Pregled bibliografske jedinice broj: 276427
Tradicionalno i novo u realizmima hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina
Tradicionalno i novo u realizmima hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina // Reinterpreting the Past: traditionalist artistic trends in Central and Eastern Europe of the 1020s and 1930s / Irena Kossowska (ur.).
Varšava: Institute of Art, Polish Academy of Science, 2006. str. 28-29 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 276427 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicionalno i novo u realizmima hrvatskog slikarstva dvadesetih i tridesetih godina
(The traditional and the New in the Realisms of Croatian Painting in the 1920s and 1930s)
Autori
Reberski, Ivanka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Reinterpreting the Past: traditionalist artistic trends in Central and Eastern Europe of the 1020s and 1930s
/ Irena Kossowska - Varšava : Institute of Art, Polish Academy of Science, 2006, 28-29
Skup
Reinterpreting the Past: traditionalist artistic trends in Central Europe of the 1920s and 1930s
Mjesto i datum
Varšava, Poljska; Kraków, Poljska, 2006
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Slikarstvo; Hrvtaska; 1920-e - 1930-e; realizmi; magični realizam; grupa Zemlja
(Painting; Croatia; 1920s-1930s; realisms; magical realism; the group Earth)
Sažetak
Ovaj prikaz obuhvatit će raznoliko aspektirane tendencije realizama koje su prevladale 1920-ih i 1930-ih u hrvatskom slikarstvu. Okretanje neoklasičnim vrijednostima u poslijeratnoj i poisteksperionističkoj situaciji u domaćim realcijama podudarilo se sa istodobnim tendencijama « ; Novih realizama» ; , koji su kao jedna od dominanti u slikarstvu tog vremena široko prevladali europskim umjetničkim prostorom. U sažetom pregledu naznačit će se glavni aspekti « ; novih realizama» ; u Hrvatskoj od kojih su 20ih godina najzastupljenije tendencije magičnog i neoklasičnog usmjerenja, a od 1929. na sceni su dvije linije suprostavljene oko « ; nacionalnog izraza» ; : grupa « ; Zemlja» ; idološki angažirana na socijalnoj pragmatici, domaćoj tradicji i povijesnoj situaciji, te grupa « ; Trojice» ; koja je formuliranje nacionalnog izraza tražila u okvirima čistog slikarstva. Problematika « ; tradicionalnog» ; i « ; novog» ; unutar tog stilski definiranog i vrlo koherentnog razdoblja razmatrat će se nadalje na dva plana i to: odnos prema internacionalnom, europskom kontekstu i odnosu prema vlastitoj umjetničkoj tradiciji. Međurelacijska analiza odnosa hrvatskih slikara prema općim dominantnim pojavama obuhvatit će utjecaje i referentne repere koji su se pokazali najutjecajnijima, kao što su neoklasične tendencije mladog pariškog slikarstva, talijanska komponenta « ; Valori plastici» ; i konačno njemački utjecaji s « ; Magičnim realizmom» ; i verizmom « ; Neue Sachlichkeita» ; . Potvrdit će se da se hrvatsko slikarstvo nije razvijalo izvan europskog prostora i vremena. Drugi diskurs razmatrat će ove umjetničke tendencije unutar domaćeg sustava i evolutivnih procesa stilskog moderniteta kako bi se utvrdilo: što je u realističkim tendencijama tog razdoblja nastavak tradicije, a što je novo, po čemu se te stilski definirane manifestacije mogu imenovati « ; novim» ; realizmom ili realizmima. I napokon, što je u hrvatskim realizmima specifično i što ih prepoznatljivo identificira u odnosu na značajke stila i ikongrafsku motiviku. Ta dva aspekta – opći kontekst i domaća tradicija, definiraju značajke i važnost umjetničkih tendecija 20ih i 30ih godina u Hrvatskoj prema kojima, unutar hrvatskog umjetničkog korpusa to razdoblje zadobiva značaj ključnog poglavlja hrvatskog modernizma, a determiniranim posebnostima proširuje idiomatske aspekte realizama europskog slikarstva u toj međuratnoj epohi i integralno mu pripada.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti