Naslov
Ilija Katičić u baroknoj obnovi Dubrovnika i Perasta - nove spoznaje o životu i djelu dubrovačkog graditelja i klesara
(Ilija Katičić in the baroque reconstruction of Dubrovnik and Perast: most recent findings on the life and work of the ragusian architect and stonemason)

Autori
Horvat-Levaj, Katarina

Izvornik
Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (1330-0598) 44 (2006), 44; 189-218

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dubrovnik; Perast; Ilija Katičić; barok
(Dubrovnik; perast; Ilija Katičić; Baroque)

Sažetak
Ilija Katičić (1647.-1728.) zauzima posebno mjesto u okviru obnove Dubrovnika nakon potresa 1667. godine. Kao posljednji voditelj gradnje katedrale, naslijedio je na toj poziciji talijanske državne arhitekte, pridonijevši tako ponovnoj afirmaciji domaćih graditelja i klesara. No, usponu do navedene prestižne pozicije, nagrađene titulom protomagistra svih javnih gradnji (1713.), prethodio je dugotrajni rad na različitim (dosada nepoznatim) graditeljskim i klesarskim zadacima. Došavši obnovom katedrale u izravni kontakt s inovacijama svog prethodnika, sicilijanskog arhitekta Tommasa Napolija, Katičić je sudjelovao u širenju novih baroknih formi u Dubrovniku. Ujedno kao priznati graditelj, navedena je dubrovačka iskustva prenio u Boku kotorsku, gdje projektira svetište crkve Gospe od Škrpjela na otočuću ispred Perasta. Na temelju te posljednje sačuvane Katičićeve realizacije moguće je iznijeti hipotezu o njegovoj umjetničkoj osobnosti koju obilježava skladno objedinjenje renesansnog nasljeđa i baroknih plastičkih inovacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA