ࡱ> 685G .bjbjَ +8M]8R ^~~"/{$ z9~r d۽09. rujna 1998. Prof. dr. uro Huber Zavod za biologiju Veterinarski fakultet Heinzelova 55 10000 Zagreb (Tel. 2390-141. Fax. 214-697) Stan: Slavka Kolara 24b 10410 Velika Gorica (Tel. 719-388) Za Hrvatske ~eljeznice (Eurocity) Biljana Donadi, prof. Mihanovieva 12 10000 Zagreb VUK mr~ena i voljena zvijer Vuk je u proalosti nastanjivao cijelu sjevernu Zemljinu polutku, odnosno cijelu Euroaziju i Sjevernu Ameriku i kao takav je bio vjerojatno prirodno najproairenija vrsta kopnenih sisavaca. Kao pripadnik zvijeri oblikom cijelog tijela i posebno zubala usavraio je na in ubijanja plijena, ali je posebno meu zvijerima najbolje je razvio taktiku grupnog lova kao i suradnje u odgoju potomstva. Tim obilje~jima kao jedinka i kao opor usadio se u svijest ljudi kao niti jedna druga pojedina ~ivotinjska vrsta. Zanimljivo je da mu ovjek nikada nije predstavljao plijen odnosno hranu. Pra ovjek lovac divio mu se kao uspjeanom lovcu, a taj oblik divljenja i danas pokazuju ameri ki indijanci koji vuka nazivaju bratom. S takovim pozitivnim odnosom prema vuku dogodilo joa pred mo~da i stotinjak tisua godina se da je netko donio mlade vu ie u logor primitivne ljudske zajednice. Pripitomljavanjem i izborom ovjeku odanijih jedinki razvio se oblik vukova koju danas nazivamo psima. Moderna bioloaka i posebno geneti ka istra~ivanja jasno pokazuju da su vuk i pas zapravo joa uvijek samo jedna vrsta ~ivotinja. Nepripitomljeni oblici vukova doali su u sukob sa ovjekom tek tisuljeima kasnije kad je on po eo pripitomljavati i divlje biljo~dere i tako postao sto ar. Udomaene divlje ovce, koze i goveda uz ovjeka su postale sporije, nespretnije i neinteligentnije, i kao takove bile su vuku znatno lakai plijen od njihovih divljih srodnika. Vuk pak nikada nije shvatio da mu uzimanje tog lakog plijena zapravo predstavlja znatno veu pogibelj od borbe sa divljim biljo~derima. Izazvao je rat sa ovjekom, uskoro ve naoru~anim i vatrenim oru~jem. Uskoro je broj pitomih vukova, odnosno pasa, nadmaaio njihov broj u omjeru od preko jedan prema tisuu. Planski istrebljivan kao "ateto ina" nestao je iz svih podru ja gdje je prisutna stalna ljudska populacija, pa tako i iz sredianje i zapadne Europe. Izolirane populacije su opstale na Pirenejskom i Apeninskom poluotoku, te u Karpatima i Dinaridima. U Hrvatskoj ~ivi dio populacije Dinarskog masiva. Poznato je da je joa 1894. zabilje~en odstrel najmanje po jednog vuka u svakoj od ~upanija ondaanje Hrvatske, a ato zna i da je tada vuk ~ivio na cijelom podru ju naae domovine. Vjerojatno se veli ina njegove populacije sve do pred tridesetak godina kretala izmeu 600 i 1000 primjeraka. Bio je organizirano ubijan otrovima, puakom i zamkama uz visoke nagrade. Nagli pad broja vukova primjeen je izmeu 1970. i 1980. godine kada su ukinute nagrade i zabranjeni otrovi i zamke. Danas je vuk potisnut na brdska podru ja Gorskog kotara i Like, a populacija vjerojatno ne prelazi 100 jedinki. Smatra se ugro~enom vrstom, te je od 1995. godine pod zakonskom zaatitom. I danas kada je prisutan u malom broju vuk je i dalje omrznut meu sto arima. Stoljetna konkurencija oko hrane koja je u nekim razdobljima i podru jima predstavljala i pitanje pre~ivljavanja nekih ljudskih zajednica razvila je u svijesti ovjeka crnu sliku vuka. Djeci je i kroz bajke ve u najranijem djetinjstvu prikazivan u negativnom svjetlu. Po ela su mu se pripisivati i demonska obilje~ja. Danas ak i lovac na trofejnu divlja  do~ivljava vuka kao nepo~eljnog konkurenta i nije s njime spreman dijeliti plijen. ovjek ~eli biti ekskluzivni predator na Zemlji. Ipak razdoblje uniatavanja vukova je proalost u civiliziranom svijetu. Indijanci viae nisu jedini koji se vuku dive. Posebno urbane populacije ljudi, a time i veina ovje anstva, rade sve vei pritisak da se uvaju sve vrste ~ivih organizama, a posebno i sve zvijeri. Danas se brojnost i rasprostranjenje vukova ponovo poveavaju. Spontano su se proairili iz Poljske u Njema ku, iz Italije u Francusku. O ekuju ih uskoro u Austriji i `vicarskoj. Umjetno su naseljeni (reintroducirani) u Nacionalni park Yellowstone i u Arizonu u SAD. Planira se njihovo vraanje u Japan i `kotsku. To daje posebnu va~nost nastojanjima za osiguranje opstanka vuka u Hrvatskoj gdje uz njega ~ive i smei medvjed i ris, odnosno sva tri najvea predatora Europe. Biologija vuka Red: Zvijeri (Carnivora) Porodica: Psi (Canidae) Vrsta: Vuk (Canis lupus) Vukovi se pojavljuju u razli itim tjelesnim veli inama i bojama ovisno o geografskom podru ju, s time da su na krajnjem sjeveru najvei i prakti no bijeli, a prema jugu su sve manji i tamniji. Muaki vukovi u Hrvatskoj prosje no imaju masu od 35 kg, a ~enski od 29 kg. Naj eai prirodni plijen su im srne, jeleni, divlje svinje i sitni sisavci, a od domaih ~ivotinja psi i ovce. }ive u manjim oporima koji su porodi ne skupine od roditelja i mladun adi iz jednog ili dva posljednja legla. Roditelji su alfa mu~jak i ~enka koji su jedini reproduktivni par u zajednici. Time je izbjegnuta opasnost rasta populacije iznad kapaciteta staniata. Vukovi se pare zimi, a u o~ujku ili travnju ~enka raa 4 do 8 mladih koji su slijepi 10 do 12 dana. Siau oko 2 mjeseca, a za njih se brinu oba roditelja esto i uz pomo lanjskih mladunaca. Kad za dvije godine spolno sazriju mladi mu~jaci se pokuaaju priklju iti nekom drugom oporu. Kao i psi mogu do~ivjeti 15 godina, ali u stvarnosti stradavaju znatno ranije. uro Huber PAGE  PAGE 4 4p%& &2&T&b&~&&..............0JmH0J j0JU6CJOJQJ CJOJQJ Jp@h46np  %%&dh$dhd$dh Jp@h46np   "$%%&&6&f&&t.v.x........ 0&6&f&&t.v.x..........&`#$dh) 0 00&P . A!"#$n% [4@4NormalCJOJQJkHmH B`B Heading 1$$dh@& CJOJQJB`B Heading 2$dh@&>*CJOJQJ<A@<Default Paragraph FontT$@TEnvelope Address&@ /+DCJ2%@2Envelope Return,@,Header  !&)@!& Page Numberg8 .&.. !! Ivica PosavecD:\DJURO\PAPERS\BASTINA.DOC Ivica PosavecD:\DJURO\PAPERS\BASTINA.DOC Ivica PosavecB:\BASTINA.DOC Ivica PosavecD:\DJURO\PAPERS\BASTINA.DOC Ivica PosavecB:\BASTINA.DOC Ivica PosavecA:\BASTINA.DOC uro Huber#D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\HZvuk.doc uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of HZvuk.asd uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of HZvuk.asd uro Huber A:\HZvuk.doc@HP LaserJet IIILPT1:HPPCL5MSHP LaserJet IIIHP LaserJet III@g ,,@MSUDOHP LaserJet IIId HP LaserJet III@g ,,@MSUDOHP LaserJet IIId }}t}}4gPP P&P.GTimes New Roman5Symbol3& ArialWHRTimesTimes New Roman"hE)FE)FE)F%U+!0d13. svibnja 1995. Ivica Posavec uro HuberOh+'0  0 < H T`hpx13. svibnja 1995.d3. Ivica Posavec95vicNormalo uro Hubere2roMicrosoft Word 8.0@@xc۽@Mc۽@Mc۽՜.+,D՜.+,L hp  Veterinary faculty%  13. svibnja 1995. Title 6> _PID_GUIDAN{0AE81E0B-4747-11D2-93FC-3CF805C10000}  !"#$&'()*+,./012347Root Entrywt Leptoshr.doct%BBD F mm C۽d۽921Tableg.doc!@B;J Metlit.txt lC"2oc lC&2aO Movefig.do"WordDocumentC&2a7 Movetb1.doc lC Newsci.doc lC"2Vns Ng+8 lCSummaryInformation2n4w Ngopic.doc( Nprabstr.docE|SJB%astiDocumentSummaryInformationt Pr82D] Reinabs.doc lC&-.CompObjC"2%B Rvgeko.doc lC&2c lC&2j&2%v Rvgeko4.doc lC&2%o Rvgeko5.doc0z Rvgeko6.doc lC&20 Rvgeko7.doc lC&20m Rvgeko8.doc lC&2 =PB}CE Lorkomed.doca`M  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q