аЯрЁБс>ўџ JLўџџџIџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG ПDbjbjŽйŽй 0PьГьГіџџџџџџ]&&&&8^ j&жЖ’(К(тттттт6888-eд9д $Œ є€ ў1Ѕттттт1ттт’тттттт6&&т6тtтV:,6т† РvЂuЇЃО&&т, Prof. dr. uro Huber 15. o~ujka 1998. Zavod za biologiju time22:56 Veterinarski fakultet Heinzelova 55 10000 Zagreb Tel.:2390-141; Fax.: 214-697 E-mail:  HYPERLINK mailto:huber@mavef.vef.hr huber@mavef.vef.hr HRVATSKI LOVA KI SAVEZ Za "Lova ki vjesnik" G. Marijan Leki, urednik V. Nazora 63 10000 Zagreb NEMA PRAVIH PODATAKA O NA`EM RISU Zaato ne ii u lov na risove? Stvarno je ateta da su naai nedavni pretci po etkom stoljea istrijebili autohtonog risa na podru ju Hrvatske. Ipak to nije bio Lynx pardina (kako piae J. Trohar, Lova ki vjesnik 3/1998, 22-23), a koji ~ivi samo na Iberijskom poluotoku (`panjolska i Portugal), nego Lynx lynx koji je ~ivio u cijeloj preostaloj Europi, pa tako i danas pre~ivljava u nepoznatom ali malom broju u Makedoniji i vjerojatno Albaniji. Naravno da bi bilo najbolje da je bio reintroduciran ris iz najbli~e populacije. Meutim, to niti onda, a niti danas ne bi bilo prakti ki izvedivo, a prvenstveno zbog vrlo prorijeene preostale populacije i nepostojanja znanstvenih u tim podru jima. Za sve projekte vraanja risa u nekadaanja staniata u ak 7 zemalja uzimane su ~ivotinje iz slova kih Karpata, i to sve do Talijanski i `vicarskih Alpa, te Jura planina (Tablica 1). Iz tablice je takoer vidljivo da je samo jedna od ukupno 45 ~ivotinja imala 27 kg, a i izvornih podataka sam izra unao da je prosje na masa odraslih mu~jaka bila 20 kg (n=23), a ~enki 16 kg (n=12). To no je da se na~alost niata ne zna o morfologiji i biologiji naaeg nekadaanjeg autohtonog risa, pa se tako ne mo~e govoriti niti o tome da  su mu glavna hrana bili sitni glodavci i drugi mali sisavci . Nema niti pravih podataka o preostalim risovima u Makedoniji. Ipak zabilje~eno je da veli ine 5 izmjerenih lubanja risova sa Balkanskog poluotoka ulaze u gornji dio varijacionog raspona europskog risa (Miri, 1972), pa se ne mo~e govoriti da je ris iz Dinarida i Balkana bio manji od ostalih europskih, a nema niti argumaneta da ga se smatra posebnom podvrstom. Iako je i ovo nedovoljno za prave zaklju ke, ne treba odbijati pretpostavku da su risovi iz Karpata i Dinarida dosta sli ni, jer su njihove populacije joa prije stotinu godina bile neprekinute, te je postojao i stalan protok gena. Danas je mogue to no utvrditi genetsku razliku meu populacijama ~ivotinja iste vrste, a koja se izra~ava kao postotak razli itih parova baza DNA (deoksiribonukleinske kiseline). Joa prije nekoliko godina uspio sam prikupiti uzorke dlake risova iz muzeja u Skoplju, a za po etak analize bio je potreban i komadi svje~eg tkiva. Upravo iz ovogodianjeg mortaliteta uspjelo je doi i do tog materijala, te sam uzorke poslao u laboratorije u Italiji i `vicarskoj. Nadamo se joa ove godine doi do rezultata genetskih istra~ivanja. Stru njaci zaatitari prirode i te kako se bune na unoaenje novih vrsta u staniata. Poznate su devastacijske posljedice unoaenja novih vrsta na otoke Tihog oceana, a posebno u Australiju. Uneaeni predatori poput obi ne domae ma ke uniatili su ili ugrozili puno vrsta ptica i sisavaca. Sli ne opasnosti za naaa staniata predstavlja unoaenje stranih vrsta poput ameri kih jelena, kozoroga, grivastih ovaca& Vraanje istrijebljene vrste, uklju ujui i predatore, samo je vraanje izvornim ekoloakim odnosima. Prigovara se da izvornih odnosa viae nema, ali to je u prvom redu zbog naraslih apetita ovjeka da bude vrhunski i isklju ivi predator. Sve vrste koje predstavljaju plijen nekom predatoru evolucijski su se razvile uz tog predatora, te njihov reprodukcijski potencijal i sve tjelesne osobine upravo predviaju njegovo prisue. Naae srne, jeleni i divlje svinje sigurno bi sasvim druga ije izgledali da nisu tisuljeima dijelili staniate sa risom i vukom. Sjetimo se samo primjera istrijebljene ptice dodo s Mauricijusa ili ugro~ene papige s Novog Zelanda koje su u evoluciji bez predatora ak prestale biti leta i. Joa jednom treba ponoviti poznatu injenicu da niti jedan predator joa nije istijebio svoj plijen, jer to bi u prvom redu za njega bio kraj opstanka. Po istom pravilu predator se u prirodnim uvjetima ne mo~e niti prenamno~iti, jer koli ina raspolo~ivog plijena ograni ava rast njegove populacije. Razvoj kulta trofeja nesumljivo je pomogao bri~nijem odnosu lovca prema divlja i. Meutim, konvencije poput Bernske, a koju su kao uvjet pristupanju potpisale sve zemlje europske zajednice, tra~e potpunu zaatitu svih rijetkih vrsta, a posebno velikih zvijeri. Smatra se hipokrizijom da se onda netko di i posmrtnim ostacima neke rijetke ~ivotinje. Budui da je u svakom kolekcionarstvu uvijek najvrijednije ono ato je najposebnije, to jest najrijee i najvee, ideja europskih (a ne naaih zaatitara) bila je da se sve tri velike zvijeri Europe (medvjed, vuk i ris) skinu sa popisa trofeja. Upravo zato da se destimulira interes za njihovim ubijanjem. To je prihvatio i CIC, a tako piae ve puno godina i u naaem Zakonu o zaatiti prirode ( zabranjeno je prepariranje zaatienih ~ivotinjskih vrsta ). Niti jedna meunarodno priznata izlo~ba lova kih trofeja viae ne mo~e slu~beno ocjenjivati i izlagati trofeje tih vrsta. Stoga se i nastojanje Povjerenstva za praenje populacija risa i vuka u Hrvatskoj Dr~avne uprave za za zaatitu prirode i okoliaa (DUZPO) treba shvatiti samo kao poatovanje slova zakona. injenica da se kod nas zakoni joa slabo poatuju, a na ato nas mnogi stalno rije ju i djelom upozoravaju, ne zna i da se trebamo miriti sa bezakonjem. Naa zakon o zaatiti prirode ne predvia niti mogunost da se primjerke neke zaatiene vrste mo~e ubiti osim za  potrebe znanstvenih istra~ivanja . Upravo je imenovano povjerenstvo slu~beno pokrenulo postupak da se u zakon unese odredba da se jedinke ili dijelovi populacija nekih vrsta mogu uklanjati i ako postanu prevelika opasnost za ljudsko zdravlje ili imovinu. Svjesni smo da se veliki predatori mogu proairiti u neka podru ja gdje nemaju uvjeta za prirodan ~ivot. Ipak njihovo uklanjanje ne bi bilo trofejni odstrel ve stru ni postupak usmjeren prema odabranim jedinkama. Na kraju o  kvoti risova za odstrjel. Povjerenstvo je zbog injenice da za risa joa ne postoji plan gospodarenja, a koji e u svakom slu aju zahtijevati i opisanu promjenu zakona, i ove lovne sezone prelo~ilo mjerodavnima da odobri  odstrelnu kvotu . Od tra~enih 80 risova za odstrjel (ato bi bilo viae od ukupne populacije u Hrvatskoj!) odobreno je 9 jedinki. Upravo toliko ih je i stradalo od razli itih razloga (puaka, promet, bolest). Samo su tri tijela prema propisima sa uvana za znanstvena istra~ivanja: jednoga je pregazio kamion, jedan je uginuo od zarazne ma je bolesti, a jedan je odstrijeljen. Zanimljivo je da je taj jedini odstrijeljeni primjerak dospio na Veterinarski fakultet u Zagreb bez glave, ko~e i aapa (Slika 3). Tako nije bilo mogue uzeti mjere glave i izvagati cijelu ~ivotinju. A lovac ionako nee moi legalno preparirati krzno niti ga kasnije izlagati na izlo~bama. Ipak i ta tri nekompletna tijela omoguila zu brojne analize, uklju ujui i genetske, a svi uzorci i kosturi bit e katalogizirani i pa~ljivo uvani. Nema opasnosti da e bioloaki materijal koji doe u znanstvene institucije bestragom nestati kao ato se desilo sa risom u Hrvatskoj u proalom stoljeu. uro Huber Tablica 1. Naseljavanje risova iz Slova ke* __________________________________________________________________ Godina Zemlja Broj Muaki/~enski Dob (god.) Masa (kg) __________________________________________________________________ 1973 Slovenija 6 2/4 1.5 - 3.5 11 - 17 1974/75 Italija 2 2/0 2.0 - 2.5 18 - 20 1970/74 `vicarska 11 6/5 1.5 - 3.5 8 - 20 1976/77 Austrija 8 5/3 2.5 - 3.0 14 - 27 1968/70 Njema ka 3 2/1 1.5 - 2.0 17 - 19 1977/87 eaka 15 10/5 2.0 - 4.0 14 - 24 Izvor: Koublek i everny (1996): Lynx in the Czech and Slovak Republics. Acta Sc. Nat. Brno, 30(3):60 Opis slika (snimio uro Huber): Europski ris (Lynx lynx) Ris je najvea europska ma ka, te trea najvea zvijer. Tijelo velikog odraslog risa koji je dospio na Veterinarski fakultet bez trofejnih dijelova, a koji viae nisu priznati  trofeji PAGE 2 PAGE 3 цш№ђќўbЌЎјњќ "&(ДЬШ к ^BpBьCюCњCќCўCDDDD D D D DDDD§і§іёі§ючюнчкчю§згзгзгзЬЩЬФЬЩЬЩЬФЬЩз0JmH0J j0JU6CJCJ0JjCJU jCJUCJCJmH jCJUCJ&|,Hbœ$&(dœо.0tАВм8L%Ј3= = ===2=§§§§§§§§§§§§§§§њњ§§§і§§§§§§§„а$|,Hbœ$&(dœо.0tАВм8L%Ј3= = ===2=4=Ž=>‚>?`?М?@x@в@*AіAјAњAќAўAB@BBBtBфBцCшCъCьCќCўCDD DDDDDDќљѓэыыышышшыы         ?2=4=Ž=>‚>?`?М?@x@в@*AіAјAњAќAўAB@BBBtBфBцCшCъCьCD§§§§§§§§§§јѓ§§§§§§§ююю§§§х&`#$„ќџ„ & F & F&d DDDDDDDD§ћђ§ћћћ&`#$„ќџ„. 00@&PPАв/ Ат=!АЅ"Аn# $n%АЯDаЩъyљКЮŒ‚ЊKЉ huber@mavef.vef.hrрЩъyљКЮŒ‚ЊKЉ 4mailto:huber@mavef.vef.hr [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font,@ђ,Header  Ц9r &)@Ђ& Page Number(U@Ђ( Hyperlink>*B* Pџџџџ D#2=DD$&'D%sx~ж§  џ•€Xџ€ !џ•€!џ•€џџ uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of LVris.asd uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of LVris.asd uro Huber A:\LVris.doc uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of LVris.asd uro Huber A:\LVris.doc uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of LVris.asd uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of LVris.asd uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of LVris.asd uro Huber%C:\DOS\AutoRecovery save of LVris.asd Djuro Huber#D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\LVris.docГ-? џџџџџџџџџ Ўt џџџџџџџџџЕ „h„˜ўЦhOJQJo(З№„h„˜ўЦho(.Г-? Ўtџџџџџџџџџџџ@HP LaserJet 4LLPT1:HPPCL5MSHP LaserJet 4LHP LaserJet 4L”@g ,,@MSUDHP LaserJet 4Lќ?\ad HP LaserJet 4L”@g ,,@MSUDHP LaserJet 4Lќ?\ad €——ш0Ž—–    @@@@@&@*@2@6@8@>@@@B@ˆ@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial#ˆаhЖ}# Ќ5ІИ}# †ŸZ ƒ8Ќ#„ЅРДД€0\ –џџ^lanak za Lova~ki vjesnikvuk, za{ tita, odstrel5 ubijenih u 1994. i 3 u 1995.ad & Darko Kova~i} uro Huberўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0а˜ Фаь 4D Xd € Œ ˜ ЄАИРШт^lanak za Lova~ki vjesnik0lanad & Darko Kova~i} vuk, za{ tita, odstreli5 ubijenih u 1994. i 3 u 1995.iNormaln аuro Huberu11oMicrosoft Word 8.0i@Є6И@№ТTPН@dzTPН@Р*sЇЃОŸZўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎX pxˆ˜ Ј АИРШ а іт....h^\8 \ Г  ^lanak za Lova~ki vjesnik Title((RZВ _PID_GUID _PID_HLINKSтAN{AE0F2021-BBFA-11D1-93FB-308405C10000}Al{mailto:huber@mavef.vef.hr  !"#$%&'(ўџџџ*+,-./0ўџџџ2345678ўџџџ:;<=>?@ўџџџBCDEFGHўџџџ§џџџKўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF€z0g PН`gМuЇЃОM€Data џџџџџџџџџџџџ)1Tableџџџџ1WordDocumentџџџџ0PSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџ9DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџACompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџ  0ЋAh@ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq