ࡱ> =?<G <bjbjَ +F)]8 D "-' $R F| Q 444444  !`25. listopada 1998. Prof. dr. uro Huber Zavod za biologiju Veterinarski fakultet Heinzelova 55, 10000 Zagreb (Tel. 2390-141. Fax. 214-697, E-mail: huber@mavef.vef.hr) Stan: Slavka Kolara 24b 10410 Velika Gorica (Tel. 719-388) Hrvatske ~eljeznice Za  Eurocity Biljana Donadi, prof. Mihanovieva 12 10000 Zagreb MEDVJED  dragulj hrvatske prirodne baatine Ako putujete prema hrvatskom Jadranu bilo preko Gorskog kotara ili preko Like proi ete kroz jedno od najvrijednijih staniata smeih medvjeda u Europi. Iako su medvjedi do pred par stoljea ~ivjeli u cijeloj Europi danas su potisnuti u samo pojedina brdska podru ja pod aumom. Hrvatski dio Dinarskih planina primjer su optimalno o uvanog staniata i populacije medvjeda primjerene kapacitetu tog staniata. Tako procjenjujemo da danas u Hrvatskoj ~ivi oko 400 medvjeda, a taj broj razmjerno je stalan tijekom posljednjih dvadesetak godina. U Hrvatskoj ~ivi dio populacije Dinarskog masiva, a ta je, iza Karpatske, druga po veli ini u Europi. U zapadnoj Europi smei je medvjed prakti no istrijebljen, a preostale populacije su male, meusobno odvojene i u nestajanju. Viae zemalja zapadne Europe poduzima (Austrija, Francuska) ili planira (Italija, `vicarska) akcije za ponovno naseljavanje medvjeda. Medvjedi u Hrvatskoj, zajedno s onima u susjednoj Sloveniji, predstavljaju genetski potpono srodnu i najzapadniju stabilnu populaciju koja je posljednji mogui izvor za spas medvjeda u Europi. Sve to stavlja smeeg medvjeda na sam vrh vrijdenosti prirodne baatine u Hrvatskoj. U Hrvatskoj smei medvjedi ~ive na blizu 10.000 km2 prete~no aumovitog prostora u Gorskom kotaru i Lici, odnosno od Snje~nika i Risnjaka preko Velike i Male Kapele do Pljeaevice i Velebita. Pojavljuju se i na iariji, U ki i }umberku. Medvjed je danas u Hrvatskoj u statusu rijetke vrste, a izvan zaatienih podru ja njime se lovno gospodari. Ograni ena veli ina raspolo~ivog staniata i velik prostor potreban za ~ivot svakog medvjeda onemoguavaju dalji rast populacije, i to uvjetuje status rijetke vrste. Oko 40 medvjeda stradava godianje od lovnog gospodarenja i ostalih uzroka smrtnosti. O uvanje staniata i prirodne prehrane bitni su uvjeti za trajni opstanak smeih medvjeda. Znanstveno istra~ivanje ~ivota medvjeda u hrvatskoj Veinu spoznaja o naaim smeim medvjedima prikupili smo vlastitim znanstvenim istra~ivanjama. Istra~ivanja smo zapo eli u Nacionalnom parku Plitvi ka jezera joa 1981. Godine, a kasnije smo ih proairili i na Nacionalni park Risnjak, odnosno cijeli Gorski kotar. Kao i u svim modernim istra~ivanjima biologije ~ivotinja primijenili smo obilje~avanje radioodaailja ima, a koje omoguuje radio-telemetrijsko praenje kretanja i aktivnosti. Za potrebe obilje~avanja medvjedi su ~ivi i neozlijeeni hvatani zamkama za nogu od eli nog u~eta. Uhvaeni medvjedi su omamljivani pomou injekcione puake ili puhaljke, te obilje~avani uanim markicama i ogrlicama s ugraenim radioodaailja ima. Nakon buenja iz narkoze i napuatanja mjesta hvatanja polo~aji radio-obilje~enih medvjeda su odreivani trigonometrijski s tla ili iz aviona. Na Plitvicama je ukupno obilje~eno 14 medvjeda, a isto toliko i u Gorskom kotaru. Njihovim mjerenjem pri hvatanju i kasnijim praenjem spoznali smo da je prosje na dob populacije oko 5 godina, da odrasle ~enke imaju prosje nu masu od 100 kg (najvea izmjerena 153 kg), a odrasli mu~jaci 150 kg (najvei izmjereni 237 kg), da ~enke obi no raaju svake druge godine po tri mladun eta, da se mu~jaci godianje kreu na oko 130 km2 (najviae utvreno na 224 km2), a ~enke na 70 km2 (najviae utvreno 147 km2), a da su prosje na dnevna kretanja 1.5 km (najvea preko 8 km). Izraen je popis vrsta hrane koju konzumiraju, u emu dominiraju biljke, a udio ~ivotinjskih bjelan evina je ispod 10%, i to su veim dijelom li inke kukaca i drugi beskraljeanjaci. Obilje~eni medvjedi nisu pokazivali teritorijalno ponaaanje. Medvjedi na Plitvicama su dijelili svoj, nama poznati, prostor sa prosje no 8 drugih obilje~enih jedinki. Istra~ivanja su pokazala da se medvjedi kreu na povrainama veim od podru ja NP Plitvi ka jezera i Risnjak , te da prema tome ti parkovi nemaju "svoje vlastite" medvjede. Stoga je i teako govoriti o broju medvjeda u jednom Parku. Ipak se mo~e smatrati da bi u svakom trenutku u NP Plitvi ka jezara moglo biti dvadesetak medvjeda, s time da svakodnevno jedni izlaze, a drugi ulaze. Va~no je da istai da su izvan granica nacionalnih parkova medvjedi izlo~eni lovnom gospodarenju. Susret s medvjedom esto se postavlja pitanje da li je susret sa medvjedom opasan. Kao i sve druge ~ivotinje, tako i medvjed bje~i od ovjeka. Naravno da je on dovoljno sna~an da mo~e ozbiljno ozlijediti, pa i usmrtiti ovjeka. On e meutim nasrnuti jedino ako se osjeti ugro~en za sebe ili ako se ~enka zabrine za svoje mlade. Zato ako uo ite medvjeda koji vas joa nije primjetio nemojte mu se prikradati i dalje pribli~avati. Promotrite ga s udaljenosti od po mogunosti preko 50 m, a nikako ispod 30 m, pa se tiho povucite. Ako se iznenada susretnete s medvjedom na udaljenosti manjoj od 30 m i on e vas sigurno primjetiti i najvjerojatnije pobjei. Mo~da e se dii na stra~nje noge da vas bolje odredi sluhom, mirisom i vidom. Dizanje na stra~nje noge ne zna i i da vas namjerava napasti. Svakako odmah stanite, ali nemojte bje~ati nego se povucite u stranu tako da medvjedu ostavite dovoljno prostora za uzmak u prohodnijem smjeru. Dobro je govoriti normalnim glasom tako da se medvjed lakae orijentira, a da ga se dodatno ne uznemiruje. Ako se kreete gustom aikarom dobro je pri tome praviti neato veu buku kako medvjeda ne biste iznenadili u dnevnom le~aju. Majku s mladun adi treba uvijek naairoko obilaziti. Nemojte dopustiti da vam medvjedii po nu prilaziti. Kad ste u staniatu medvjeda poatujte tu najveu kopnenu zvjer ali strah zamijenite du~nim oprezom. Biologija medvjeda Naa medvjed spada u red zvijeri (Carnivora), porodicu medvjeda (Ursidae) i vrstu smei medvjed (Ursus arctos). Europski smei medvjed podvrsta je smeeg medvjeda koji je nekada bio rasprostranjen po cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi. Medvjedi su najvei kopneni meso~deri. Iako su po tjelesnom ustrojstvu pravi meso~deri, medvjedi skoro 95% svojih prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom, a udio ~ivotinjskih bjelan evina sastoji se uglavnom od beskraljeanjaka i leaina veih ~ivotinja. Od biljne hrane u proljee i ljeti dominiraju zeljaste biljke i trave, ljeti se pridru~uju razni mekani plodovi, a u jesen i ~ir bukve kao glavna hrana za prikupljanje zimskih zaliha potko~ne masti. Zimu provode u brlogu ali se aktivne jedinke mogu nai tijekom cijele zime. Najdulje je zimsko mirovanje gravidnih ~enki koje u sije nju raaju 1 do 4 slijepa mladun eta mase oko 1/3 kg. Medvjedii se hrane izuzetno hranjivim maj inim mlijekom s preko 20% masti, te do travnja dovoljno narastu da mogu napustiti brlog i slijediti majku u potrazi za hranom. S majkom provedu cijelu prvu godinu ~ivota i slijedeu zimu u brlogu, a odvajaju se u dobi od oko 1.5 godine kada se majka u svibnju i lipnju ponovo pari. Spolno su zreli u dobi od 3 do 4 godine, a u prirodi mogu do~ivjeti 10 do 20 godina. uro Huber PAGE  PAGE 4 v ln`$ &'112J2\22222R<T<`<b<d<h<j<v<x<z<|<~<<<0JmH0J j0JU6CJOJQJmH>*OJQJmHCJmHCJEHOJQJmHCJH*OJQJmH5mHmHCJOJQJmH+(RxP\ :Ztv `d#&'dhdh$d$(RxP\ :Ztv `d#&'L'122<,<0<R<d<f<h<~<<<<< -&'L'12,<0<R<d<f<h<~<<<<<&`#$dhdhdh) 0 00&P . A!"n#$n% [4@4NormalCJOJQJkHmH B@B Heading 1$$dh@& CJOJQJB@B Heading 2$dh@&>*CJOJQJ0`0 Heading 3$@&CJ<A@<Default Paragraph FontT$@TEnvelope Address&@ /+DCJ2%@2Envelope Return,@,Header  !&)@!& Page NumberJC`2JBody Text Indent dh CJOJQJC F <&'< "<! !!_a,,USX()14>@@D();<QRmn,-9;fhUV()AD uro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZmedvjed.doc uro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZmedvjed.doc uro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZmedvjed.doc Djuro Huber)C:\DOS\AutoRecovery save of HZmedvjed.asd Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZmedvjed.doc Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZmedvjed.doc Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZmedvjed.doc Djuro HuberA:\HZmedvjed.doc Djuro HuberA:\HZmedvjed.doc Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZmedvjed.doc @HP LaserJet 4LLPT1:HPPCL5MSHP LaserJet 4LHP LaserJet 4L@g ,,@MSUDOHP LaserJet 4L?\ad HP LaserJet 4L@g ,,@MSUDOHP LaserJet 4L?\ad ;;.;;LC2<GTimes New Roman5Symbol3& ArialWHRTimesTimes New Roman"h***8 1U+!r0dd13. svibnja 1995. Ivica Posavec Djuro HuberOh+'0  0 < H T`hpx13. svibnja 1995.d3. Ivica Posavec95vicNormalo Djuro Huber2urMicrosoft Word 8.0@@C@H@H8՜.+,D՜.+,L hp  Veterinary faculty1   13. svibnja 1995. Title 6> _PID_GUIDAN{0AE81E0B-4747-11D2-93FC-3CF805C10000}  !"#%&'()*+-./012356789:;>Root EntryIDED!!ED F?*@1Table1C$Text1C$Djuro1C$&++O$WordDocumentAF''AFAF:i+00)A:\+FSummaryInformationpO6(+00#D:\ pO6,:iDocumentSummaryInformation&8 @`O:O4CompObjPgA@:i+00#D:\ :i+00#D:\jC$ҲDatapO"!!<@M1pOM$$}MOB;B Cftw5.docO"2NB Cftw6.docO"2B CfDFDENTOrO :i+00#D  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q