Naslov
Akutna plućna ozljeda uzrokovana utapljanjem i drogama
(Acute lung injury caused by near-drawing and drug abuse)

Autori
Degoricija, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Treći kongres hrvatskih pulmologa s međunarodnim sudjelovanjem-Knjiga sažetaka / Hrvatski liječnički zbor-Hrvatsko pulmološko društvo - Opatija : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko pulmološko društvo, 2002, 9-10

Skup
Treći kongres hrvatskih pulmologa s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.10.2002. - 20.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutna plućna ozljeda; utapljanje; zlouporaba droga
(acute lung injury; near-drawing; drug abuse)

Sažetak
Aspiracijska i toksična akutna plućna ozljeda (ALI) u svojoj kliničkoj prezentaciji i načinu liječenja se ne razlikuju od ostalih bolesti i stanja vezanih uz akutnu plućnu ozljedu i adultni respiratorni distres sindrom (ARDS). Najčešći uzroci aspiracijske akutne plućne ozljede su utapljanja i aspiracije želučanog sadržaja u besvjesnom stanju, a toksične predoziranje opijatima i opioidima. Smrtnost se u ARDS/ALI sindromu kreće od 38-86% i proporcionalno je vezana uz osnovnu bolest (38% trauma, 60% aspiracija, 86% nozokomijalna pneumonija)(1). Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) definiran 1967. godine (2), je sindrom karakteriziran teškom dispnejom, tahipnejom, cijanozom refrakternom na oksigenaciju, smanjenom popustljivosti pluća i radiološki vidljivim difuznim alveolarnim infiltratima. Američko-evropska konsenzus definicija iz 1994. godine (3) ARDS definira: "akutnim nastankom, PaO2/FiO2 < 200 mmHg, radiološki vidljivim bilateralnim infiltratima bez kliničkih znakova visokog tlaka u lijevom atriju (ili ako je mjeren plućni kapilarni tlak, PKT < 18 mmHg). Potpuna definicija naravno uključuje i sistemni upalni odgovor, povećanu propusnost kapilara i povezanost s jednim od stanja: sindrom sepse, aspiracija, primarna pneumonija, višestruka trauma, izvantjelesni krvotok, masivna transfuzija, masna embolija, upala gušterače i trovanja. Akutna plućna ozljeda, ALI, razlikuje se u kriteriju vezanom za oksigenaciju (Carrico index) PaO2/FiO2 < 300 mmHg. Utapljanje je treći u općoj populaciji i drugi u djece i adolescenata najčešći uzrok smrti nesretnim slučajem. Prema Szpilmanovoj ljestivici (4) smrtnost nakon utapljanja je 44% ako je prisutan respiratorni arest i 93% ako je prisutan kardiorespiratorni arest tokom spašavanja unesrećenog. Ranije vjerovanje o bitnoj razlici patofiziološkog mehanizma ozljede pri utapljanju u slatkoj (hipotona otopina, otrovanje vodom, hiponatrijemija, hemoliza) ili slanoj (hipertona otopina, hipervolemija, hipernatrijemija) vodi je na osnovu pokusa na eksperimentalnim životinjama promijenjeno. U oba slučaja akutna plućna ozljeda nastaje zbog aspiracijom uzrokovanog oštećenja pneumocita tipa II, potpornih stanica alveola i endotelnih stanica plućnih kapilara s posljedicama: nesrazmjer ventilacije i perfuzije, oštećenje difuzije, porast plućnog kapilarnog tlaka, smanjena popustljivost pluća, nedostatak surfaktanta, oštećenje imuniteta i mukocilijarna disfunkcija. U slučaju preživljenja neposrednog zbrinjavanja bolesnika, najveći terapijski problem je akutna plućna ozljeda koja uvijek zahtjeva umjetnu ventilaciju uz upotrebu pozitivnog tlaka na kraju ekspirija (PEEP) uz održavanje zadovoljavajuće srčane funkcije i perfuzije organa svim metodama intenzivnog liječenja. Preživljenje bolesnika u ovoj fazi liječenja ovisi o početnom trajanju anoksije i njezinim posljedicama, nozokomijalnim infekcijama, učinku i nuspojavama liječenja, toksičnosti kisika i barotraumi umjetne ventilacije. (1) Predoziranje opijatima i opioidima može biti komplicirano razvitkom ALI/ARDS sindroma zbog direktnog toksičnog kemijskog ili fizikalnog djelovanja na endotelne stanice plućnih kapilara pokrećući kaskadu sustava komplementa. Različitost rezultata liječenja pojedinih centara i nemogućnost usporedbe zahtjevaju jedinstvene kriterije definiranja ARDS/ALI sindroma koji uzimaju u obzir primjenu umjetne ventilacije uz primjenu PEEP-a, položaj bolesnika, inpirij/ekspirij omjer i indeks oksigenacije (MAP&#61620; FiO2/PaO2 cmH2O/mmHg). Murrayev bodovni sustav, Lung Injury Score (LIS) (5), je bodovni sustav ozljede pluća dizajniran s namjerom zamjene povijesne definicije ARDS/ALI sindroma ocjenjujući težinu radioloških promjena, hipoksemije, razine upotrebljenog PEEP-a i smanjene popustljivosti pluća. Akronim GOCA (izmjena plinova, zatajenje organa, osnovna bolest, pridružene bolesti), Američko-evropskog konsenzusa iz 1998. godine6 je slijedeći korak u traženju jedinstvenog dijagnostičkog, terapijskog i prognostičkog bodovnog sustava prihvatljivog u svakodnevnom kliničkom radu. Litertura: 1.Milberg JA, Davis DR, Steinberg KP, Hudson LD. Improved survival of patients with ARDS. JAMA 1995 ; 273:306-9. 2. Ashbaugh DG, Bigelow DB, Petty TL, Irvine BE. Acute respiratory distress in adults. Lancet 1967 ; 2:319-23. 3. Bernard GR, Artigas A, Brigham KL et al. The American-European Consensus Conference on ARDS: definitions, mechanisms, relevant outcomes and clinical trial coordination. Am J Respir Crit Care Med 1994 ; 149:818-24. 4. Szpilman D. Near-drowning and drowning classification: a proposal to stratify mortality based on the analysis of 1, 831 cases. Chest 1997 ; 112:660-5. 5. Murray JF, Mattay MA, Luce JM, Flick MR. An expanded definition of the ARDS. Am Rev Respir Dis 1988 ; 138:720-7. 6. Artigas A, Bernard GR, Carlet J et al. The American-European Consensus Conference on ARDS, Part 2. Ventilatory, pharmacologic, supportive therapy, study design, strategies and issues related to recovery and remodelling. Am J Respir Crit Care Med 1998 ; 157:1332-47

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA