Naslov
Interpersonalna orijentacija kao obilježje neurotske strukture ličnosti
(Interpersonal orientation as a characteristic of neurotic personality)

Autori
Abramić, Neli

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.10

Godina
2002

Stranica
147

Mentor
Bratko, Denis

Ključne riječi
sociopsihološke teorije ličnosti; Karen Horney; interpersonalna orijentacija; neuroza
(socio-psychological personality theories; Karen Horney; interpersonal orientation; neurosis)

Sažetak
U ovom je radu iznesen pokušaj provjere konstrukta interpersonalne orijentacije, kao pokazatelja neurotskih trendova prema teorijskim konceptima Karen Horney. Kako bismo ispitali zastupljenost pojedinih interpersonalnih orijentacija, primijenjena je Ljestvica interpersonalne orijentacije za, od, protiv ljudi. Rezultati dobiveni na uzorku od ukupno 124 sudionika muškog spola (61 bez izraženih neurotskih simptoma i 63 s izraženim neurotskim simptomima), ukazuju na činjenicu da je Ljestvica interpersonalne orijentacije instrument umjetno stvorene visoke pouzdanosti, zbog velike sadržajne sličnosti čestica koje formiraju pojedine faktore, ali za kojeg ne znamo što mjeri. Usporedbom sadržajne sličnosti čestica primijenjenog instrumenta s već validiranim mjernim instrumentom - upitnikom ličnosti HCTI, ukazali smo na činjenicu kako primijenjeni instrument u velikoj mjeri ne pokriva dimenzije koje pokriva upitnik ličnosti HCTI. Statistički značajne razlike koje se dobivaju između dvije ispitivane skupine sudionika govore u prilog tome da primijenjeni instrument najvjerojatnije mjeri neke psihopatološke fenomene koji su prisutni u interpersonalnoj orijentaciji sudionika s neurotičnim poremećajem, ali se dobivene razlike ne mogu pripisati različitim interpersonalnim orijentacijama prema teorijskim konceptima Karen Horney. Analizom prediktivne valjanosti primijenjenog instrumenta za neke aspekte samopoimanja i ličnosti, pretežitih raspoloženja i fizioloških reakcija kao mjere anksioznosti, došli smo do zaključka, kako pojedine ljestvice primijenjenog instrumenta mogu poslužiti u predikciji percepcije socijalne podrške, pretežitih raspoloženja (ljutnja i strah), te percepcije vlastitih fizioloških reakcija kao mjere anksioznosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA