG^G`.hL^`L.h^`.h^`.hL^`L.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h w w ^w `OJQJo(h GG^G`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(s^`s.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(hh^h`o(  ^ `o(.0^`0o(..@@^@`o(... %%^%`o( .... X/`X/^X/``o( ..... 7`7^7``o( ...... pApA^pA`o(....... 0K0K^0K`o(........M^`Mo()Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.))^)`o(.s^`so(. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.]s]^]`so(.pp^p`.@ L@ ^@ `L.^`.^`.L^`L.^`.PP^P`. L ^ `L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.WW^W`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.h^`OJPJQJ^Jo( h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h w w ^w `OJQJo(h GG^G`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(@Z OJQJo(.\^`\o(\^`\o(.0^`0o(..88^8`o(... 88^8`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........&)^&`o(.aa^a`.1 L1 ^1 `L.^`.^`.L^`L.qq^q`.AA^A`.L^`L.@F OJQJo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.@hh^h`.0^`0o(.hh^h`o(hh^h`o(.0^`0o(..0^`0o(... 88^8`o( .... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........,^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.QsQ^Q`so(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.'^`o(.pp^p`.@ L@ ^@ `L.^`.^`.L^`L.^`.PP^P`. L ^ `L.^`o(.^`.L^`L.e e ^e `.55^5`.L^`L.^`.^`.uLu^u`L.Y^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.WW^W`o(.808^8`0o(..808^8`0o(...^`o(.... ^`o( ..... `^``o( ...... pp^p`o(....... pp^p`o(........   ^ `o(.........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`6o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.eh^e`o(. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.'^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.s^`so(..0^`0o(...^`o(.... ^`o( ..... p`p^p``o( ......   ^ `o(.......   ^ `o(........ @ @ ^@ `o(.........Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s77^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.r^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.9/9^9`/6o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.z^`zo(.]0]^]`0o(..0^`0o(...^`o(.... l l ^l `o( ..... a `a ^a ``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L."^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.J^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.--^-`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.mm^m`.=L=^=`L.  ^ `.^`.L^`L.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.d^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(0^`0o(.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(s^`so(.0^`0o(.0^`0o(..88^8`o(... `^``o( .... `^``o( ..... ^`o( ...... pp^p`o(.......  ( ^ `(o(........Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h w w ^w `OJQJo(h GG^G`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.NsN^N`so(.aa^a`.1 L1 ^1 `L.^`.^`.L^`L.qq^q`.AA^A`.L^`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.$:^`:o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`o(  ^ `o(.h0h^h`0o(..^`o(... h%h%^h%`o( .... /`/^/``o( ..... h7`h7^h7``o( ...... AA^A`o(....... JJ^J`o(........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.0^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.7^7`.hh^h`.0^`0o(.^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.4@^ OJQJo(.NsN^N`so(.aa^a`.1 L1 ^1 `L.^`.^`.L^`L.qq^q`.AA^A`.L^`L.^`o(.^`.SLS^S`L.# # ^# `.  ^ `.L^`L.^`.cc^c`.3L3^3`L.@U OJQJo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.\^`\o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... 88^8`o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........77^7`.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(hh^h`.0^`0o(.hh^h`o()^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.#^`o(35dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`o(.hh^h`.88^8`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.^`o(.]0]^]`0o(..]0]^]`0o(...^`o(.... ^`o( ..... -`-^-``o( ...... -`-^-``o(....... ^`o(........ ^`o(.........D77^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.@hh^h`) @F OJQJo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.--^-`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.mm^m`.=L=^=`L.  ^ `.^`.L^`L.0^`0o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.^`o(.^`.L^`L.n n ^n `.> > ^> `.L^`L.^`.^`.~L~^~`L.|^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.\^`\o(.0^`0o(..X0X^X`0o(...  ^ `o(.... HH^H`o( ..... t`t^t``o( ...... ^`o(....... dd^d`o(........ ^`o(.........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.$:^`:o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(  ^`OJQJo(o ^`OJQJo( e e ^e `OJQJo( 55^5`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o uu^u`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.hh^h`o(,,^,`o(.X0X^X`0o(.. 0 ^ `0o(... HH^H`o( ....   ^ `o( ..... 8`8^8``o( ...... `^``o(....... ((^(`o(........>^`>o(.0^`0o(..^`o(...  ^ `o(.... |`|^|``o( ..... ^`o( ...... ^`o(....... ^`o(........ (^`(o(.........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.m^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.0^`0o(.:^`:o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.P^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.-^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L.=b=^=`bOJPJQJ^Jo(  + + ^+ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o kk^k`OJQJo( ;;^;`OJQJo(   ^ `OJQJo(o ^`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.#0#^#`0o(..#0#^#`0o(...^`o(.... ^`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... [ [ ^[ `o(........ [ [ ^[ `o(.........\^`\o(\^`\o(.0^`0o(..0^`0o(... 88^8`o( .... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.:^`:CJo(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.L^`L.e e ^e `.55^5`.L^`L.^`.^`.uLu^u`L.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.^`o(.^`.SLS^S`L.# # ^# `.  ^ `.L^`L.^`.cc^c`.3L3^3`L.\^`\o(.\^`\o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.x77^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-   ^ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( ]]^]`OJQJo( --^-`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o mm^m`OJQJo(}^`}o(.G}G^G`}o(.. } ^ `}o(... } ^ `}o(.... }^`}o( ..... W}W^W`}o( ...... 8`8^8``o(....... `^``o(........ ((^(`o(.........Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(K^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.s^`so(.  ^ `. L ^ `L.``^``.00^0`.L^`L.^`.^`.pLp^p`L.77^7`.7^7`.........  .....  ...... ....... ........ .........@hh^h`.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.p^`po(.]0]^]`0o(..0^`0o(...^`o(.... l l ^l `o( ..... a `a ^a ``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........h0^`0o(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`6OJPJQJ^Jo(  ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(&)^&`o(.aa^a`.1 L1 ^1 `L.^`.^`.L^`L.qq^q`.AA^A`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.@h8^8`)^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.@77^7`.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(s^`so(.^`o(..X0X^X`0o(... 0 ^ `0o(.... HH^H`o( .....   ^ `o( ...... 8`8^8``o(....... `^``o(........ ((^(`o(.........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L.^`o(.^`.L^`L.n n ^n `.> > ^> `.L^`L.^`.^`.~L~^~`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.dh77^7`o(.h88^8`.hL^`L.h  ^ `.h  ^ `.hxLx^x`L.hHH^H`.h^`.hL^`L._77^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.kk^k`o(.^`o(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.:^`:o(.YY^Y`.) L) ^) `L.  ^ `.^`.L^`L.ii^i`.99^9`. L ^ `L.>^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.oo^o`.? L? ^? `L.  ^ `.^`.L^`L.^`.OO^O`.L^`L.O^`O6o(.oo^o`.? L? ^? `L.  ^ `.^`.L^`L.^`.OO^O`.L^`L.^`o(.^`.[ L[ ^[ `L.+ + ^+ `.^`.L^`L.^`.kk^k`.;L;^;`L.^`o(.:^`:o(.:^`:o(.n n ^n `OJPJQJ^Jo(> > ^> `.L^`L.^`.^`.~L~^~`L. @F OJQJo(.z^`zo()s^`s.z^`zo(.]0]^]`0o(..0^`0o(...^`o(.... l l ^l `o( ..... a `a ^a ``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.hh^h`o(808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h77^7`o(.h^`.h L ^ `L.hw w ^w `.hGG^G`.hL^`L.h^`.h^`.hL^`L.tPt^t`Po(.^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L.+^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.kk^k`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.!^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.:^`:o(.^`. L ^ `L.w w ^w `.GG^G`.L^`L.^`.^`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L."k"^"`ko()77^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.'^`o(.,^`o(.L^`L.n n ^n `.> > ^> `.L^`L.^`.^`.~L~^~`L.E^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hs^`so(.h--^-`.h L ^ `L.h  ^ `.h^`.hmLm^m`L.h==^=`.h  ^ `.hL^`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(@F OJQJo(.,,^,`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L.0^`0o(.}77^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.))^)`o(.s^`so(. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.<^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.^`.0^`0o(..oo^o`o(...oo^o`o(.... `^``o( ..... ? ? ^? `o( ...... ? ? ^? `o(.......   ^ `o(........  ( ^ `(o(.........^`.  ^ `. L ^ `L.ii^i`.99^9`. L ^ `L.^`.^`.yLy^y`L.O^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.  ^ `o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.Z^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.808^8`0o(..808^8`0o(...^`o(.... ^`o( ..... `^``o( ...... pp^p`o(....... pp^p`o(........   ^ `o(.........^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`o(.^`.[ L[ ^[ `L.+ + ^+ `.^`.L^`L.^`.kk^k`.;L;^;`L.hh^h`.s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`s.hh^h`o(^`o(.0^`0o(..w0w^w`0o(... l l ^l `o( .... a `a ^a ``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........:^`:o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.,,^,`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L.\^`\o(\^`\o(.0^`0o(..88^8`o(... 88^8`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........p^`po(.]0]^]`0o(..0^`0o(...^`o(.... l l ^l `o( ..... a `a ^a ``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ pp^p`o(......... ^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.s^`so(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.II^I`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o YY^Y`OJQJo( ))^)`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(A^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.s^`so(.oo^o`.? L? ^? `L.  ^ `.^`.L^`L.^`.OO^O`.L^`L.))^)`o(.))^)`o(.0^`0o(..0^`0o(... ^`o( .... ^`o( ..... a`a^a``o( ...... a`a^a``o(.......   ^ `o(........:^`:o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.dd^d`.4 L4 ^4 `L.^`.^`.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.h]]^]`.h--^-`.h L ^ `L.h  ^ `.h^`.hmLm^m`L.h==^=`.h  ^ `.hL^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.:^`:o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJo(-^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.0^`0o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.Q:Q^Q`:o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.177^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.88^8`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.i77^7`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.  ^ `. L ^ `L.``^``.00^0`.L^`L.^`.^`.pLp^p`L.;^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.s^`so(.cc^c`o(. 0 ^ `0o(..0^`0o(... $$^$`o( .... ^`o( ..... #`#^#``o( ...... }(`}(^}(``o(....... ..^.`o(........^`o(.^`o(.L^`L.n n ^n `.> > ^> `.L^`L.^`.^`.~L~^~`L.c^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(.[ L[ ^[ `Lo(.+ + ^+ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.kk^k`o(.;L;^;`Lo(.e0SeY%,KK=K>TDZAsGGu(WOl0J$MY} `,8X|cj*YCDb<'PfVqoC)Vm=^r}]mA;-^9ct%?6s02)JMBzB m~~G5.+c@:HSCs^6IsYI` s$.) cSxuO)U|O ~Z&J:w ! =4%N0=I#I}&J ZI?hHUSV7+ZC#!vL Tm8iV*G rK% ~?I2 l3-'(_qAXcgm699eL+n%eu5D$kG/ImILx1AR%rhI+OTD`g?2bvz{lBI{$BA$eE4zLiCixU"N^#">auAk=mLy#nk0&@M ~%RY1"@pWDgW=@%!auQ'kN1fy@*M>&W1=1j#uU7 pa%Y}qT6oR0?VJ9C+J5]I+?4xC2&?h{3qwpOs FvpfNAZn|[NKUeT1~q>MKVYml`TT)t[gSW9ZGX,Wn t`)x<4exWm VRdFr,-%!]]iLJ>h\ S~ Hp48 HTly}VLQ.iQ6GYnT6?MPU{mf!wE^qm26w7fMG?Elc"@bydxa:}Vc,3Oj Dv++Oo{]\ ,{{J]cD(o&PP&r=3UJ0Omtl\??,i( >X_nH H\G1rk$RmA\$DkN`B"H C|7:L1%{* %(%|%%$%x%%C#kl>I A|$&T*=,qnQ'*~[>6C9.dUj]vb1]\Vn#M1x%:^FHdJA 5DK0sf!o"${a8A.xhc$MEHQT@ dUlR/x'I1/z;H8aFvfY Q[tD~8"jun),l}I;$)\Hx uaWK7l/Ds K B_s. RB t!$kZ C(6 x.>JZV"5܂.Ҕw2K^`4&E|d0Bn  ,i?0PE=        l[K        ?VY&'ӌ%`nAP֘2߬WʯffL Oh        &d-`+XKX_XXXZ Zarbbbgiikl+m,mQmwX}x}~܁lqx5“̔;OPUGzʝ˝J@11 1 1 1 11CCCCCCCCCC C!C$C%C&C(C)I*I,I-I.I/I2I4I6I7I8I9I:I<I=I>I?I@ICIEIFIIIMINIOIPIQIRISIWI^IbIfIlIoIqI{I~IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII I IIIIII I!"#%)*+023569:<@ACDMNSUYZ^`begjklorxy} $&(*+$,$-$0$1$3$4$58687888:8;8<8>8?8D8G8H8I8L8N8O8P8Q8T8U8X8Y8Z8\8]8^8_8`8a8c8e8f8g8h8j8k8l8n8o8p8q8r8s8u8v8w8x8y8{8|8}8~8]]]]]ÍÑÒ    %'),-7?ACDEFGHIKLMOPTUVXYZ\abdeghjkqrtMvMyM}MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiI``` ` ``$@`````` `D@`$`*`,`0`2`<`>`@`B`D`F`L`N`P`T`@`X`\`^```b`h`l`p`r`t`v`x`|`~````````````````````````` ` ```"`$`&`0`X`Z`n`v`x`~`````````````````````` ``````$`&`*`4`8`D`@`H`J`N`V`X`Z`d`h`j`n`p`v`x`|``````````````````````````@` ````"`&`(`*`.`0`>`B`L`R`T`V`Z```d`h`j`r`t`~`````T@```h@```@`````````"`,`@`D`L`@`R`V`@`Z`\`b`d`h`j`@`n`p`r`v`x`z`~````````````````````````````````````````````` @```` ` @``````4 @``$`L @`(`T @`,`0`4`>`@`B`D`F`H`J`L`N`R`T`X`Z`\```b`d`j`l`x`~`````````````L @```````p @`````````````````````` ` `````` `"`$`&`*`,`6`8`:`x @`>`@`J`N`R`X`Z`n`~``````````````````````````````` @``````` ```` `"`&`(`,`.`0`2`6`>`@`B`H`J`L`N`R`V`X`@`\`^```d`f`j`l`p`t`v`z`````````````````````````````````@````@````UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialkGaramondITC Bk BTTimes New RomanoBaskerville Win95BTTimes New RomanEDutch801 Rm BT?5 z Courier New;Wingdings"1 uf)M{f!j  0d] 2qREFORMACIJA, PROTUREFORMACIJAtajnica Josip DragicOh+'0 (4 P \ h tREFORMACIJA, PROTUREFORMACIJAMiEFOtajnicaajnajn Normal.dot, Josip DragicPRO41iMicrosoft Word 9.0E@.@>i)%@L^@V)%{՜.+,D՜.+,P  hp  fena8f] REFORMACIJA, PROTUREFORMACIJA Naslov< 8@ _PID_HLINKSA2?._Toc137885160?(_Toc137885159?"_Toc137885158?_Toc137885157?_Toc137885156?_Toc137885155? _Toc137885154?_Toc137885153?_Toc137885152?_Toc137885151?_Toc137885150?_Toc137885149?_Toc137885148?_Toc137885147?_Toc137885146?_Toc137885145?_Toc137885144?_Toc137885143?_Toc137885142?_Toc137885141?_Toc137885140?_Toc137885139?_Toc137885138?_Toc137885137?_Toc137885136?_Toc137885135?_Toc137885134?_Toc137885133?_Toc137885132?_Toc137885131?z_Toc137885130?t_Toc137885129?n_Toc137885128?h_Toc137885127?b_Toc137885126?\_Toc137885125?V_Toc137885124?P_Toc137885123?J_Toc137885122?D_Toc137885121?>_Toc137885120?8_Toc137885119?2_Toc137885118?,_Toc137885117?&_Toc137885116? _Toc137885115?_Toc137885114?_Toc137885113?_Toc137885112?_Toc137885111?_Toc137885110  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !4Root Entry FW*%6Data 11Table[WordDocument SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolW*%W*%  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q