Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 28405

Dubrovačka granica i područje Kleka


Ćosić, Stjepan
Dubrovačka granica i područje Kleka // Hercegovina, 11 (1998), 3; 46-72 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


CROSBI ID: 28405 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Dubrovačka granica i područje Kleka
(Dubrovnik`s Border and Territory of Klek)

Autori
Ćosić, Stjepan

Izvornik
Hercegovina (0351-4552) 11 (1998), 3; 46-72

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Karlovački mir; Požarevački mir; razgraničenje
(Treaty of Carlowitz; Treaty of Pasarowitz; fixing the boundaries)

Sažetak
Stjecajem političkih i diplomatskih okolnosti poslije Karlovačkog (1699.) i Požarevačkog (1718.) mira, uski je pojas obale i zaleđa današnjeg Neuma potpao pod osmansku vlast. Pojas je dijelio Dubrovačku Republiku od mletačke Dalmacije. U sklopu problema nastanka toga graničnog koridora razmatraju se promjene dubrovačke granice na području Gornjeg Kleka. Povijesna vrela dopuštaju tumačenje da je Gornji Klek bio u dubrovačkom posjedu već od stjecanja Primorja 1399., a kasnije su Dubrovčani polagali pravo i na šire područje. Zbog dubrovačkih trgovačkih i teritorijalnih aspiracija prema Neretvi i potonjeg značenja trgovišta-luke Klek, dubrovačka je primorska granica na tom mjestu stoljećima bila "meka" i otvorena. Unatoč tomu što Dubrovačka Republika nije izravno sudjelovala u ratu i pregovorima, njezina je sjeverozapadna granica preoblikovana u novim političkim okolnostima tijekom tursko-mletačkog razgraničenja 1699.-1701. i 1718-1721. Na temelju literature i arhivskih vrela koja svjedoče o diplomatskoj aktivnosti Dubrovčana u to doba, s velikom sigurnošću može se pretpostaviti da je Republika tada izgubila Gornji Klek, odnosno da su ga Osmanlije uzurpirali. Do nasilnog proširenja pojasa došlo je početkom 19. st. i s druge strane, prema tvrđavi Klek i vrhu poluotoka Klek tako da su Turci zauzeli čitav poluotok. Potporu ovoj tvrdnji pružaju i rezultati austrijskog povjerenstva za granice koje je 1856./7., na temelju svjedočenja domicilnih stanovnika, i analizom dubrovačkih arhivskih vrela, došlo do sličnih zaključaka. Uz rad se donose prijepisi zapisnika ovog Povjerenstva, zajedno s tri zemljovida razgraničenja na području Kleka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekti:
101109

Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Profili:

Avatar Url Stjepan Ćosić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Ćosić, Stjepan
Dubrovačka granica i područje Kleka // Hercegovina, 11 (1998), 3; 46-72 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
Ćosić, S. (1998) Dubrovačka granica i područje Kleka. Hercegovina, 11 (3), 46-72.
@article{article, author = {\'{C}osi\'{c}, Stjepan}, year = {1998}, pages = {46-72}, keywords = {Karlova\v{c}ki mir, Po\v{z}areva\v{c}ki mir, razgrani\v{c}enje}, journal = {Hercegovina}, volume = {11}, number = {3}, issn = {0351-4552}, title = {Dubrova\v{c}ka granica i podru\v{c}je Kleka}, keyword = {Karlova\v{c}ki mir, Po\v{z}areva\v{c}ki mir, razgrani\v{c}enje} }
@article{article, author = {\'{C}osi\'{c}, Stjepan}, year = {1998}, pages = {46-72}, keywords = {Treaty of Carlowitz, Treaty of Pasarowitz, fixing the boundaries}, journal = {Hercegovina}, volume = {11}, number = {3}, issn = {0351-4552}, title = {Dubrovnik`s Border and Territory of Klek}, keyword = {Treaty of Carlowitz, Treaty of Pasarowitz, fixing the boundaries} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font