ࡱ> 5@^bjbj22 |XXay/&&&<849PP(xxxYYY7888888$9R#<$8Y7"YYY$8PPxx8###Y^PRxx7#Y7#R#1$5 "7xD Ivvl"7<7D809^7<<##<x7PPPP<7 YY#YYYYY$8$8#" RADIKALNO OBOGAIVANJE ZNANJA O DRU`TVENIM ZNANOSTIMA PUTEM KNJIGE IJE SU KORICE NA DONJOJ SLICI  Izdava : Omnibus, Osijek, 2004 Tel: o31/ 750332 Broj stranica: 120 Prodajna cijena: 60 Kn OGRANI ENJA PROMOCIJI MATERIJE OVAKOVE PRIRODE I OSNOVA IZ KOJE JOJ POTI E SADR}AJ Naslov precizno interpretira sadr~aj knjige. Njome se, putem znanstvenih spoznaja, dokazuje znanstvenost druatvenih znanosti. Znanstveno vrednovanje druatvenih znanosti u svijetu nije poznato. Prisutne su kritike pojedinih u enja, ali naj eae da bi se naalo mjesta za u enje kriti ara ili da bi se ukazalo na nedjelotvornost primjenjenog. Ovaj rad utvruje doprinos druatvu najeksponiranijih druatvenih znanosti, ato nije negativan stav prema njima, kako se definira kritika. Od druatvenih znanosti knjiga je tematizirala povijest, filozofiju, pravo, sociologiju, politologiju i ekonomiju iz ijeg kompleksa su izdvojene politi ka ekonomija, ekonomska politika, makro i mikro ekonomija. Zapa~anja se odnose na znanosti koje se kao takve priznaju i eksploatiraju u kapitalizmu. One koje su bile koriatene u socijalizmu, iako e i taj sustav biti pominjan, na ovom mjestu nee biti u objektivu. Slom druatva kojem su bile u temeljima im negira svaku znanstvenost. Osim povijesti, koja u aktualnom vremenu nije druatveno determinirajua, sve druge, barem sa stajaliata njihovih pobornika, su aktivne s ambicijom da objaanjavaju druatvo, uti u na kretanja u njemu pa ak i da ga kreiraju i vode. Mi se u ovako kratkom tekstu ne emo obraati svakoj, nego samo pravnim i ekonomskim kao znanostima od kojih su kardinalna druatvena kretanja neodvojiva. Ve~ui dvije izdvojene znanosti uz druatvena zbivanja ~eli se istai da je njihova vrijednost odreena mjerom u kojoj i kako na njih uti u. Iz razloga skraivanja izlaganja, od svih ovjekovih djelatnosti s kojima su u nekoj vezi mi emo se fokusirati na materijalnu proizvodnju. Vjerojatno nije potrebno ubjeivati itatelja da je materijalna proizvodnja osnova ~ivota druatva. Svakodnevne aktivnosti vlasti usmjerene prema mate- rijalnoj sferi potvruju da su joj prakti na sredstva djelovanja isklju ivo pravo i ekono- mija. Jednako nije teako zaklju iti da kretanja proizvodnje nisu zavisna od nivoa i zastupljenosti filozofskih, socioloakih i politoloakih znanja i aktivnosti njihovih vlasnika. Dovodei u vezu materijalnu proizvodnju s pravom i ekonomijom izdvojili smo snage koje stvaraju materijalna dobra i vlast bez koje, iako neposredno ne stvara, stvaranje nije mogue. Kako je vlast kreator, donosioc i aplikator prava, prije emo se obratiti ekonomiji koja nije proizvod vlasti. Autor knjige je znanstveno i druatveno anoniman, a od akolske spreme ima diplomu ekonomskog fakulteta. Znanstvena i ostala javnost generalno ima rezerviran stav prema vrijednostima radova na druatvene teme s tog nivoa. Da bi nas itatelj bolje shvatio osvjetlit emo tu pojavu na podru ju ekonomije. U prirodnim znanostima nema apriornog odbacivanja autora. Doprinos nepoznatog pojedinca mo~e prihvatiti bilo koja druatvena jedinka preko koje se, ako je vrijedan, nesmetano prenosi u druatvo. Da bi rad ekonomskog karaktera bio proslijeen javnosti, mora biti ovjeren od znanstveno afirmiranih iji je status odreen odgovarajuim obrazovanjem potvrenim znanstvenim zvanjem. Da bi postao dijelom znanosti mora biti od znanstvenih strukutura prihvaen. Kako govorimo o znanstvenim doprinosima, tekua znanja su nadle~na da propuataju i vrednuju ona kojih u njima nema. Zapa~anja se odnose na one ekonomske znanosti koje su aktivne u tandemu s vlasti meu kojima nema jedino mikroekonomije. Fenomen ima svoju druatvenu i subjektivnu stranu. U jednoj zajednici, najmanje dok je vlast u ruci jedne strukture, jedno ekonomsko u enje je uvijek vladajue. Tako je marksizam vladao socijalizmom i izdizao u svojoj strukturi samo ekonomiste marksiste sve dok je trajao. Izabrane vlasti u kapitalizmu se po svjetonazorima rasipaju u velikim rasponima. Uporedo s tim egzistira viae ekonomskih doktrina. Kriteriji vlasti odreuju koje e ekonomske strukture biti iz druatva izlu ene. Ekonomija nije znanost koja se postavlja prema karakteru svog objekta, nego je sredstvo vlasti kojim u materijalnom sektoru ostvaruje svoje ciljeve. Najpriznatiji tako dolaze do odreene druatvene moi. Znanje postaje monopolom u tolikoj mjeri da aktivno ne mo~e biti bilo kakvo drugo, sve dok se vlast demokratskim izborima ne promijeni. Stalne promjene demokratskih vlasti pokazuju da je svaka doktrina imala slabosti. Rijetko su neekonomski initelji uzrokovali pad demokratske vlasti. Navedeno je karakteriziralo proalost. Danas se znanstveni monopol ekonomske provenijencije ustoli io na svjetskom nivou. Svjetske ekonomske asocijacije, od kojih su najpoznatije Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka za obnovu i razvoj, koje vode predstavnici probrani od strane vlasti najrazvijenijih zemalja, nisu samo vlasnici vladajuih ekonomskih znanja, nego ih putem svoje moi nameu svim zemljama koje su od njih zavisne. Tako je znanstveni monopol dignut na najviai stupanj. injenica da svako ekonomsko znanje bira vlast i da ni jedno na kojem god nivou bilo trajno ne donosi rezultate, samo po sebi vodi u mnoatvo zaklju aka. Od svih ne mo~emo zaobii jedan. Izdignuta znanstvena struktura ne mo~e biti donosilac novih spoznaja. Tu smo na terenu subjektivnog initelja. Ekonomska znanja koja su priznata kao takva, a predstavljala su novost u odnosu na postojea, su izuzetna rijetkost. Nastaju isklju ivo u situacijama teakih gospodarskih lomova ili druatvenih prevrata. Sva evidentirana se svode na nekoliko akola, od kojih su mnoge proalost. Prirodno je da u znanstveno djelo njihovi autori ugrauju sve svoje potencijale. Oni ne mogu dati viae. U realan ~ivot ih prenose njihovi sljedbenici. Prema tome, prakti ari u ekonomiji su isklju ivo sljedbenici odreenih u enja. Na ljestvici svake, pa i predmetne znanosti, ljudi su rangirani. Pretpostavka za viai rang je priznati znanstveni status ato se korigira vjernoau znanosti koje je poklonik. Zahvaljujui statusnoj istoi uz odanost u enju, nema vertikalne komunikacije, radi ega se odvija unutar najviaih slojeva kad je rije  o odreenoj akoli i izmeu njihovih najistaknutijih predstavnika u situacijama kada djeluju izvan nje. Pored toga ato se vlast opredjeljuje za doktrinu, ona odabire njene najistaknutije predstavnike uz uvjet da su bez rezerve u funkciji njenih ciljeva. Vlast ne trpi otpore unutar vlastitog sustava. Dolazi do jedinstva moi i odabrane znanosti. Znanstveni monopol je u rukama najodanijih odreenom u enju. Svojstvo znanstvenog sljedbenika je da svu svoju energiju i sposobnosti troai da bi se u maksimalnoj mjeri pribli~io autorovim vrijednostima uvajui se da ne povrijedi aureolu koju oko njega vidi. Sljedbenik objektivno ne mo~e prevazii svijest svoga uzora. Nikad se sve znanstvene strukture nisu postrojavale iza jedne ekonomske akole. Razasute su po razli itim ustanovama i ra vaju se po pojedinim u enjima, ato u egzaktnim znanostima ne postoji. Izbor svuda vrae ljudi po kriterijima akole kojoj pripadaju. Na taj na in sve punktove i promotivne kanale u jednoj zajednici pokrivaju vodei sljedbenici najpriznatijih ekonomskih u enja. itav odnos meu njima se svodi na kritiku drugih ostajui svaka unutar sebe istom. Za sljedbenika su prihvatljiva samo takva nova znanja koja apologiraju ili obogauju ono kojega je poklonik, ako autor ima odgovarajue znanstveno zvanje. Svako djelo izvan te trase ne mo~e ni razumjeti ni prihvatiti, bez obzira da li ima ili nema realnu znanstvenu vrijednost. Odstupanja se tretiraju znanstvenom deformacijom. . Zahvaljujui jedinstvu druatvene moi i ekonomske znanosti u o ima ostatka znanost je postala misti nom ponekad u mjeri u kojoj je i vlast. To je posebno prisutno u najrazvijenijim zemljama jer se njihovi materijalni uspjesi ne odvajaju od vrijednosti vlasti iji je karakter odabrao sposobne predstavnike ekonomske znanosti. Tako se zasluge za materijalni razvoj dodjeljuju prvenstveno vlasti koja je iz druatva izvukla ekonomiste sposobne da izvrae svoj dio zadatka. Nerazvijeni su u tom polo~aju iz suprotnih razloga. Vjernost u ekonomsku znanost razvijenih je opa i potpuna. Otuda uvjerenja da je tamo zananstveni Olimp, da je u tim sredinama rodiliate novim znanjima i da se samo u njima stvaraju sposobnosti dorasle ekonomskim problemima. Sve ovo je izlo~eno da bi smo pokazali da radovi na ekonomske teme ne mogu postati dijelom oficijelnih znanosti ako materija ne pripada ni jednoj od afirmiranih grana. Mnoge zemlje su zakonski regulirale da se novi radovi ne mogu upuivati javnosti ako ih ne ovjere priznati predstavnici znanosti. U tome nije problem. Bez njihovog znanstvenog atesta, anonimne autore ne prihvaaju ni izdava i, a mediji i itatelji su, u pogledu odbacivanja, joa odreeniji. Propis samo ozakonjuje praksu. Opisanu atmosferu niko ne stvara svjesno radi ega se ne mo~e ni na koga prebaciti odgovornost. Iz tih razloga ne kritiziramo stanje, nego predstavljamo objektivni druatveni Zakon koji ne podlije~e subjektivnoj volji i moi. Predo ili smo sudbinu originalnih radova koji tra~e mjesto meu druatveno priznatim u enjima. Rad koji je predmet ovog priloga ne spada meu takve. On se nalazi na mjestu s kojeg vrednuje znanja vladajuih znanstvenih struktura. Ne postoje znanstveni argumenti, mudre i lijepe rije i koje bi privolile znanstvene sljedbenike da propuste i prihvate druga ije gledanje na zajedni ki objekt, a pogotovo promoviraju rad kojem su same znanstveni objekt. Ne radi se o svjesnom suprotstavljanju. Svjesni otpori zna e razumijevanje rada, a odbacivanje nastupa iz subjektivnih razloga. Takvi su rijetkost. Tome treba dodati da svjesno stavljanje brana novim znanjima iz bilo kojih pobuda nije zlo in prema znanosti nego prema narodu. Narod plaa cijenu neznanja. Ovim ne dokazujemo ni neznanstvenost primijenjene ekonomije niti znastvenost naaeg pristupa. Oslikali smo samo praksu ovlaatenih na znanstvenom prostoru. U tome je razlog zaato smo se opredijelili za predstavljanje knjige putem interneta. Izbor kazuje da se nije probila do javnosti uobi ajenim kanalima. Time smo pristupili, iako heterogenoj, airoj bazi u kojoj se uvijek naalo ljudi bez znanstvenih predrasuda i toliko sposobnih da shvate znanstvenu vrijednost materije ako je objektivno ima. Izla~enje knjige omoguili su recenzent i izdava  koji nalaze da ne postoji razlog da se znanost atiti od vlastitog ocjenjivanja. Prilog autor plasira samostalno. U nastavku izla~emo osnovu koja je omoguila znanstveno vrednovanje druatvenih znanosti. Posveujui toliku pozornost ekonomiji i proizvodnji kao osnovi postojanja druatva, prirodno je da vidimo ata odreuje razvoj proizvodnje. Promatramo razvoj samo u druatvima u kojima su uvjeti proizvodnje u individualnim rukama bez obzira da li njima neposredno upravljaju njihovi vlasnici ili predstavnici vlasnika  menad~eri. Proizvodnja je egzaktno svjesno ovjekovo djelovanje. Kako u vremenu zna poprimiti razli ite smjerove, a u prostoru razli ite nivoe, ona je zavisna veli ina. Zavisne veli ine se u matematici nazivaju funkcijama, pa emo i kretanje proizvodnje predstaviti tim egzaktnim izrazom. Funkcionalni odnos se odvija samo unutar odreene dr~avne zajednice. Funkcija glasi: MP = PP  DN U tome je: MP materijalna proizvodnja, PP proizvodni potencijali dr~ave i DN druatvena nesigurnost vlasniatva. Re eno jezikom matematike materijalna proizvodnja zavisi od proizvodnih potencijala ije efekte umanjuje druatvena nesigurnost vlasniatva. Nezavisni parametar su proizvodni potencijali. Njih su stvorili sposobni vlasnici ili menad~eri sukcesivnom oplodnjom tekuih potencijala koji su mjera visine ostvarenog profita. Profit im je pokreta  na aktivnost, a sposobnosti realizator. Da bi smo shvatili zaato sposobnosti u kontinuitetu i svuda ne daju rezultate, pogledajmo varijablu  DN . Bez vanjske zaatite vlasniatva, ono se ne mo~e oploivati. To je imperativ indivi- dualnog vlasniatva. Uvjete sigurnosti mo~e pru~iti jedino vlast. Navedimo najbitniju. U suvremenosti zaatita vlasniatva od strane vlasti je viaekratna. Ne mo~emo zaobii zaatitu od individualnih napada iako su najmanja smetnja razvoju. Slijede nelojalni meuvlasni ki odnosi. Profit ima toliku pogonsku silu da vlasnici ne prezaju od ni jednog sredstva da bi bio maksimalan. Radi nejednakosti pojedinih kapaciteta, osloboeno djelovanje monijih vodi uniatavanju slabijih i padu ukupnog materijalnog stvaranja. Slijedei va~an front je zaatita od stranih monih kompanija. Njihove slobode na domaem tr~iatu ostavljaju te~e posljedice na gospodarsku dinamiku od nelojalnih meuvlasni kih odnosa. Zna aj te zaatite dokazuje injenica da su je sve razvijene zemlje danaanjice u proalosti rigorozno provodile. Bitno zaatitno sredstvo vlasniatva je da vlast svoje troaenje svede na najmanju mjeru i da je podreeno isklju ivo zaatiti. Na kraju, zna ajan oblik zaatite vlasniatva danas je zaatita vrijednosti novca. Novac je cilj vlasnika i ako mu nije zaatiena vrijednost ostavlja iste posljedice na gospodarstvo kao i svako prelijevanje vrijednosti mimo volje vlasnika. Sigurnosni mehanizam vlasti nastupa kada je vlasniatvo ugro~eno. Predznak  - zna i da se rezultati umanjuju u mjeri nesigurnosti. Autonomno naruaavanje sigurnosti zna i aposteriorno djelovanje vlasti radi ega se sigurnost trajno nalazi u zoni s negativnim predznakom. Pojmom  nesigurnost matemati ki je funkcija valjana. Kada joj apsolutna vrijednost raste, materijalna proizvodnja pada i obrnuto. Izvan vlasniatva i njegove sigurnosti nema initelja koji odreuje materijalna kretanja. Svaki oblik zaatite je naaao svoje mjesto u pravnim i ekonomskim znanostima. Odnos prema povredama vlasniatva od strane pojedinaca je isklju ivo u domeni prava. Preostale je pod svoje stavila ekonomija. Pozovemo li se na povijest, ni jednu zaatitu vlasniatva nije dala ekonomska znanost. Ruaila ka materijalna kretanja su nastupala bez i ijih saznanja i kao takva su iznuivala intervenciju vlasti. Rezultati su pokazivali vrijednost intervencije. Ekonomija je nastupala nakon prakse odabirui onu koja je davala bolje rezultate. Zaatitu naruaavaju subjekti svjesno bilo da je rije  o vlasti ili snagama izvan nje. Sanaciju subjektivnog djelovanja izvan vlasti provodi vlast svojom moi da bi vlastitu samovolju prema vlasniatvu morala korigirati u uvjetima pada materijalnog stvaranja. Njeno sredstvo je uvijek pravo, tako da se njime formalno reguliraju i ovi odnosi. Pravo nije zasebna znanost iz koje bi izvirala odgovarajua rjeaenja. Ono je sredstvo koje tvori i primjenjuje isklju ivo vlast. Ako ekonomskoj znanosti nisu poznati uzroci materijalnim kretanjima, ako vlast ne primjeuje remetila ke imbenike, zanemaruje njihovu ulogu ili ne nalazi za potrebno da intervenira, nema pravnih normi, koliko god bile razvijene i kakvog god bile kvaliteta, koje bi promjenile stanje. Zaatienost ima za posljedicu udoviaan druatveni fenomen ije razumijevanje je klju  za shvaanje i o8 j l  'R4SLeޥ&LNJLBHLRTXZ`bx|ƶȶ "$&,<ؽسسؽؽhO\h+mHsHh+0JmHsHh+5mHsHU h+5h+56mHsHh+mHsHjh+UmHnHu h+CJh+ h+5CJ BV8 j < > @ B D F H ^ V\H J $  t p!'&/3|59<X?vA2EGMQ$a$$a$^QSYZ_VbLefeeee,fvffgj*ltxVz||J$ & Fa$$a$^vog priloga i knjige, ali i procesa materijalnog ~ivota druatva. Proizvodnja u zemlji se mo~e poveavati isklju ivo dodatnim uzimanjem i transformacijom materijalne prirode. Pojedina no vlasniatvo mora rasti i ako od nikog drugog ne mo~e uzimati i ako niko drugi ne mo~e uzimati njegove rezultate preostaje mu jedino odnos s materijalnom prirodom. Koliko je ograni eno meuvlasni ko i uzimanje od strane vlasti toliko su proizvoa i osueni na sudar s materijalnom prirodom. Ona postaje jedino mjesto uzimanja na koji na in raspolo~ivi initelji proizvodnje postaju isklju ivo sredstvo stvaranja proizvoda i proizvodnje, a zatim profita.. Na frontu prema prirodi nemaju zna aja ni vlasniatvo, ni te~nja za profitom, volja ili druatvena mo. Presuuju znanja djelovanja na nju. Priroda otvara svoja kvalitativna svojstva samo pred znanjima koja su joj dorasla. Priroda samostalno bira znanja i sposobnosti pred kojima jedino popuata. Budui da se profit kao vrijednost iznad prethodne ne mo~e ostvarivati ni istim proizvodima ni istom proizvodnjom, organizatori procesa materijalnog stvaranja moraju kontinuirano unapreivati postojee i stvarati nove proizvode uz porast mase proizvoda. Ti zahtjevi se ne mogu ispuniti postojeim znanjima, nego su ih u stanju realizirati sposobnosti iznad raspolo~ivih znanja. To zna i da postojea znanja obogauju sposobn-osti koje kad se doka~u dopunjavaju postojei znanstveni fond. Sve ato ine moraju initi. Kako su se nagon za profitom i sposobnosti pokazale trajnim, na elnim pozicija- ma u organizacijama materijalne proizvodnje u najrazvijenijim zemljama sjede sposobnosti dodatnog materijalnog stvaranja koje mu doprinose zavisno od nivoa zaati-enosti vlasniatva. Zaostajanje u razvoju je mjera kumulirane nesigurnosti vlasniatva. Koliko vlast atiti vlasniatvo toliko e se razvijati proizvodnja, a koliko se razvija proizvodnja toliko e rasti mo vlasti. Zastoji u proizvodnji nastupaju isklju ivo onda i onoliko koliko je vlasniatvo nezaatieno. Izlo~ena funkcija nam daje osnovu da predo imo zaato je socijalizam bio razvojno sterilan. Nacionalizacijom vlasniatva je izbacio iz gospodarstva vlasnike kao isklju ive generatore materijalnog razvoja. Priroda viae ne izdvaja sposobnosti nego vlast. Pored izostajanja stvaranja vlasniatvo mora biti atieno. Od zaatite ostaje progon individualnih napada na rezultate i ograni enja ulazu proizvodnji iz svijeta uz injenicu da vlast ne atiti vlasniatvo od sebe. Ekonomska i pravna znanja iz kapitalizma primjenjena u dr~avnom vlasniatvu nisu znanja. Odgovornost za nastajanje socijalizma snosi ekonomska znanost. Da joj je bilo poznato ovo ato je ovdje izlo~eno nikad ne bi do njega doalo. Ako je socijalisti ka ekonomija bila kvaziznanost, ona je izrasla iz graanske. U povijesti se nije dogodilo da se iz znanosti ispilila kvaziznanost dok je obrnuto bilo pravilo. Funkcija dokazuje takoer da vlast ne mo~e voditi proizvodnju. Formula koju smo dali predstavlja Zakon materijalnog razvoja druatva. Da bi s razumijevanjem nastavili iznosimo definiciju znanosti koja je izuzetno precizno predstavlja. Po njoj zanost je:  uopeno iskustvo i u praksi provjereno ljudsko znanje .1 Uopeno iskustvo mo~emo nazvati znanstvenim tumaranjem, odnosno djelovanjem bez znanja ega su posljedica neodgovarajui rezultati koji upozoravaju da se u buduim postupanjima ne ponavljaju iste greake. Uopeno iskustvo nastupa nakon dogaaja radi ega ih ne mo~e ni usmjeravati ni voditi. To je svojstvo ekonomije koju eksploatira vlast. Drugi dio definicije ide ispred prakse. Ona ka~e da je znanje samo ono koje u praksi daje dodatne rezultate. Takvo postaje dijelom znanosti. To je karakteristika prirodnih znanosti, jer bez novih spoznaja nisu mogui dodatni koraci prema prirodi. Takva znanja ne mogu davati rezultate ispod dosegnutih. Kako se proizvodnja u masi zna i obruaavati, uzrok nema gdje drugdje biti do u slabostima ekonomije. Ekonomska znanost ne mo~e voditi proizvodnju u razvoj. Ako ne mo~e znanost, ne mo~e ni vlast. Zakon materijalnog razvoja je precizan, logi an i bez znanstvenih protuargumenata. Pored toga, autor se ne bi usudio tako ekplicitno nasloviti knjigu, a pogotovo dovesti u pitanje tako grandioznu ekonomsku graevinu popunjenu nedodirljivim znanstvenim vrijednostima, da znanstvenost Zakona nije atestirala praksa. Materijal u kojem je otkriven je bio samoupravni socijalizam joa dok je bio u ~ivotu. Predstavljen je na druga iji na in u autorovoj knjizi koju je objavio u III mjesecu 19902, odnosno prije bilo kakvih promjena u materijalnoj sferi u bilo kojoj zemlji socijalizma. Bio je osnova da se predstave budua kretanja na materijalnom i socijalnom planu u socijalisti kim zemljama ako se druatvene promjene budu temeljile na znanjima koja razvijeni svijet vidi takvima. Skica budunosti je vidljiva iz slijedeih re enica: 1. Naa sistem (samoupravni op.a.) se ne nalazi u znanjima kojima svijet vlada. (str.8.) Cilj (rada op.a.) nije da se izbjegne transformacija socijalisti kog druatva, jer je ona neminovnost, nego da se otrgne od nekontroliranog historijskog scenarija koji ne bi bio ne samo u interesu socijalisti kih graana nego svijeta u cjelini. (str.125) Sve ato vlast mo~e u initi je:  sredstva za proizvodnju prevesti u privatne ruke. Na koji na in i po kojoj druatvenoj cijeni je drugo pitanje. (str.128)  Susret filozofije kapitalizacije sa privredom socijalisti kih zemalja e imati sve zna ajke prvobitne akumulacije kapitala. (str.128)  Dr~avni kapital je osuen na odumiranje. Proizvodnja u masi e neminovno pasti. (str.129)  Najte~e posljedice e uslijediti na socijalnom planu. Vlasnici rada e u masi ost-ati bez uvjeta proizvodnje. Druatvo e se potpuno raslojiti. Na jednoj strani e se javiti relativno mali broj vlasnika uvjeta proizvodnje, a na drugoj ogromna masa vlasnika rada kojima e ograni eni uvjeti proizvodnje biti nedostupni. Eksploatacija e biti surova, a socijalne napetosti e narasti do nesluenih razmjera. Sve iluzije o druatvu blagostanja i druatvenih sloboda tipa razvijenih kapitalisti kih zemalja e otpasti. (str.129) Odgovornost e biti prebacivana na vlade radi ega e slijediti njihove este promjene sa identi nim u incima. (str. 130). Praksa koja je nastala nakon knjige je do detalja potvrdila njena predvianja. Vienje perspektive dinami ne promjenjive druatvene pojave (prirodne se, u principu, ponavljaju) nije mogue ako se ne ponaaa po objektivnom Zakonu. Subjektivna postupanja promatra  nije u stanju predvidjeti. Sklad predvianja i stvarnosti egzaktno dokazuju da je autoru odreujui Zakon 1990 bio poznat. Identitet knjige i stvarnosti potkrepljujemo razo aravajuim zakljucima znanstvenog skupa odr~anog u Krakowu 1995 na kojeg su pozvana najprobranija znanstvena imena svijeta za koje je demokratsko biranje vlasti u socijalizmu bilo dovoljan uvjet za svestrani prosperitet tih zemalja. Oni glase:  Privatizacija donosi pad proizvodnje, pad zaposlenosti, pad standarda, uniatavanje privrednih resursa te beskrupuloznu akumulaciju kapitala . Tome dodaju:  Napisano je tisue knjiga kako iz kapitalizma u komunizam dok kako iz komunizma u kapitalizam nema niti jedne 3 Razlika izmeu zapa~anja eksperata i onih u knjizi je da je u njoj prognozirano stanje da bi oni isto konstatirali 5 godina kasnije kada se u svim elementima ispoljilo. Knjiga je apsolutno zadovoljila definiciju znanosti. Ona viae ne podlije~e subjektivnim vrednovanjima bez obzira kakav ocjenjiva i imali znanstveni ugled i druatveni polo~aj. Prezentirani zakon materijalnog razvoja je znanstveno utemeljen. Na emu su se takva predvianja temeljila? Demokratska promjena vlasti u druatvu s dr~avnim vlasniatvom ne mo~e mijenjati odnos prema gospodarstvu. Ona je na iste punktove koje su pokrivali predstavnici socijalisti ke vlasti morala postavljati  svoje ljude. Odabir ljudi u dr~avnom vlasniatvu je isti bilo da ga vrae komunisti ili demokrate. To nije odredilo budunost dr~avnog vlasniatva, nego varijabla njegove sigurnosti. Za takav zaklju ak nam je dalo osnovu samoupravljanje. U samoupravljanju je vlast regulirala materijalna kretanja ekonomskim instrumentima preuzetim iz kapitalizma. S njima nije uspijevala atititi gospodarske subjekte od meusobnih odnosa i sebe, u zaatitu vrijednosti novca je ulagala neuspjeaan trud i jedino u emu je uspijevala je zaatita od inozemne proizvodnje. Taj mehanizam nije bio u stanju u organizacije ugraditi stvarala ku energiju koju imaju vlasnici, pored ega nije mogao zaatititi rezultate od napada iznutra koje su provodile snage kojima je povjereno upravljanje. Dolaskom demokratske vlasti sve je isto uz dodatak da se druatvo otvara pred nesmetanim bogaenjem. Izvor ne postoji, osim dr~avnog vlasniatva. Problem je ato nije mogue da se odlukama vlasti dr~avni kapaciteti u cjelini prenesu u privatne ruke. Na taj na in stvorene i vrijednosti koje se tekue stvaraju (varijabilni kapital) su ostale bez zaatite. Formalno mogu biti branjene, ali porivi za bogaenjem i neograni ena sredstva nadle~nih da ih napadaju ne mogu sprije iti isisavanje vrijednosti iz vlasniatva i dodatni gubitak njegove vitalnosti sa lako shvatljivim posljedicama. Otpada imperativ stvaranja i svaka zaatita raspolo~ivog vlasniatva. Zaatieno individiualno vlasniatvo autonomno iz druatva izdvaja subjekte sa sposobnostima stvaranja, dok nezaatieno izlu uje mo sposobnu za uzimanje stvorenog. Poznavanje Zakona je ostavljalo socijalisti kim zemljama samo drugu mogunost. Autoru je perspektiva bila apsolutno jasna. Nepostojanje znanja su joa jednom stavila vlast da samostalno donosi rjeaenja. Fatalne posljedice po proizvodnju to dokazuju. Ona je u svakoj zemlji drasti no pala, da bi u nekima bila tek na 40% ostvarenja prije demokratskih promjena. Znanja o prirodi koja su je dr~ala na prethodnom nivou nisu nestala, a ipak su njihovi u inci viae nego prepolovljeni. Kako u formuli kotiraju joa samo ekonomske znanosti kapitalizma, posljedice izra~avaju njihovu nedoraslost. Gospodarski potencijali su pasivan initelj. Materijalna kretanja odreuje znanje o tome od ega zavise, a ne karakter vlasti. Joa jedan podatak govori da je ograni enje materijalnom razvoju u nedovoljnoj znanstvenosti ekonomskih znanosti. Naime, bivae socijalisti ke pa i nerazvijene zemlje su izvoznici ljudi sa zananjima o prirodi da bi ih razvijene uvozile. Svaka logika upuuje da ograni enje razvoju nerazvijenih ne stvaraju znanja o prirodi. S druge strane, akolova- nje u najrazvijenjim zamljama,  uvoz ekonomskih znanja iz tih sredina i imitacija njihove primjene ne daju razultate koje u~ivaju kao znanstvene vrijednosti, a pod njihovom kapom u socijalisti kim zemljama je nastupio ne uveni pomor proizvodnih potencijala. Neznantveno je tra~enje uzroka izvan nedoraslosti ekonomskih znanosti. Knjiga je sadr~avala i Program koji je popunjavao nedostatke ekonomskih znanosti u procesu promjene vlasniatva koji bi ne samo onemoguio pad proizvodnje i uniatenje kapaciteta nego bi se od zate enog nivoa nastavila razvijati. Za one kojima je Zakon materijalnog razvoja nepoznat to nije mogue. Iako je temeljen na Zakonu formalno mu ne mo~emo garantirati znanstvenost jer nije primijenjen u praksi. Njime se dokazuje da se dr~avno vlasniatvo mo~e privatizirati bez uniatenja potencijala. Knjiga je dostavljena Saveznoj i svim vladama u tadaanjoj Jugoslaviji, svim akademijama znanosti, najistaknutijim ekonomskim fakultetima i najpriznatijim sociolozima i ekonomistima koji su pozvani na njenu promociju. Odgovori su uslijedili samo od dvojice akademika. Svojim stavom su dokazali da su je pro itali, radi ega im se, kao i njihovom odnosu prema njoj, autor najiskrenije zahvaljuje. Energi no odbijaju svaku vezu s knjigom obrazla~ui stav tvrdnjama koje su izvukli iz njenog sadr~aja: knjiga je u proturje nosti sa svim poznatim misliocima svijeta i druatvo, pa ni materijalna proizvodnja, nisu determinirani. Saopili su da su poznavaoci svjetske misli ato je i prirodno, ali i da su njeni sateliti. Uporedo su rekli prakti no sve o perspektivi originalnih radova koji dolaze iz utrobe druatva. Ne imenujemo ih jer su samo reprezentanti vladajue misli. Promocije nije ni bilo. Knjiga za bilo koju javnost do danas ne postoji. Stvarnost nije iala ni za svjetskim misliocima, naprednim demokratskim snagama, kao i toliko neupitnim znanjima, nego po strogom Zakonu koji je upravo njima nepoznat i od njih nepriznat. Materijalna kretanja ne samo da su determinirana, nego svaki subjektivizam derogira razvoj. Svjetska znanost, u ovom slu aju, je na strani suprotnoj realnosti. Prema definiciji znanost koju nije ovjerila praksa nije znanost. Baza ovoj knjizi je ona objavljena 1990. Odnos prema njoj doslovno prati odnos prema prethodnoj. Praksa je dokazala da je prva bila znanstveno utemeljena. Ova dokazuje kolika ograni enja pred razvoj znanosti nesvjesno stavljaju njeni prvi eaaloni. Zaatitna funkcija vlasti je dio politi ke ekonomije. Zaatita je pasivna i u njoj ne bi smjelo biti mjesta volji vlasti, odnosno politike. Ekonomija u cjelini svrstava vlast u aktivne gospodarske initelje. Za nas je sve iznad zaatite izraz njene volje iako i to politi ka ekonomija svojata kao znanje. Tipi an izraz volje vlasti je ekonomska politika. Nju se ne mo~e svrstati u znanost. Tada u naaoj formuli    prelazi u  + . Kada gospodarstvom dominira ekonomska politika, njegov razvoj ne vode sposobnosti vlasnika nego subjektivizam vlasti. To je bila karakteristika socijalizma Makroekonomija kao povijest gospodarskih kretanja je pasivna znanost kao i svaka kojoj je predmet proalost. Ekonomske krize u mirnodopskim vremenima, depresije, zaostajanja, suboptimal-ni rezulatati su posljedica slabosti ekonomske znanosti. Dokazujui to na njenom primjeru potvrdili smo i znanstvenost knjige i opravdanost naslova kojeg smo joj dali. Pokazali smo ujedno da je znanje jedino koje mo~e unapreivati postojee stanje. Nema sposobne vlasti koja mo~e popuniti prazninu koju nije popunila znanost. Isticanjem znanstvenih nedostataka ekonomske znanosti i uporedo ukazivanje na nesamostalnost prava kao znanosti od ijeg karaktera ne zavisi odnos s materijalnom prirodom, indirektno smo pokazali da su i preostale druatvene znanosti hendikepirane jer ne mogu biti kvalitetna znanstvena nadgradnja ako izrastaju iz nedore ene baze pa tako ni kvalitertno unapreivati vlastiti objekt rada. Ovaj tekst olakaava shvaanje knjige. Cilj nije njena promid~ba nego stvaranje baze sposobnostima koje su u stanju doprinosti razvoju druatvenih znanosti i druatva. Osijek, 20. 10. 2004 Autor knjige  Znanstvenost druatvenih znanosti 1 Grupa autora,, Ekonmski leksikon, Savremena administracija, Beograd, 1975, str. 793. 2 J. Popovi,  Socijalizam i zakon razvoja druatva , Osijek, 1990. 3 Z. Tomac,  U postkomunisti kim dr~avama stvorena su gospodarstva mafijaakog tipa , Globus, Zagreb, 16.06.1995. str.8. PAGE 1 PAGE 1 J$LJذκ&>(0T,$ & Fa$^ & F $ & Fa$$a$<DZ\bhnpvx$&PDrtx ".0246:<HJȽȽȽ񢜢񢜢h+0JmHnHu h+0Jjh+0JU h+6hO\h+6mHsHhO\h+mHsHhO\h+0JmHsHh+5mHsHh+mHsH h+0J h+5h+hO\h+mHsH5T*jr 68:PRTVX hh]h`h&`#$^$a$JLNP^h+ h+0Jjh+0JUhO\0JmHnHuXZ\^^80P/ =!"#$%0xFjb6ghȭ?JFIFC   !*$( %2%(,-/0/#484.7*./.C  ...................................................R"  `A" b $$  00(FhDi`11iWh4 &8tߥ7n<̺tF~ƁgsuUYt`{게֬65lg\׼=h*Oz6Eɋ' z\N~zq:>vp[k ۦqWdq+ɺ2OVk=y_EسY(pQp}rzjɁ `4 $L@[yX\\1W\=w?=d6H_vc&V5A!2B 9"3RWhbB4k!˭>N/|ir5Ǝ{uvUEL`2G$F޾1[WCSWzw+mfz4kwc6:J~=ۓue|q(XO"h]{[xZxpݜi2h& $iS*fyQ<'{o:IUՕnvv/kRPø ;m-E͂QůH3|`>P؆xpd6J[W yU|?_5^˧Z׮&ҊY9V AP$ ÑJDnS[d-}`4)#4&lESb&4"@&Q6JIlL Ye*fY@ -t=I@!FRɩX@0 VceKeIj.Ea4! IJCqP0 i 2D 011r0LL4Lb(Sd+cRuu/Bz'e.l! 6EJARBS 0M11 RZ1hyQSć 6!-`Jh C""J`& i`FA$!c44+@I@K` @&@ ›@Dh`K1 !"#0@4$1P3A`%2pBܧo|7ooeH9o~o6w\f^vuרؚvӫϊ04} I,+T[rNn-ujjvZ'EaڕZjw[WNnbWfmcy:pmnW^CP+OSp_QzjH`{iNxmo&=BM"$\%"ډ_YA&f#H5ƟEEj GMt)hsawGλ#W9^b-u]VWKCPOuyk}z`>Խ5e흔TaEwY ժ0.W ak5 "Mf e UJk2IF׳z֪:5_PRΫŤެ:j=m/4jlYNuEm6&֭QuWV3K`zlE*_{@iV) D ^XHrB0 L|ùXaa&ݘՔ75Q[^EP˨ ['GǗj '2t hjݣSSG g#u"I繢u]AYNk-CiV҈],:4lg!R,^SlQ`AATJlþGhXJT59vbH5 y{`ݭ9u;OC^E%/ueWc3 6Oe>z{ ԊLN^[ #\I64n~s@Nn`Gu7 F# *^2ungngk%SXYUI9b9+t=]沵F%]$ i?D&&:[FF!5d/H ,hCݹrdg79N1bkoُH+47G64>Yd=P8N<g3)]xg'S8KK)IJ{M]upWg5 jy.ac<)FDF| -ۤ(whq${ǵ迿oT)jMXڙ#Rlt4(F2Leu#I ?=C*=4LYW2j=cq"QqE4$Xh} C#UTB:o2 һ `,>ޱrR(ʽX\&g-k\Q`lp`f8HNJx=\rƪ솧ֿkѣXt-l;Ou3$3)W+՚Ru+r5 h0kRU}4z[eƖG3s8c)f"-Әd%MJReRUs>ΘD1QevK=[;.mS8^qkqvVM(!f ѴĬJPiu8:uJ1}Aw_#,c|Ԫx̌ڢ˻.)!d49̜w.1T-)kZurFK9 91֫ÁT 4x1uk5sKgD;tԝzH$JdQb"bpc|FƼlX,+72jQx& 0쌗*3N :Q__:TﭭVPʰiYPq'9PvF>Q = 03 *ZاSe8+dLٶRʼ ,=~wn}=i|j.0!Q4 4ML ֢rcqyOvN^5_IKuQVӘc IW/KtGH߻8ٛ`_,(&RO|w)o!Gnβ^eVGblN3WgU' 2}^.b].>>l.҈0ɇ`;'s首뜩${{C=k}gjbCo@ߥuKOLqN33-VRr'sd g ǾxUU\ImdC/ AmEe*xV(Dcc$1Q.Ԅi wyDq\~.Px >eS:^x 1xvsij%,c,%΅o/PCWľV7D,#3c?E-g svT)bd_ȭ(ZҴͲ ͊aXdL _dޚx@Rͺh+*GoMBC˻Q]jƣMY*E,7zB="KOoI(="1k8]c([^`Qx"M}>=L)$GP4;W35|3mcM~K/sŜZClX4x#AUe\Nz(s1f+˰lcnS9ﰺ^kֿ&,O-M~Zm#pohK^]j@f6XVx/ !1A 02BPa"#@QR`pq?Oh!HD 0Dj@N؜>Kؘkd:&TW'4ENPNL8qwq9 9 uz:&AnN R^62`*,aOy+sC$L~jg"6 FƫU:KL;ۚm5z,\?XaS Ss73s;ˎ{[W,!01 "2A3Bap#?'78v㧨33~c r[0גaRD\a͖ e?8~X0 q r`|ٟ=K zsM8(//&ncߠV|EaFxLV"e\}R z\yQh/3WcYJT~EQ[۞ʜ׳Dm2)O"k:GMOoYV3Ux34PJgf# YP0V5#AWܹ3QuoiM}`v.~riS#'u(qHG= ȂTz5%_M?EQ/D-G%ɹxJqҎIK];[~W@eM2ĮLJ'|g;1_> ⹛&ɲG͓d A  !"1AQ 2aq#03BR@brCp$4Pd?ڵpmoe (^et+mZl^6c=eQN"S*w]XqnBu_)R3/-q zCvhA߽z*VSK?lj Y/YQjT<| @n4ި :͚UF Gs9J @a(Q^@ Fe:-^q<44vcä#il)l?s9i,Q*ưlġd/A4i[Q2Xs?{g/ՌҏK23M./zZܧabcE7oub)&1NfX (UFOgQGn-G)0ʊ6C`VJD >3=GݼO\]lXE$6MĬYxop;6BLs^>S |^o9Bǀ+EzVcy͝AO.U,1L5WiszkYЌ?%gs ?4xsXon0RNG.!z?>_^:aȈϳv yGifT{Ovi?oSq=ܨf+]$^xZ*BE_WӬ)zOGwB !kZ]ـ2P&=\5q&I;r #9LJL'qŎbmtbpbV=!Wާeݯ=|;Xsq}-0BZJ#{ j)okժ*rfxκux +XZ>-~&#&myE/SDѲO1vnlJM0piLdK2V!G"3$h0nS?-jn(D٦'g|{V-Q1jTMVL,'Pru[FJ#|srHHkzf pX|b~cKWT=&,J̈32oXى^cKb?lx[*ϙ%rW +|2:Nb|\Jkb]>Ru1>A=q-3EK쳟^Su?*U<޻}]6LjG brQ//1њ77JL؎SIk[_ mtw0.5Z#ַӟhŨkf筼Qi[km6;w7bnN3^WPEa0>}?.kVǁ kZ\pִ9ޤ 4QuK48kI~Z6L|GunK Q*)ŋ=/M(vnrJktjExF iVVSxLY-٢os Uv&6&^FYtv7|Oso3;W !FUC6EǴc_=DpaMnOس bL p"z4΋}3'L7z"̓unyࣉ}#%\KU9MǶL'{S_˵1/9TGES:ҩnfQl?IԾ>Gy?G3qv)7{1f>vΠOYxqPZg%3ťԂ<=UA:3y螺O/h𞩔zUQUIܠ~?$TG@7T 1myCj,JTU|$5FBx{*{Usi>Ap*Jy9p3Wv5*5co((ުmI6xJ.L߯IyvĬ +VY%Hj6\̹߯CaMy͚쵅do|e~ENwD)!1AQaq 0@?!K=uK.\xKtZZ {eb9-3*V ^Z|L[Ϥu>z%RhtYz\uCxxJV; \ 8:¾Un=˼ȸYj~DrRbn-Ļ:gEն4cdIi8hHn^z62\ٔm{ .?u  ARVlxJm:[MO9%|ʾ7huIFNE)@X7MhJc G]O03].t6f)1"UвANjtA.ܔRXGy(Ӊh-nȩw{Nd7p\%^zPG-1eĮ7M!-%G)gi.s˘)%GR+Zԕ+Z*TZV*f={=U* ^sp뇮[lGc 51Υ l `7~v|s=@}$CK!wx_<,K6@O&Z6 x({N;;N0>*Re^*N_1dUQ*o*H"(J&[t4P rTzs$]|Cɗ*Z.$Ms\LFn#~}ֳ;뾌Ru7o#/[ztNl}sߌUJ|p"HdRNĔ zV*:Hvޏ1=uOj%:ιގtofWb]yCĮy}F*\MpO2=/t63F:]/o.^4K~:ʙ:φw)LiBc \QSCr\Ue}?xU3 /sb_K/Cn(-ChO舥:FTr tNs(0ԥYδz y ry'2iM1qiuj.<'-%O2m.,Mt}"cuBb|hx0X8%WJ`:fa:QKޏ</Whzʟ[ݮxKV7=VB {l.aPKD^n%>='*T @C`w V>v*TERr 􈛫L4c;О[O,4:}PBdlF*p& s%H?pOEޏvcWJY~Ӱ$1lds_7rCՉ-I0eւL7tۣ:l~`iagyTT ;vYPm\4뛳9#:g1;Am1f2V{̚T_gOG9 .Ͷ-ټ[:A$?@kPIڋ7FAw{OVn=ųW8JE]:Iar <4/Gu4oF_m2eoF-g2E%'v 5.ͬvm]–~!VoK:hoz2dFf>-Y pnFYErJa( $>?V qq^uS~cĽ8ҽ\'HvR4 =g>5fq76DȒB7j6Gej;MWrdl.wT_D'7P `U&(S舘`~dt{?vMqVScu|<~c <3!K}gXgsU |>rKyrvkD+6ݘ{1]ip6^פ.m nU%{" StqcJ+~ˎ[{>-Q"ႃt=%AV JëaOv80b OP4Jf',yp %w~E/?/|GVXuy&aw4p_twg (',Q@irN>R&IPН^<ʆ./88`;4S#Z'??$l] $rg(Wo(k0gLnX*ڴ{Tj,lnz2M7S& Vp?јV|ȶ+ nc?Tzw>a{f :!SOۈnXBKٽ;M{j\AO+9~AxfæD_Q&4)O3t{m=S (h`킻u=xt}| kyqGVm p7cKݛ$o~a.)s 0Z.b3Kϴ.cںϹkcL;@Ydx\/hnJ\Bszt*M)rPA]c/ y#$іN4iC*цK&L379E/Ӎ*w<ȗ.-1<֩30Gc1/Po͞>T$y}ZPu9# w ^+yCALFY6Α/ QD"6hn#Fk%58Xn.n{KyƖ+7`s2?2ٷJ,psTtQXdD-Qǰ'HR/`xex_f!&Yͳrqr:՚F^,%|cPcb#K<= ;yɶ:m@f_Uzhd%Փs\nfkӸ|ĤcLwǏ] {&}ټbТPR%;xgȔt0sĭl|lw?Q [^| >_/I_Nm}[ ¾!5?>g2 q x^lM?g3# :}M˗rFc VzR$`Vuhrv;uo.W5qΐ(gN9eF1HC +i&1~y(Ɯk`Csr%JL"[)]rp'KcK^TFQOJGBÉۗL;:!S-NqOG= p8 BPo= pdx o_oOSgja+H›~c "TriS UmgyƗ=z{4]#57E `+??~??pvMCK`bT'A*P9?O>%  c>UiZӷigG;0F36Е9ם_CW"'n^8{ƙG>!%z_.[?|3OQ=ԯ ܥz, |noo}^*dmf^F/>OͰ3QNNo(mzI3~E{a/LNemECPW+O{CmW?},s}\Bhk }ZԔWѭ]OK/KG[пEqїRnq*t‚ӉXƿ7$ݝGЃwx0Cѷ?IT%e;&[z]WhiFn}V% Mx skՔJ\ + եmfE[PQ9E3}ᴭ*TZT*ևZ8=$=<}=F..,5G]W 1eiOM47צtuQ-ݔ _]( xjXm6X !쀇BeK}W"s'2J#`'c|*l{%WX} 'Ai!'{K媚l&hAX9'yG§ea )Aw(|󓡊)`P󞟾1k_E P.{~갆Aڑ0@HB8 mw~v6b와tPSʽ9} OG6J"K;RMb3! yq~\iAŏ q+b\UIy"u p<90Ocx1]wRWTgy?!P ZRGP/a5e2g5mUuHIuAOeUii7'ge՘q3iY~o3ߍ޻'Xn}n}0q:>w pUu׻y>B #}\*!1AQ 0aq@Pѡ?-< ʙRZbL̥w71Yg#cɒ [++2dC&|%7L[lV_DQMbȵA̪LRk\ ̫.abԡqYep9Eh8\B5?F~fjs}F%M_O$LG}qȶhkH{/@k>[ }OqHAy<) cj{ EtM60Nu]1 9oG׃I?M("KGƢi$ۈ$] V5Y { 42rfAM-Iy-fjjHk26PrD5^j8c >hR~1`R}KN ) SFkSMVdC㦈$v*z13bG"V2p%E Fw{Z picAZu W1c`}H6B鞭֚׭{t3ȝa#DwHuy5Нj`XЯ+Ds#""!B/WGt*!1 AQq0@aP?*TRU*T(*VrJї881183gTƔ}Z7E,jk-Ah~vNfP̸ގcml@ isb vRBTw!)9Ĺ0[BC{7ff\@S,B1-@,HU%/q\7R sv~LB|Y0)j$#4F |-ǛCn~MpZ ICWh&a"cޱ/X\K~e%9Y7I/(-^lCj*_{J 2_+PڶjGK|Яς]g ZJ |ʑDѩjzlܖ>lFTqY\GI]%g"z:=%P3py0T\B(ohkmRདྷgWJzTJ.oâ\)֟)l_T%zܿ&!1AQaq?AYiACrֳ'H u+1 52EW kAGnU:^bk^ѡc2["`īxYO8aP b[b_RFB8ng nM &ȹMbS03) u[kNu(g&5⌄L.+LJ#>+ܪi`T.`8le?Nd uxnSN_hmB1j[YXKk51)kjOP)*R"qM>!^ޟ47{n!orb8l|L]f=G51k0ucj.Vy=/ ;u6K"v/|Fo!vJV%6ԂuMH:余~fX n Ma*K`f_$5X]p:ZX=on_30v/ :sRx`ǿMh?A<3w}]."Cp9 9FB`CWpB|={:\w9̔VKX- 'MW;E=}Zڊ[r\a]+Hjp!!|>ܫZUYOi7x\6ѫ Ow' 玼 ժE#1V]V옇HAbhX=myAri{92/U9T%zqWk!xju^Tcdez+嗰.G?LBtbUA3Vn@"OXG#nDn+.?-EݔCfEr [\|,K` d9sarK^Ψ/^fY[~$+{ ,Sz>mUmGT%һ/]A\ -J6;(Oxh<>v* x>%֔K|d|| opa8$3bcyA/9\Vϴ1 ۏ!<,9q Sc_pRد Neb#1E]|Jѿ߹5#N^$%N@Ɓykz: wM_rܲS(j^E>6BESsjwPl}4˝U+x1lVouYu<_x{ ͊z?IMDBS…QG< GvŧlRd3<EAnoU8:9ݵa8A,RTpc,W/`:sP8 F4v݁4 _5|AuAc+8ւg]ƕwW\J:q RJth(+%g$;1)wC)ר1,{E36i}%d^ڛPG:KX4q5 11rJl9ifZ`TZK̫3)ngk)2f.Yt/9FuYZv+1}2]04uFhԭV;ˤP/tG0z@-[4 8lL:mw'B:0UfL0lSiR=0uC3&IXy;ARULʬ+w~y{LVx)ԼZ R /yxG`p&TRM˘"N ^j0v>3zQux%N|%s%,{%S>ݡ<bKpv76>3 jabzBYG*_#ch]y<,Eɼu UB>AGw)nn9r1^x̵q ݎtb:54m(VB;k.?e@ #:dfW<]B4).ќM<~% n87MDW1p'>%bl͹An 0+z'm]ya,fUicR/ۉ#y x H̋3tSV6<]=5`6a 2zEV5 ΌG=B;UE{@xw m #xo|Q!zW9[%bp+2ar^rA87@n3GϩGdKr۫g< NXo) 25S.*,p+S&Ng'ix&\Dkd^z,/t8+ҮV Ʀ2recJ{sn^7!j/+В'pg7ԙMͦ/Uw R lU;?3K;7Aps_\2D@ 0P6CKI$_ZP~"+ ڠpz᫹J&"<4軞MFrp1[k$ʬRqps?9Aq,bW6f[]{VʎZok %vFAj_Tޙa`q]'3YjbA][RYC(aG8Ymߥv^+2P1YLӬKb]|϶`;V+w}75Ai.Am;N1+%A_ ]s>NZ8ƽoꐁ(>@; :#+^ʊ$^%w= m.GL(`Z7mt2\M Zf"u7o TEt LX_?vB,z0Z jʚ1W[f|k| WPKH f)Vf܀P$#Ώ5O&p#1r;Qa{%)Ơ5导$JjDVYEE 0,YpSop`X+ ڱjRpWQ9W1dxݬpint77 fSYk^ L8x&),~G%JG'<_ߩT'~to\?7Yb nWۘ`'l˳Q$L-s\*wDЊ^;VbT4tr!Zw%S]X=ڂ2>DEfm]ʜu&%@lw\\[b}],DybVR}K-Xϋ!ebN\b o lQtUa7@SLuN?~g y{3GUQqͥ2Ԥi8:E2msIܕE7`tk0:~'Dy{H-@*`H .c @ERUnV_n9RTbmu7Q䦃5SM>}zy)G 9:0ch Ţ;fWeV\7 F Cļ)^!J1A)[WzBT |kΡ㴯Z3z.qBb}*m:efC4\Ϸyc*SK8~I7!]$Ui+h|gL%ЎAH^%.) /fY`cw3w /4nL'HTD*WU7Y^4J O+5{#[/q=fiYjs.u~¦Ô/K..VbA6i5aKou`Y숊qU:Lr ŵXq`_ClօuKCE Eu dNXP{#Ps p t:MÇ;H̅zL4릮 ?<qxz;:gj.؞E~Y/_w v}t'V.G&ݤS& _9x.g^jp,H Yϯ' *韸3+t#%9R__\)/6ik2Qﲎ`t 8g0ն,sD!i M+*`}@P(SprƑ9bY( \ Z ƣM 9%F("o&#燜_jq`r6kRf$<@ud%q C]wkQ-#tr#ij]u1GY'ѷ‹KNe]gH[&HsI۞9 vZ5uy{GGbT3w^n:* F^#TtujAE˯.MIv4d#uYÔ1,\]s:V!E$רHʶn秉o5m!E&mRVF+܈\4h:H1-a`C4v%ko+؅!P%s i8PUbÁ>yX@~%Ǒ9&N#ϰ6:@URRFxB\սf}͒.;d&2~Ryv`]Iij2/mN>=7 Dj=ڏ=ac(hfHvзN1iZTP0V?l^#hI(4p~M U.el# T{ Tk3iAN nuFB D$h91I 8{HZ+J|yh]4\ c Z._l~Sѝq>h32ltJqgUji[yX,jU #fDX;yW+E: !B?W/f{#?$17,{~H ({ Hd47ܴC|x<o6E+?b5AҡC#޽4 >"94zb A7P0cmM{ROs8CD;_RGJLE>;@g׸i ׃ 2vbA4Ic;CG_o5 XؼW1!S@PYvs3\b9'2dF־+q>xAn\}S.15V&x~!h{].%5}Է]'NaHUA =\Gtu,K('_,es3;|R "q|Ff`eu}ӧ3qkKse x>sH (ٽ 8ġyoFKvq?=+*!WE`~#|@8^wEoqSyף/u!L^ՕџT_,f){*5+m^l[M= ΉtEaѧcŔ{%܂\S6'w ̷Y@ҺIXrb XX')ΟZ5UKyPc@ Xg0IQnz S'þz1wUQ gR/בvwPlkPf-CV5[Jr}# ^hN8?l~QMDL!sp\JP1\7}>>#RpB}ݘ1j)}ၪw-LGX!fрaƮ{@Mۼ[Cc|+kJ_-{tXg?jtmJmLl9R`7Q/@NKEȳy>]}-*4@Puv0l-=.tsc>!5-PJ2è3v#0Լ\(%t&}aր#FMiYs+ВF-jr*: Aq=cm 7u,ͳ0I]U{#Pcٿ;Syq- 'VYǬ63@ܖ£vX)XTo)^* ny^쉷Q.( a,H/=z3SvOJԪ `;x=Pc msf5ՄX9mYe5 zHLT*nJ_pR3\[H(u.  :._ڀ/2f ~od(Qy1 flF+\nj(*5"ktTHQYx0zTKMU-'J]=e0( k 6`9) @\a8 X5Fy߉@]3zd/U"A3 *w>EF-b9M>C zlDmo-`9}L-@-n5O_ӳ] ւۣGGw]6>2=n?!mc/_JDO7(~f\=b\! VJkֲ4UWj}حOmz)רfWg̿c8j y{0ǒ@6'P`588Lx| ,a ( 4Ɨ;!f%r؃镝1~``U59?3vuۚ*`RCK Ћ!_`CWrV5EAGxUxY-̦X[nUP̿B+@ĥl*'$qV`TgWQLFSp2Y&7~%l!Y^&,-ۢ]uE֪]m%SP1xjѯS Y 4b5Cψ l4cᕠxs2 nh1kQp9uܦ4ܾ9[}nq̤9K˘axY@9%(p^YuG̺7+L-]η6`Ba%1mZ]U x!*dgs-eZαZ9iw<sS4 A{9J)13Mhܷ5O\P*V8s+My|¶@\JM5#21Lp KJ-/XqPqL5/! )r@YH |A8q =ّx5 ֡KP_uo7ۚK\sL/3/8/%?2̼o ^e`.uE|KE7`h Ŭtn_?y^%/q2 p5<ԶAfo$"eьż.Md3m'g5ĢղF8 >gUx1}Ex,{S_+NAf8%]b+6QS}Τɫeenqŧ`-GX͋v ؃]sp"PY4# ڣ;3S$jm\Y1hl\Wv.)]TREoKxT`&,4!uAXbl*J+^xZ \c:5DtJvrCr$I 0.J;kG~`wĨicmPF&q*krAR04{uE(<%q`T(КmۤV(ڣf*$t` 5D/ˢcsze̽f]Y( n]T4{.39uǘZjaGYq8X*¬XU/2+9;[C.[X4& XeJlcê!Y*f㩻f*F5t9 6ܹV)*9j*ƪp ΅TEmdTTS4fPhfNt0HmK#:"Y~f+cUGڣ]i(@*$ļU# 8,xGNfy /{enrf^r.HQ棌f7īf hk]fxg7*a%C9;C/MQya9vj8e}m5vƵl2'TC 3xg'x5.Q\T|EMK` -[x\0 Tn<@< NormalCJ_HmH sH tHP@P Heading 1$$@&a$5>*CJmHsHuH@H Heading 2$$@&a$5mHsHuL@L Heading 3$$@&a$5CJmHsHuDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List @B@@ Body Text$a$ mHsHu:@:  Footnote TextCJ@&@@ Footnote ReferenceH*VC@"V Body Text Indent$h^ha$ mHsHu4 @24 Footer  !.)@A. Page NumberHP@RH Body Text 2$a$CJmHsHuFQ@bF Body Text 3$a$5mHsHuJ&PZzX.1zz+WX !"#$%b:\_G8 q"$%(o)++-...../;/`//`12^6T8+9:;=B>@AC%EFIJ&L%NlO|QQRS TgTVWX[\C^`Ldf^iUkTmmmn*opqt5vwuxxxxayyyfzzzzzzzzzzzzz00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 00000000000000@0p0p0p0p0p0000H 0p 0p 0p 0p 0p 0000p00 0X0p0p0p0p 0p 0p0p0p0p0p000p0000p0@0p@0p@0@0' . My0My0My0@0@0My0'%M90M90M90 <J^BH QJX^CEF\D !!l,R$b6ghȭ?j:@B(    c jA. `Jovo-knjiga3T`T3T`T" B S  ?z,|@1?HJUUpz!!O""""..;/=/H/J///// 0 0 0000001 1111C1N1W1Y1[1`1n1o12223 355]6S8^8^8e8s89999;;;;;;;;;;;;9=:=====@@@@CCC DDDDD(D,DDDDDEE F FHIII$R&R)R*R,R-R0R1RRBRCRERFRHRIRORPRRRTRcRdRpRqRzR{RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRXXYYZZZ [ [[[[[[%[+[6[8[?[N[[[[\]______0`2`6`9`>`B`K`L`g`p`aaaaaa/cKdffgggghh|h}hhhhhhhhh4i4iQiSiiiiiiijKjlm mm.mRmooVtWtwwwxxxxxhxrxay|zzzzzz *?VnCa9:[jFR7C  p|""$$%%((n)y)++*-6-......//:/;/_/k//0_1k12 2]6i6S8_8*969~::;;==A>M>@@AACC$E0EFFIIJJ%L0L$N0NkOwO{Q|QQQRR~SS T TfTgTVVWWXX[[\\B^M^``KdWdff]iiiTk`kSmTmmmmmnn)o5oppqqtt4v?vwwtxxx>y`yayyyyzfzzzzzzz3 .`/QQRRqSST T]TgT}VVWWay|zzzzzzzayzzzzxxxxxxxxx Ante LaucO@KW x|<X< CB  .!r0" y;F(d!) I{, %V/`[^9|0x8B9"dl> Su>.yL qb_ _XZvKg f3hztGh  APj4W-xk Rq&qH Zs>{n6 hh^h`6o(hh^h`o(.hh^h`o(-hh^h`o(.hh^h`o(.|^`|o(.|^`|o(..|^`|o(... | ^ `|o(....   ^ `o( ..... ^`o( ...... H`H^H``o(....... d`d^d``o(........ ^`o(.........hh^h`o(.^`CJOJQJo(hh^h`o(.hh^h`o(.^`o(.^`o(.XX^X`o(-hh^h`o(.hh^h`o(hh^h`o(.hh^h`o(.hh^h`6o(hh^h`o(.hh^h`o(hh^h`o(.l^`lo(.l^`lo(..$ 0$ ^$ `0o(...N 0N ^N `0o(.... ^`o( .....   ^ `o( ...... `^``o(....... `^``o(........ X X ^X `o(.........hh^h`o(.hh^h`o(^`o(.^`o(..` ` ^` `o(...  ^ `o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... ~`~^~``o(........ ^`o(......... hh^h`OJQJo(hh^h`o(-B9!).yL APj>{%V/&qI{,.!_X<l>f3hqb_9|0GhSu>W-xkCB 0"WOvKgRqy;F( Zsx|+O\xxayzzzzz@l )/1269=>z`` ` ````Z`f`j`l`t`z``UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hB&B&⊆Dg>Dg>Y24d#y#y'3H(?O\"UVODNE RIJE I NA OKRUGLOM STOLU 18x Ante Laucx                      Oh+'0  8 D P \hpx#UVODNE RIJEI NA OKRUGLOM STOLU 18rVODxODOD Normal.dot Ante Lauc2teMicrosoft Word 10.0@F#@μ@1[v@1[vDg՜.+,0  hp|   E>#yA #UVODNE RIJEI NA OKRUGLOM STOLU 18 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FDWvv1Table=WordDocument|SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q