Naslov
Nastavni programi iz perspektive nastavnika i učitelja
(Teaching Programmes from the Perspective of Teachers)

Autori
Baranović, Branislava

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive

Urednik/ci
Baranović, Branislava

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
107-179

ISBN
953-6218-28-3

Ključne riječi
nastavni programi, nastavnici, kurikulumsko planiranje, kurikulumske promjene
(teaching programmes, teachers, curricular planning, curricular changes)

Sažetak
Prikazani su rezultati istraživanja o mišljenju nastavnika i učitelja o sadašnjim nastavnim programima, njihovoj primjeni te promjenama u kurikulumu i sustavu osnovnog obrazovanja. Zaključno je važno istaknuti da, prema mišljenju nastavnika i učitelja, sami nastavni programi, ali i proces njihove implementacije u školama, imaju niz slabosti. Kada je riječ o procesu implementacije nastavnih programa pokazuje se da u školama još uvijek dominiraju tradicionalna nastavna sredstva i metode (vrlo rijetko se koristi informacijsko-komunikacijska tehnologija, prevladava upotreba udžbenika, priručnika i sl.). Analiza je također pokazala da nastavni programi u Hrvatskoj predstavljaju značajan problem za poboljšanje kvalitete njezinog osnovnog obrazovanja. Prema mišljenju nastavnika i učitelja, ti programi imaju niz sadržajnih i strukturnih slabosti: suviše su opsežni, nedovoljno suvremeni, nedovoljno horizontalno i vertikalno povezani (naročito horizontalno), nemaju dovoljno uravnoteženu zastupljenost temeljnih područja razvoja učenika, itd. Iz navedenih slabosti proizlazi zaključak da će biti nužne dublje intervencije u sadašnji nacionalni kurikulum te da bi promjene u njemu trebale ići u smjeru izrade koherentnoga, izbalansiranoga i integriranoga nacionalnog kurikuluma. Proces kurikulumskog planiranja naglašava značaj učitelja i nastavnika u procesu kreiranja i izvedbe nacionalnog kurikuluma. Njihovo mišljenje o promjenama u obrazovanju postaje faktorom koji može značajno odrediti uspjeh u procesu izmjena i konstrukciji novog kurikuluma. Naša analiza upućuje da se većina učitelja i nastavnika u Hrvatskoj izjašnjava za promjene nacionalnog kurikuluma, ali ne i za produljenje osmogodišnjega obveznog obrazovanja. Kako iskustva drugih zemalja pokazuju, postizanje višeg nivoa i nove kvalitete obrazovanosti pretpostavlja i produženje obveznog obrazovanja, tako da će i kurikulumske promjene u Hrvatskoj zahtijevati strukturne promjene sustava obveznog obrazovanja. Sudeći prema rezultatima istraživanja, njihovo provođenje zahtijevat će intenzivniju komunikaciju i suradnju sa školama, kako bi se učitelji i nastavnici bolje upoznali s promjenama i bili senzibilizirani za njihovo prihvaćanje i realizaciju. Pri koncipiranju promjena u obrazovanju, važno je imati na umu da procesi globalizacije situiraju razvoj obrazovanja pojedinih zemalja u širi, internacionalni kontekst. Stoga će i Hrvatska, da bi održala razvojni trend s drugima, trebati sagledati kurikulumske promjene u tom internacionalnom kontekstu razvoja obrazovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA