Naslov
Frankov znak kao čimbenik rizika cerebrovaskularne bolesti
(Frank's sign as a risk factor of cerebrovascular disease)

Autori
Glavić, Josip ; Čerimagić, Denis ; Lovrenčić-Huzjan, Arijana ; Vuković, Vlasta ; Demarin, Vida

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Drugi kongres neurologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem Zbornik radova / Sinanović, Osman ; Škobić, Helena - Sarajevo : Udruženje neurologa u Bosni i Hercegovini, 2006, 125-126

Skup
Drugi kongres neurologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 09.11.2006. - 12.11.2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Frankov znak; incizura ušne resice; debljina intimalne stijenke; cerebrovaskularna bolest
(Frank's sign; ear lobe crease; intima-media thickness; cerebrovascular disease)

Sažetak
Cilj: ove “ case-control” studije provedene na uzorku od 60 ispitanika je odrediti da li Frankov znak (incizura ušne resice) pripada grupi čimbenika rizika cerebrovaskularne bolesti na koje se ne može utjecati. Metode: Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine po 30 (skupina A – Frankov znak pozitivna, i skupina B – Frankov znak negativan). Svim ispitanicima je napravljen color doppler ultrazvučni pregled karotidnih arterija. Debljina intimalne stijenke (“ intima-media thickness” - IMT) mjerena je u B-modu na zajedničkoj karotidnoj arteriji (ACC) 1, 5 cm proksimalno od karotidne bifurkacije. Kao povećanu vrijednost ACC-IMT uzeli smo vrijednosti iznad 0, 9 mm. Za potrebe statističke analize koristili smo Mann-Whitneyev test, Pearsonov “ Chi-square” test i analizu kontingencijske tablice. Rezultati: Statističkom analizom Mann-Whitneyevim testom dobili smo Z = -0, 155 ; p = 0, 877 što znači da nema statistički značajne razlike u životnoj dobi između ispitanika u skupini A i B. Pearsonovim “ Chi-square” testom dobili smo vrijednost od 11, 279 i p = 0, 001. Procjenom validnosti Frankovog znaka u predviđanju povećanja vrijenosti ACC-IMT-a, dobili smo osjetljivosti od 73%, specifičnost 70%, pozitivnu prediktivnu vrijednost 71% i negativnu prediktivnu vrijednost 72%. Zaključak: Istraživanje je pokazalo statistički značajnu korelaciju između Frankovog znaka i povišene vrijednosti ACC-IMT-a što govori u prilog našoj hipotezi prema kojoj je Frankov znak čimbenik rizika cerebrovaskularne bolesti na koji ne možemo utjecati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA