Pregled bibliografske jedinice broj: 280020
Doprinos i perspektive domaćeg oplemenjivanja ratarskih kultura u poljoprivredi Hrvatske
Doprinos i perspektive domaćeg oplemenjivanja ratarskih kultura u poljoprivredi Hrvatske // Zbornik radova / Jovanovac, Sonja ; Kovačević, Vlado (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2006. str. 14-17 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 280020 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinos i perspektive domaćeg oplemenjivanja ratarskih kultura u poljoprivredi Hrvatske
(Contributions of field crops breeding to Croatian agriculture and its perspectives)
Autori
Parlov, Dragomir ; Kozić, Zdravko ; Vragolović, Antun ; Tomasović, Slobodan ; Mlinar, Rade ; Halagić, Stevo ; Palaveršić, Branko ; Buhiniček, Ivica ; Ikić, Ivica ; Puškarić, Kristijan ; Jukić, Mirko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova
/ Jovanovac, Sonja ; Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2006, 14-17
Skup
41. hrvatski i 1. međunarodni znanstveni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.02.2006. - 17.02.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
oplemenjivanje; kukuruz; pšenica; ječam; zob; krmne kulture
(breeding; maize; wheat; barley; oat; fodder crops)
Sažetak
Početak znanstvenog oplemenjivačkog rada na glavnim ratarskim kulturama u Hrvatskoj vezan je na prve biljne oplemenjivače i znanstvenike: Bohutinskog, Mandekića, Tavčara, Kvakana, Korića i druge, koji su u periodima (od 1904-1914. odnosno 1959.) kreirali i opisali prve sorte pšenice i kukuruza u Hrvatskoj. Oplemenjivački rad na ratarskom bilju bio je najviše izvođen u Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja u Zagrebu i Poljoprivrednom Institutu u Osijeku, te jednim dijelom i na sadašnjem Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i u novije vrijeme u nekoliko manjih privatnih tvrtki. U periodu od 1960. godine hrvatskim je oplemenjivačima priznato preko 930 kultivara raznih vrsta poljoprivrednog bilja, a od tog broja preko 730 sorata i hibrida žitarica, 130 kultivara industrijskog bilja, 57 sorata krmnog bilja. Ovi rezultati mogli su biti ostvareni zahvaljujući nesebičnom i vrlo uspješnom radu brojnih generacija hrvatskih oplemenjivača, a posebno Palaveršića, Potočanca, Botić-Glihe, Kump, Rojca, Mađarića, Radića, Valenčića, Vekića i dr. Takvim radom i primjenjivim rezultatima u tom poslu stvorena je i osnova za samofinanciranje i profitabilno poslovanje što je bio temelj da se ta bogata tradicija sačuva i prenese na sadašnje generacije oplemenjivača i njihovih tvtki koje se uspješno nose sa sve većom stranom konkurencijom. U takvoj konkurenciji mnogi hrvatski kultivari, obzirom na rodnost, posebno kvalitetu zrna, još su uvijek dominantni u biljnoj proizvodnji RH. Samo u Bc Institutu postignuti su veliki rezultati u kreiranju hibrida i sorata za potrebe domaće proizvodnje i izvoza u veći broj zemalja. Do sada je priznat 231 hibrid kukuruza, 81 sorta ozime i tvrde pšenice, 6 jarih pšenica, 2 ozima i 2 jara ječma, 4 zobi, 1 tritikale, 5 uljanih repica, 4 lucerne, 2 crvene i 1 bijela djetelina, 1 smiljkita i 14 višegodišnjih trava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
