Pregled bibliografske jedinice broj: 28502
Uljana repica i pčele u Hrvatskoj danas
Uljana repica i pčele u Hrvatskoj danas // Hrvatska pčela, 117 (1998), 10; 202-204 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 28502 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uljana repica i pčele u Hrvatskoj danas
(Oil rape and honeybees in Croatia today)
Autori
Pospišil, Milan ; Mustapić, Zvonko ; Kezić, Nikola ; Dražić, Marica Maja
Izvornik
Hrvatska pčela (1330-3635) 117
(1998), 10;
202-204
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
medonosna pčela; uljana repica; oprašivanje
(honeybee; oil-rape; polination)
Sažetak
Uljana repica je, uz suncokret i soju, najvažnija uljarica u R. Hrvatskoj. Površine pod ovom kulturom prije rata kretale su se do 25.000 ha, a danas iznose nešto više od 14.000 ha. Nestajanjem ili prestrukturiranjem velikih poljoprivrednih subjekata (kombinata), "nestaju" i površine pod uljanom repicom, dok je na obiteljskim gospodarstvima ona uvijek bila slabo zastupljena (svega 2-3%). Respektirajući potrebe R. Hrvatske na uljaricama, uljanom repicom bi trebalo zasijati 25-30.000 ha. Kako je repica dominantno samooplodna, a djelomično i stranooplodna vrsta, razvile su se i različite metode selekcije i nastali su različiti tipovi kultivara. Francuski selekcionari kreirali su linijske kultivare (homozigotne i homogene), jer su smatrali da će kod repice, kao pretežno samooplodne vrste, kontroliranim samooplodnjama i metodom rezerve sjemena lakše i brže riješiti kvalitativne zahvate. Za razliku od francuske škole, njemački selekcioneri, koristili su selekcijske metode kreiranja "sintetskih (multilinijskih) kultivara". Autor je pomoću spomenutog tipa kultivara barem djelomično iskorištavao heterozis (hibridni efekt). Po strukturi ti kultivari se sastoje iz više komponenti (linija) poznate opće i specifične kombinatorne sposobnosti, koje se održavaju svakogodišnjim umnažanjem u kontroliranim uvjetima. Sjetvom smjese ovih linija događaju se u usjevu prirodna križanja i tako djelomično koristi hibridni efekt. U proizvodnji sjemena pa i u merkantilnoj proizvodnji ovog tipa kultivara izuzetno je važno prisustvo pčela kao najvažnijeg oprašivača, kako bi se postigao što veći postotak stranooplodnje. Puni heterotički efekat kod uljane repice biti će iskorišten kada se u široku proizvodnju uvedu hibridni kultivari koji su već kreirani. Hibridni kultivari se sastoje od već priznatih linija (ili onih koje su u priznavanju), čije se sjeme stavlja u zajedničku smjesu na taj način da se miješa sjeme muški sterilne linije (npr. 80% mješavine) s jednim ili više polinizatora (fertilne biljke - npr. 20% mješavine sjemena). 80% biljaka pokazat će fenomen hibridizacije i dati će ukupno 90% prinosa, dok će se 20% fertilnih biljaka samooploditi i dati nešto niži prinos, što je neznatno u smjesi. U proizvodnji hibridnih kultivara uljane repice oprašivanje pčelama doći će do punog izražaja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo