ࡱ> ikhq`fSbjbjqPqP 8v::0"$$$88$|8R#vN$r"""""""$B$h&z"E$..."4 #000. R$"0."00 "$! f: U!L"#0R# ,$'P$'!$'$!T0 z""^R#....888 888888 SKALA SMISLA }IVOTA  SS} Adaptirale: Anita Vuli-Prtori i Josipa Bubalo Priredila: Anita Vuli-Prtori Doista postoji samo jedan filozofijski problem: & suditi o tome ima li ili nema smisla ~ivjeti... (Camus, 1971.) 1. Teorijska osnova Smisao ~ivota se mo~e definirati kao spoznaju reda, sklada i svrhe u osobnoj egzistenciji, te~nju ka ciljevima koji su vrijedni truda, njihovo ostvarenje i popratni osjeaj ispunjenja (prema Zika i Chamberlain, 1992). Subjektivno iskustvo smislenosti ~ivota povezano je s psihi kom i tjelesnom dobrobiti i zdravljem, dok je iskustvo i do~ivljaj besmislenosti ~ivota povezano s razli itim psihi kim problemima i bolestima. Rezultati brojnih istra~ivanja u razli itim kulturama empirijski su potvrdili va~nost koncepta smisla ~ivota i njegovu povezanost s depresivnosti, sklonosti suicidu i zlouporabi sredstava ovisnosti, u svim dobnim skupinama, a posebno u adolescenciji. Koncept smisla ovjekova postojanja sredianja je tema teorije Viktora Frankla i egzistencijalisti kog pristupa u filozofiji i psihologiji. Frankl je smatrao da je te~nja za smislom primarni motivacijski pokreta : dok Sigmund Freud naglaaava ~elju za u~itkom, Alfred Adler ~elju za moi, Frankl govori o ~elji ili potrebi za smislom kao glavnim pokreta ima ljudskog ponaaanja. Teorijska razmatranja Viktora Frankla privukla su pa~nju drugih teoreti ara i istra~iva a. Premda su postojale poteakoe u operacionalizaciji konstrukta smisla ~ivota u istra~iva ke svrhe, ato je est problem kod svih konstrukata unutar humanisti ke i egzistencijalisti ke paradigme, razvijeni su razli iti psiholoaki mjerni instrumenti za procjenu stupnja u kojem se ~ivot do~ivljava smislenim. Kao teorijski okvir istra~ivanja znanstvenicima su osim Franklovih, na raspolaganju bila i teorijska razmatranja Maslowa, Battiste, Almonda, te Yaloma (prema Debats, 1996.). Prvi instrument za ispitivanje do~ivljaja smisla ~ivota bio je PIL upitnik (Purpose in Life Test), a konstruirali su ga Crumbaugh i Maholick 1964. godine (prema Debats, 1996). To je do danas naj eae koriaten upitnik u povijesti istra~ivanja koncepta smisla ~ivota. Sastoji se od 3 dijela: prvi sadr~i 20 estica koje predstavljaju skale Likertova tipa, a na ijim se polovima nalaze tvrdnje za koje ispitanik procjenjuje u kojem se stupnju odnose na njega; drugi dio se sastoji od 13 nedovraenih re enica koje ispitanik treba dovraiti, a u treem je zadatak ispitanika opisati ciljeve svog ~ivota, svoje ~elje i namjere. Drugi i trei dio predstavljaju projektivne tehnike ispitivanja, tako da se u znanstveno - istra~iva ke svrhe koristi uglavnom samo prvi dio PIL-a. U dosadaanjim istra~ivanjima utvrena je zadovoljavajua pouzdanost ovog instrumenta (koeficijent unutarnje pouzdanosti oko 0.90). Osim ovog upitnika, u literaturi se navode i slijedei mjerni instrumenti smisla ~ivota: Skala za mjerenje osjeaja koherentnosti (The Sense of Coherence Scale) autora Antonovskog (1983, prema Lackovi-Grgin, 2002), Meaning in Life Evaluation (Frankl, 1993), Sources Of Meaning Profile (prema Leath, 1999), Life Purpose Questionnaire (prema Damon, Menon i Bronk, 2003) i dr. 2. Opis skale Skala smisla ~ivota (SS}) predstavlja adaptirani oblik PIL skale (Purpose in Life Test) autora Crumbaugha i Maholick (prema Debats, 1996). Glavni razlozi za odabir baa ovog instrumenta za adaptaciju je injenica da je upravo ova skala konstruirana prema Franklovim teorijskim postavkama o smislu ~ivota i iskustvu egzistencijalne praznine, te da upravo ovaj instrument ima najdu~u tradiciju i naj eae je koriaten za mjerenje stupnja u kojem osoba do~ivljava svoj ~ivot smislenim. Osim toga skala je svojevremeno razvijena s ciljem diskriminacije patoloakih skupina, te mjerenje tzv. noogene neuroze za koju se pretpostavljalo da je specifi an fenomen u odnosu na do tada poznate oblike patologije. Postupak adaptacije odvijao se kroz 3 faze: 20 tvrdnji iz prvog dijela originalnog upitnika PIL prevedene su na hrvatski jezik, u drugoj je na in odgovaranja iz originalnog upitnika promijenjen u sustav procjenjivanja na ljestvicama Likertova tipa od pet stupnjeva, a u treoj je izvraen odabir tvrdnji kako bi se izbjeglo ponavljanje sadr~ajno istih ili sli nih tvrdnji. Na ovaj na in dobiven je upitnik od 28 tvrdnji, koji je nakon provedenih statisti kih analiza skraen na 23 estice. 2.1. Uputa i na in bodovanja Skala smisla ~ivota (SS}) sastoji se od 23 tvrdnje koje ispituju emocionalni aspekt smisla tj. kvalitetu egzistencije i kognitivni aspekt smisla tj. svrhu egzistencije. Ispitanici na skali od 5 stupnjeva procjenjuju u kojoj mjeri se8:P .Jh &NJH~4 j *!T!V!b!d!!!!)))0*,2p3$4&4(4*4͹ͱͨ͠،͊͂،haCJaJUh|W5CJaJh[Q7hPCJaJhPCJaJhP6CJaJh|WCJaJh|WCJaJh[Q7h|W6CJaJh[Q7h|WCJaJh[Q7h|W5CJaJhh|WCJaJh:Wh|W5CJ OJQJaJ 38: * &))0* $x`a$gd|W$dhx`a$gd|W $dha$gd|Wdhgd|Wgd|W$99dhdd[$\$]9^9a$gd|W`R^SdS sadr~aji navedeni u tvrdnjama odnose na njih (od 1 = uope se ne odnosi na mene do 5= u potpunosti se odnosi na mene). Ukupan rezultat ra una se kao zbroj procjena na svim esticama. Pri tome se obrnuto boduje 10 tvrdnji pod rednim brojem: 1, 3, 5, 6, 7, 8, 12, 15, 16, 20. 3. Psihometrijske osobine Skala smisla ~ivota primijenjena je u uzorku od 111 srednjoakolaca (31 mladia i 80 djevojaka), u enika drugih razreda gimnazije i srednje medicinske akole u Zadru. Analizom dobivenih rezultata pokazalo se da je SS} jednofaktorski upitnik: sve 23 estice imale su zadovoljavajuu zasienost (>0.30) jednim faktorom koji je objaanjavao 30% zajedni ke varijance. Ovaj nalaz opravdava izra~avanje rezultata na skali Smisla ~ivota zbrajanjem bodova dobivenih na sve 23 estice. Provedena analiza estica pokazala je da prosje na korelacija meu esticama skale iznosi 0.278, a pouzdanost skale tipa unutraanje konzistentnosti (Cronbach alfa) iznosi 0.892. Prema tome, rezultati provedenih analiza pokazuju da je SS} upitnik zadovoljavajue pouzdanosti. Distribucija rezultata zna ajno odstupa od normalne raspodjele i negativno je asimetri na (W=0.947, p<0.01) ato zna i da vei broj ispitanika do~ivljava svoj ~ivot smislenim i svrhovitim. Ovakav nalaz je bio i o ekivan, a potvren je i u dosadaanjim istra~ivanjima u kojima su mjere smisla ~ivota uglavnom bile u negativnoj vezi s razli itim indikatorima psihopatologije. Indikatori diskriminativnosti SS} (standardna devijacija, raspon rezultata, relativni raspon, Fergusonov delta koeficijent) prikazani su u Tablici 1., a ukazuju na zadovoljavajuu osjetljivost Skale smisla ~ivota. Osim toga, na svim esticama postignut je maksimalni mogui raspon od 1 do 5 bodova. Tablica 1. Osnovni deskriptivni parametri Skale smisla ~ivota (N=111) M (aritmeti ka sredina)86,2C (medijan)88Sd (standardna devijacija)13,80Raspon 39-112Relativni raspon79.60%Fergusonov delta-koeficijent0.98(A)simetri nost-0.950Spljoatenost1.114Shapiro-Wilks test normalnosti distribucije0.947 p<0.01Cronbach alfa0.892Prosje na korelacija meu esticama0.278 Osim provjere psihometrijskih karakteristika, rezultati dobiveni upitnikom SS} usporeeni su s rezultatima dobivenim na Skali depresivnosti za djecu i adolescente SDD (Vuli-Prtori, 2004.). Istra~ivanje je pokazalo da postoje visoke i zna ajne korelacije (r=-0.76) izmeu rezultata na ova dva upitnika: depresivniji adolescenti procjenjuju svoj ~ivot manje smislenim i svrhovitim (Bubalo, 2005). LITERATURA BUBALO J. (2005). Odnos smisla ~ivota, depresivnosti i uporabe sredstava ovisnosti u adolescenciji, neobjavljeni diplomski rad, Odjel za psihologiju Sveu iliata u Zadru. DAMON W., MENON J., BRONK K.C. (2003). The development of purpose during adolescence, Applied Developmental Science, Vol.7, No 3, 119-128. DEBATS D.L.H.M. (1996). Meaning in life:Psychometric, clinical and phenomenological aspects, http://docserver.ub.rug.nl/eldoc/dis/ppsw/inhoud.html FRANKL V.E. (1987). Ne ujan vapaj za smislom, Zagreb: ITRO Naprijed. FRANKL V.E. (1993). Lije nik i duaa, Zagreb: Kraanska sadaanjost FRANKL V.E. (1998). Patnja zbog besmislena ~ivota: Psihoterapija za danaanje vrijeme, akovo: UPT FRANKL V.E. (2001). }ivot uvijek ima smisla : Uvod u logoterapiju, Zagreb: Biblioteka Oko tri ujutro FRANKL V.E. (2001). Bog kojega nismo svjesni: psihoterapija i religija, Zagreb: Biblioteka Oko tri ujutro LACKOVI-GRGIN K. (2002). Skraena verzija skale za mjerenje osjeaja koherentnosti (SOC), u Lackovi-Grgin i sur. (ur.) Zbirka psihologijskih skala i upitnika I., Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zadru. LEATH C. (1999). The experience of meaning in life from a psychological perspective, http://purl.oclc.org/net/cleath/writings/meaning.htm VULI-PRTORI A. (2003). SDD  Priru nik za skalu depresivnosti za djecu i adolescente, JASTREBARSKO: NAKLADA SLAP VULI-PRTORI A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata, Jastrebarsko: Naklada Slap ZIKA S., CHAMBERLAIN K. (1992). On the relation between meaning in life and psychological well-being, British Journal of Psychology, 83, 133-145.     ubela-Adori i sur. (ur.) Zbirka psihologijskih skala i upitnika III., Odjel za psihologiju Sveu iliata u Zadru 0*&4(4\488: =v?x?z?@@8@B@$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5 $`a$gd|W $x`a$gd|W$dhx`a$gd|W *4\4v?z??8@@@B@\@b@@@@@@@@@@2A4A6A8A>A@A^A`AdAfAnApAAAAAAAAAABB B(B*B,B4B~BBBBBBEE˿࿶࿶࿶࿶࠿࿶࿶hth|WCJaJh&qh|WCJaJhNh|WCJaJh|W5CJaJh'lh|W5CJaJh {5CJaJh7Rh|W5CJaJh|WCJaJh[Q7h|WCJaJh[Q7h|W5CJaJ6B@D@\@b@qdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kd$$IfTl0{  t 0644 lap Tb@d@@@qdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kd$$IfTl0{  t 0644 lap T@@@@qdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kdZ$$IfTl0{  t 0644 lap T@@@@qdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kd$$IfTl0{  t 0644 lap T@@4A>AqdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kd$$IfTl0{  t 0644 lap T>A@A`AnAqdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kda$$IfTl0{  t 0644 lap TnApAAAqdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kd$$IfTl0{  t 0644 lap TAAA BqhX$xx$Ifa$gdN5 $IfgdN5kd$$IfTl0{  t 0644 lap T B B(B4BqdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kdh$$IfTl0{  t 0644 lap T4B6B~BBqdT$xx$Ifa$gdN5 xx$IfgdN5kd$$IfTl0{  t 0644 lap TBBBBBBBBEqeeeeeeV$dh`a$gd|W $`a$gd|Wkd$$IfTl0{  t 0644 lap TEEEEEEEE*G@HpII~JBK LLNOPAnAA B4BBEfRfS*,-./01234567:dS@  @ 0(  B S  ?H0(  " _Hlt125599804 _Hlt125599805 _Hlt125599837 _Hlt125601228 "@@@@ "bsb"j"C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter PM0.278, a ProductID/WXln+  N O  ! 5 7 C D R S cd "12ST\}@AELNO  68!">opG H W Y D!E!\!^!!!/"0"0"2"2"3"3"5"6"8"9";"<"V"W"""""""LMknFGB D R S -. "-.02LMRT[\bdtu{}>?DL >?opG H D!E!!!/"0"0"2"2"3"3"5"6"8"9";"<"""""L0"0"2"2"3"3"5"6"8"9";"<""""0"0"2"2"3"3"5"6"8"9";"<""""r*ļh ^`o(hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.r*~xO (U'SN|WN5 {as."P!".12MST\cdu|}?EF"""@/"/"/5/"/"@ "PPP P&P2UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial9Garamond"1Q;FQ;Ff>>!x4""2qHX ?2SKALA SMISLA }IVOTA  SS}Zvjezdananita Oh+'0  ( H T ` lxSKALA SMISLA IVOTA SS ZvjezdanNormalanita2Microsoft Office Word@V@"òM@F$f@F$f՜.+,0 hp  Sveuciliste u Zadru>" SKALA SMISLA IVOTA SS Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCEFGHIJKLMNOPQRSTUVWYZ[\]^_abcdefgjRoot Entry F^flData <1TableD4'WordDocument8vSummaryInformation(XDocumentSummaryInformation8`CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q