ࡱ>     7 ~bjbjUU 2V7|7|El2222J&J&J&^&YYY88YtY^&}[[(\\\ooo?yAyAyAyAyAyAyH hAyAJ&oooooAycs22\\s}cscscso2\J&\?ycso?ycscs-t> U3lJ&o\[ 0^&2Ypco\ }0}d :p:ocs^&^&2222Prof. dr. sc. Irma Kalinovi1, Dr. sc. Zlatko Koruni, znanstveni savjetnik2 1 Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2 Diatom Research and Consulting Inc., Guelph, ON, Canada Insekti  gospodarski atetnici uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda i hrane Uvod ovjek stoljeima prikuplja, uskladiatava i uva poljoprivredne i prehrambene proizvode. Arheolozi su ustanovili da je uskladiatenje zapo elo ve u neolitskom razdoblju kamenog doba, oko 8000 p.n.e., kad je ovjek zapo eo s proizvodnjom bilja i uzgojem domaih ~ivotinja. Potrebi za stvaranjem rezervi hrane kako bi se izbjegla i ubla~ila glad jednako se poklanjala pa~nja u prethistorijskom razdoblju kao i danas. U razdoblju od barem 10000 godina ovjek je nau io, veinom na osnovi vlastitih pogreaaka, iskustva i pokusa da se poljoprivredna zrnata roba mo~e uskladiatiti i uvati dulje vremensko razdoblje samo ako je dovoljno suha i zaatiena od napada raznih atetnika. Po etak prikupljanja i uvanja zaliha hrane vjerojatno je i po etak prilagoavanja nekih vrsta nametnika koji su do tad ~ivjeli u prirodi na nove uvjete ~ivota u zatvorenom prostoru. Nema to nih podataka o po etku ove prilagodbe. Najstariji podatak odnosi se na nalaze kukca malog braanara (Tribolium spp.) u egipatskoj grobnici sagraenoj za vrijeme aeste dinastije, oko 2500 godine p.n.e. Daljni podatak odnosi se na nalaze iz grobnice Tutankamona iz 1390-1380 godine p.n.e. u kojoj su naene vrste Stegobium paniceum i Lasioderma serricorne. Tijekom dugog niza godina, tijekom stoljea, pojedini nametnici (insekti, grinje) potpuno su se prilagodili ~ivotu u zatvorenom prostoru na zalihama hrane te je njihov opstanak danas mogu jedino u zatvorenom prostoru i skladiatima. (Koruni, 1990.) Povijest uskladiatenja zrnatih proizvoda Za uskladi(tenjem zrnatih proizvoda (ovje anstvo se zanima od davnih vremena. Tako su na podru ju Kijeva (Ukrajina), u iskopinama Tripolske arheoloake kulture, osnovane u III. stoljeu prije Krista (doba neolita i po etak bronzanog doba), pronaene glinene posude u obliku kr aga razdijeljenih u unutraanjosti na 10-15 dijelova (slika 1.). U robovlasni kom druatvu na podru ju Armenije i Gruzije, pronaene su iskopine iz VII. stoljea p. K. Tako je u skladiatu jednog dvorca pronaeno 750 t zrna, smjeatenog u 82 krupne posude. U njima su takoer naeni i ostaci braana i pr~enog kruha. Na podru ju danaanje Ukrajine ratarska proizvodnja datira od sredine prvog tisuljea p. K. Otkriveni su trapovi u zemlji s velikim brojem krupnih posuda s ostacima zrna. Slika 1. Glinene posude Na podru ju Bosfora, iz vremena bosforskog carstva u iskopinama je pronaeno mnogo dokaza o preradi i uvanju zrna i drugih prehrambenih produkata, koji datiraju od VI. do IV. stoljea p. K. Zrno se uvalo u jamama ili velikim glinenim posudama, ato je karakteristi no ne samo za Gr ku, nego i za naselja okolnih plemena (slika 2.). Jame su iskapane u obliku prstena, s proairenjem prema dolje, dubine od 2 do 3 m i pokrivane plosnatim kamenjem (ato se danas mo~e nai i na nekim podru jima Azije, Indije i Afrike). Zidovi ovih jama su premazivani glinom ili slojem maltera. Isto tako za uvanje zrnatih proizvoda, kao i za prijevoz, koriatene su amfore. Mnogobrojni podaci o ratarenju i uvanju zrna poznati su i kod drevnih naroda srednje Azije. Kao posljedica plemenskih borbi poznato je da su tvrave graene tako da je centralni dio predstavljao skladiata za zrnate proizvode te braano i drugo, koji su bili smjeateni u velike glinene kr age. U VI. i VII. stoljeu poslije Krista, Slaveni su bili pored sto ara i dobri ratari. Proizvodili su ra~, je am, proso, graaak i bob te su na poviaenim dijelovima ograenih naselja gradili skladiata za uvanje prehrambenih proizvoda. U njima se zrno uvalo u velikim drvenim kadama i buradima ili u cilindri nim jamama s nadsvoenim vrhom, prekrivenom glinom. Egipani su uvali proizvode u pletenim koaarama ukopanim u zemlju s pletenim poklopcima ili u velikim posudama od gline, zatim u zemljanim jamama ili specijalnim posudama od presane gline, koje su se pravile neposredno prije stavljanja proizvoda u njih.U prostoriji se pod premazivao slojem pepela, a vodom i glinom premazivano je dno i zidovi posuda koje su se na gornjem dijelu zavraavale uskim grlom i poklopcem. Zrno se uvalo i na otvorenom prostoru u glinenim posudama cilindri nog oblika s kupolastim poklopcima. Za obranu od atetnih insekata oko posude se sipao debeli sloj soli. O tome svjedo i tisak na pe atu (slika 3.) iz drevnog Elama (Egipat, IV. tisuljee prije Krista.). U drevnom Egiptu bila su rasprostranjena i vea skladiata. U specijalnim prostorijama konusnog oblika s prozor iima za punjenje i pra~njenje zrna, skladiatenje se odvijalo u hermeti kim uvjetima. Zahvaljujui tome zrno se uvalo viae godina bez bitnije promjene tehnoloakih kvaliteta. Slika 3. Tisak na pe atu iz drevnog Elama (Egipat, IV. tisuljee prije Krista.) U napisima drevnih znanstvenika i pjesnika (Homer, Katon i dr.) daju se podaci o gradnji skladiata i zaatiti zrna od atetnika. Tako npr. protiv li inki atetnika braana i miaeva preporu a se mjeaavina gline s talogom maslinovog ulja i malo mekinja, s kojom smjesom su se gusto mazali zidovi skladiata te su se potom oprskali maslinovim uljem. Poslije suaenja skladiatili su se proizvodi. Prakti ne savjete o uvanju proizvoda daju i drugi rimski autori kao Varon (I. st. prije Krista), Kolumela (I. st. p.K.) i naro ito Plinije stariji, autor djela  Naturalis historia , napisanog na 37 strana u I. st. poslije Krista. U feudalnom sustavu, paralelno s krupnom poljoprivredom feudalaca, postojala je i sitna proizvodnja seljaka. Zalihe su se uvale u zamcima feudalaca i skladiatima seljaka. To su bile jame, podzemne prostorije, ambari ili klijeti. Osnovne ~itarice su bile ra~, paenica, proso i je am. Zrno se mljelo ru nim mlinovima i poslije toga pre iaavalo. Za uvanje zrna i drugih proizvoda primjenjivana je razli ita ambala~a, kao posude i kr azi od presane gline velikih zapremina, velike koaare, drvene kade koje su takoer slu~ile i kao koli inska mjera za proizvode. Mnogobrojnim iskopinama u bivaem SSSR-u dokazano je da se zrno skladiatilo i u zemlji, u jamama razli itih veli ina i oblika, esto oblo~enih drvetom, korom i sl. Graevine, kao crkve i dr., imale su specijalne prostorije za skladiatenje proizvoda, tzv. podcrkovlja - podrumi crkvi. U vrijeme formiranja veih dr~ava te tr~iane privrede, javlja se potreba gradnje veih skladiata. Tako je Ivan III. u Rusiji uveo zakon da se u svakom gradu izgrade skladiata za zalihu hrane, koja su se svake godine morala obnavljati za 1/3 viae, za slu aj loaih prinosa slijedee godine. Tako je u Moskvi centralno skladiate bilo smjeateno iza Kremlja. Krajem XVI. stoljea u Moskvi se po inju zidati kamena skladiata za zrnate i druge proizvode. Skoro svaki vei grad na podru ju Rusije imao je ~itnicu s dr~avnim zalihama paenice, za slu aj ratova, kojima se esto apekuliralo. Za vrijeme cara Petra Velikog (Petra I.), poboljaana je organizacija uvanja paeni nih zaliha. Tako je 1700. godine sazidao centralno dr~avno skladiate, u kojem se sakupljala paenica i ri~a iz cijele dr~ave. Paenica se u ovim skladiatima morala skladiatiti suha, a ne svje~e skinuta, ato je Petar Veliki proveo u lanu tadaanjeg Ustava, tj. Zakona. Pojavom kapitalizma joa se viae razvija uvanje zrna za zalihu i tr~iate. Krajem XVIII. stoljea pojavljuju se prvi stru ni savjeti agronoma o na inu uvaja zrna u skladiatima. Daju se originalne konstrukcije razli itih skladiata silosnog tipa, kao i prvi silosi visine 6 m i airine 2 m. Po etkom XIX. stoljea se razvija tehnologija uvanja zrna, graenje silosa i gradnje suaara, kao i razli iti ureaji za prebacivanje i transport ~itarica (elevatori i dr.). Proairuju se saznanja o uzrocima kvarenja zrna i pri uvanju zrna se po inju primjenjivati razli iti na ini suaenja, hlaenja, iaenja i metode ispitivanja zrna. Krajem XIX. stoljea uvanje zrna karakteriziraju skladiata silosnog tipa i primjena raznih strojeva, a takoer se sve vea pa~nja posveuje praenju kvalitete i zdravstvenog stanja uskladiatenog zrna. U to vrijeme bili su veliki gubici uslijed kvarenja zrna od atetnika (glodavaca i insekata), a u eae korovskog sjemenja dostizalo je do 30%. (Kalinovi, 1997). Va~nost atetnika u skladiatima Dva osnovna uzroka mogu dovesti do gubitaka koli ine i pogoraavanja kakvoe uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda: skladiatenje proizvoda s poveanom vlagom, zbog ega dolazi do razvoja procesa zagrijavanja i napad atetnika (insekata, grinja, gljivica, glodavaca) na uskladiatene proizvode, bilo da su oni ve primljeni infestirani ili je do infestacije doalo tijekom uvanja proizvoda. `tete i gubici uskladiatenih proizvoda zbog napada atetnika mogu biti isto tako zna ajni kao i atete koje izazivaju atetnici na poljoprivrednom bilju za vrijeme vegetacijske sezone. Meutim, ateta koju izazivaju insekti tijekom vegetacije obi no je jasna, a ateta na uskladiatenim poljoprivrednim proizvodima esto je prikrivena. Biljke oateene za vrijeme vegetacije mogu se djelomi no oporaviti od ateta, atoviae, odreenim mjerama zaatite mo~e doi do poveanja prinosa, a s druge strane atete nastale od ateto inja u skladiatu kona ne su i bez mogunosti za oporavak ili nadoknadu. U literaturi se naj eae navode uopeni podaci o gubicima koje atetnici, osobito insekti, izazivaju na uskladiatenim poljoprivrednim proizvodima. Ti se gubici obi no izra~avaju u postocima ukupnih godianjih prinosa. Prema procjenama gubitaka na uskladiatenim proizvodima u bivaoj Jugoslaviji, koje su obavili pojedini stru njaci (Danon i Koruni, 1969., Vukasovi, 1952., Ili, 1961., Vukasovi i dr.,1972.), gubici u skladiatima bili su od oko 3 do 6 %. Prema procjenama raznih autora, ukupni godianji gubitak uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda u svijetu iznosi oko 4 do 10% proizodnje hrane. Osobito velike gubitke na uskladiatenom ~itu uzrokuju ateto inje u skladiatima zemalja u razvoju, odnosno u podru jima s vla~nom i toplom klimom. Zbog atetnog djelovanja insekata u Indiji se gubitak za paenicu procjenjuje 3%, za ri~u 2%, za kukuruz 3%, a glodavci odnose 2,5% paenice, ri~e i kukuruza itd. U Gani je razli itim pokusima utvreno da je tijekom skladiatenja od 53 do 161 dan atetnici uniate od 8 do 16% kukuruza u kumuaini. Kukuruz uskladiaten u klipu tijekom 162 dana bio je uniaten 26%, a u istom razdoblju uniateno je 34% kukuruza u zrnu. Stru njaci Food and Agricultural Oranization (FAO) ocjenjuju da insekti u skladiatima u Salvadoru i Guatemali uniate oko 23% kukuruza i ri~e, u Hondurasu oko 50%, u Nikaragvi oko 30% kukuruza, u Kostariki oko 45% uskladiatenog ~ita godianje. Na Haitima su godianji gubitci od atetnika na uskladiatenoj paenici, kukuruzu, zobi i ri~i procijenjeni na 14 posto. Nadalje, u Poljskoj je u periodu od 1941. do 1945. gubitak uzrokovan atetnicima i bolestima bio 5-10%. Na Cipru gubitak iznosi 2-5%, u Turskoj su atete vee od 10%, u SAD i SR Njema koj oko 5% itd. itd. Openito uzevai, prikazati pa makar i pribli~no to ne podatke o atetama u svijetu, pa i u u naaoj zemlji, vrlo je teako zbog nedovoljnog sustavnog prou avanja ateta u nas i zbog toga ato se atete od insekata isprepliu sa atetnim radom mikroorganizama, s mehani kim oateivanjem (lom, oateivanja, rasipanje), s disanjem zrnja, s proklijavanjem itd. Insekti uzrokuju ove osnovne tipove ateta na uskladiatenoj zrnenoj robi: gubitak te~ine uslijed ishrane insekata dijelovima zrnja one iaavanje robe svojim tijelima, dijelovima tijela te ekskrecijskim produktima prenoaenje bakterija i virusa potencijalno atetnih zdravlju ovjeka i domaih ~ivotinja prenoaenje u masi zrnja spora gljivica i airenje zaraze poveavanje vlage i temperature zrnja te omoguavanje brzog razvoja gljiva proizvode opasne alergene. Stupanj i opa pojava gubitaka poljoprivrednih proizvoda u poslije~etvenom razdoblju sve viae postaje razlog za zabrinutost u svijetu i namee potrebu za smanjenjem gubitaka i za poboljaanjem svih procesa koji prethode uvanju proizvoda, kao i samom skladiatenju. Porast pojave alergija u razvijenim zemljama i ~elja o poveanoj sigurnosti hrane usmjerila je pa~nju znanstvenika na mogui razvoj alergena na i u uskladiatenoj poljoprivrednoj robi tijekom uvanja. Istra~ujui mogue uzroke pojave respiratornih simptoma u radnika zaposlenih u ~itarskoj i mlinskoj industriji, brojnim testovima i u objavljenim radovima potvrena je uska povezanost izmeu profesionalnih bolesti i kontaminacije uskladiatene robe i radnog prostora s grinjama, insektima, glodavcima i plijesnima. Uskladiateni proizvodi mogu sadr~avati alergijska one iaenja biljnog, mikrobioloakog i ~ivotinjskog podrijetla. Utvreno je da su grinje najzna ajniji one iaiva i robe i proizvoa i alergena. Uzrokuju astmu kad se unose u organizam disanjem. Naro ito su opasne kad se u velikom broju unose u organizam s hranom jer mogu izazvati anafilakti ke reakcije. Premda su kao izvori alergena potvrene i neke skladiane gljivice (Aspergillus oryzae i A. niger), smatra se da su njihovi mikotoksini znatno opasniji problem. Kao izvori alergena navode se ove skladiane grinje i insekti; grinje Dermatophagoides farinae, Lepidoglyphus destructor, Tyrophagus putrescentiae, Tyreophagus entomophagus i Suidasia spp., insekti Tenebrio molitor, Sitophilus granarius, Plodia interpunctella, Ephestia kuehniella, Liposcellis bostrychophila i Blatta orientalis. Izmet artropoda, kao i mokraa atakora i miaeva, su isto tako va~ni izvori alergena. Vrste insekata u skladiatima `tetni insekti uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda uglavnom pripadaju redovima Lepidoptera, Coleoptera, Blatoptera, Hemiptera, Diptera, Hymenoptera, Tysanura i Psocoptera. Meutim, meu va~nije atetnike ubrajamo pripadnike samo iz dva reda i to: Lepidoptera (leptiri) i Coleoptera (tvrdokrilci, kornjaai). Kao ato je poznato, brzina razvoja ovih insekata ovisi o temperaturi. }enka pola~e jaja i nakon odreenog vremena inkubacije iz jajeta se razvije li inka ili larva. Li inke kornjaaa, atetnici u skladiatima, imaju dobro razvijena tri para prsnih nogu. Izuzetak su li inke ~i~aka iz Curculionidae, koje nemaju razvijene noge. Trajanje razvoja li inki ovisi o temperaturi, relativnoj vlazi zraka (RH), o sadr~aju vode u hranjivom supstratu i o vrsti hranjivog supstrata. Kad odrastu, li inke formiraju kukuljicu ili lutku, tj. prelaze u stadij mirovanja. Kukuljice kornjaaa i leptira vrlo se razlikuju u grai. Dok li inke kornjaaa formiraju tzv. slobodnu kukuljicu, na kojoj se jasno vide ticala, dijelovi usnog stroja, noge i krila, gusjenice formiraju pokrivenu kukuljicu, na kojoj se samo naziru pojedini dijelovi tijela. Obi no je takva kukuljica zapredena u preu koju prave gusjenice pred kraj svog razvoja. Nakon stanovitog vremena iz kukuljice izlazi odrasli insekt  imago. Postoje podaci da je u skladiatima u svijetu dosad otkriveno nekoliko stotina vrsta insekata i grinja. Medutim, sve te vrste nisu jednako va~ne kao atetnici hrane. S obzirom na to koliko mogu oatetiti proizvode, tj. kakvu vrstu proizvoda, atetnike dijelimo u viae skupina: na primarne sekundarne mikofagne vrste strvinare i slu ajno prisutne kukce u skladiatima. Primarni atetnici ine skupinu insekata koja je s obzirom na broj vrsta najmanja, ali s obzirom na ekonomsku va~nost najzna ajnija u usporedbi s drugim skupinama. Smatra se da predstavnici ove skupine izazivaju oko 90% svih ateta koje nastaju na zrnatim poljoprivrednim proizvodima u skladiatima. Njihova osnovna osobina sastoji se u sposobnosti da oateuju potpuno itava, zdrava zrna ~itarica i leguminoza, na kojima se i u kojima se razvijaju i razmno~avaju. Predstavnici ove skupine insekata su ~iaci (~itni, ri~in, kukuruzni, grahov, kineski, etveroto kasti i kavin ~izak), ~itni kukulji ar, trogoderma, moljci, i to ~itni, bakrenasti, hambarski itd. Sekundarni atetnici u pravilu nisu sposobni oatetiti zdrava, neoateena zrna i gotovo se uvijek javljaju zajedno s primarnim atetnicima koji stvaraju povoljne uvjete za razvoj i razmno~avanje ove skupine insekata.Meutim poslijednjih godina se na ~itaricama sve eae nalaze atetnici iz ove skupine, a da primarni atetnici nisu prisutni. Razlog je u skladiatenju ~itarica s poveanom vlagom, tj. s poveanim brojem oateenih, lomljenih, ispucanih zrna, na kojima se ova skupina insekata mo~e normalno razvijati. Predstavnici ove skupine insekata su braanari (mali, kestenjasti itd.), Tribolium spp., Oryzaephilus spp., Cryptolestes spp. itd. }elimo naglasiti da kod preraevina od zrna (braano, prekrupa, griz, sa ma itd.) ne postoji podjela na primarne i sekundarne atetnike, ve na viae ili manje ekonomski zna ajne s obzirom na veli inu atete koju nanose na uskladiatenoj robi. Mikofagne vrste insekata hrane se micelijem plijesni koje se razvijaju na vla~nim sjemenkama ~itarica i na sli nim proizvodima. Ne oateuju izravno poljoprivredne proizvode ve njihova prisutnost u skladiatu upozorava na loae uvjete skladiatenja, tj. na poveanu vlagu i temperaturu poljoprivrednih proizvoda. Predstavnici ove skupine insekata su Ahasverus advena, Typhaea stercorea, Cryptophagus spp., Lathridius spp., Alphitophagus bifascatus, Mycetophagus , kao zna ajni i predstavnici reda Psocoptera  praane uai. Strvinari se hrane biljnim ostacima koji su u stanju raspadanja. Javljaju se u vrlo vla~nim skladiatima, obi no u malom broju te zapravo i nemaju neko ekonomsko zna enje. Tipi ni predstavnici su vrste insekata iz roda Blaps. Slu ajne vrste insekata u skladiatima ne oateuju proizvode, ne mogu se razvijati i razmno~avati u skladiatu i ve nakon nekog vremena ugibaju. To su razne vrste insekata koje se obi no nakon ~etve unose ~itaricama u skladiate, kao na primjer ~itne stjenice. U skladiatima se takoer pojavljuju insekti iz skupine predatora i parazita. Iako su to u biti korisni insekti, njihova uloga kao parazita i predatora u skladiatima gotovo je bezna ajna. Budui da svojim izmetom i dijelovima tijela one iauju proizvode, oni su zapravo uzrok posrednih ateta. Veina skladianih insekata su tropskog ili suptropskog podrijetla te se najbolje i najbr~e razvijaju na visokoj temperaturi od oko 30 oC. Vrlo dobro se razvijaju na temperaturama izmeu 20 oC i 30 oC, a razvoj je znatno produ~en na temperaturi ni~oj od 20 oC. Mnogi se od njih prestaju razvijati i oateivati proizvode na temperaturi ni~oj od 10 oC. Dobro se razvijaju u zrnu i na njemu ako je sadr~aj vlage zrna vei od 12 do 13%, a kod veine insekata razvoj je znatno produljen ako je vlaga zrnja manja od 12%. 1. Insekti gljivari Ova skupina insekata nalazi se u podnim skladiatima, tvornicama sto ne hrane i na sli nim mjestima gdje postoje vrlo povoljni uvjeti za razvoj plijesni i raznih drugih gljivica. Ovi se insekti hrane plijesnima i drugim gljivicama i ne oateuju izravno poljoprivredne proizvode. U slu aju masovne pojave, atete nastaju zbog one iaenja proizvoda. U svakom slu aju, pojava ovih insekata jasno upozorava na procese truljenja, na poviaenje vlage i temperature, na pojavu plijesni, raznih ne istoa, tj. na loae zdravstveno stanje uskladiatenih proizvoda. U ovu skupinu insekata ubrajaju se ove tipi ne vrste: Alphitophagus bifasciatus, Typhaea stercorea, Carpophilus spp., Lathridius spp., Mycetophagus quadriguttatus, Cryptophagus spp., Mycetea hirta, Anthicus floralis i neke druge. 2. INSEKTI KOJI O`TEUJU ITAVA I NEO`TEENA ZRNA (Primarni atetnici) Najmanja skupina obzirom na broj vrsta, najzna ajnija obzirom na ekonomsku va~nost. Izazivaju oko 90% svih ateta koje nastaju na zrnatim poljoprivrednim proizvodima u skladiatima, oateuju potpuno itava i zdrava zrna ~itarica i leguminoza. }itni ~i~ak - Sitophilus granarius L. (Curculionidae) Imago: }itni ~i~ak duga ak je 3-4,5 mm, tamno smee je boje, ispod pokrilja nema krila (ne leti!), glava mu je produ~ena u rilo na kojem su koljenasta ticala. Li inka: Bijele je boje sa smeom glavom, bez nogu, savinuta i naborana tijela. Duga je do 3 mm. }ivi isklju ivo u skladiatima, ~enka odla~e jaja (do 200) na temp. 8 C  34 C (brojnije je na vla~nosti >70%; pri vla~nosti od 40% odlaganje jaja prestaje). }enka izbuai rupu u zrnu i u nju odlo~i jaje, a zatim otvor zatvori sluzastom tvari koja se stvrdne. Li inka provede itav svoj ~ivot u zrnu (1 li inka u jednom zrnu). Optimalna temperatura je od 21 C  25 C. Brzina razvoja ovisi o vla~nosti i vrsti supstrata. Broj generacija godianje: 6-8 u zagrijanim ~itaricama; 2-4 u nezagrijanim skladiatima. Vrlo su otporni na gladovanje (pri 13 C ~ive bez hrane 65 dana; pri 30 C 19 dana). Vea vla~nost zraka poveava otpornost na hladnou, naj eae se nalaze u malim skladiatima privatnih proizvoa a. `tete: Gubitak zrna na te~ini (zrno teako 48 mg nakon izlaska ~iaka te~i samo 28 mg); smanjenje kakvoe proizvoda; poveava se vlaga ~itarica; masa se zagrijava te dolazi do razvoja drugih atetnika i plijesni. Ri~in ~i~ak - Sitophilus oryzae L. (Curculionidae) Imago: Du~ine je 2,5-4 mm; na pokrilju ima po dvije airoke crvenkaste pjege; ispod pokrilja ima drugi par krila te mo~e letjeti. Izgledom i na inom ~ivota vrlo je sli an ~itnom ~iaku. Li inka: Izgledom i na inom ~ivota vrlo je sli na ~itnom ~iaku. Razlike izmeu ~itnog i ri~inog ~iaka: Ri~in ~i~ak: Termofilna je vrsta (opt. temp. 24-28 C); plodniji je od ~itnog ~iaka (300-500 jaja); li inka svoj razvoj mo~e zavraiti i u oateenom zrnu; ima vei potencijal razmno~avanja; dominira u silosima, velikim skladiatima. }itni ~i~ak: Optim. temp. 21-25 C; ~enka odla~e do 200 jaja; li inka se razvija samo u neoateenom zrnu; dominira u skladiatima privatnih proizvoa a (podnosi niske temp.); u jednom zrnu mo~e se nai viae od jedne li inke. U naaim uvjetima ima 3-4 generacije godianje, a u zagrijanoj masi zrnja i viae. Kornjaa kod -1 C do -4 C ugiba za 8 dana. Poveanje vlage zrna poveava otpornost ~iaka na hladnou. Radi vrlo brzog razmno~avanja atete mogu biti velike. }itni kukulji ar - Rhyzopertha dominica F. (Bostrichidae) Imago: Dug je 2,3-3,0 mm, valjkasta oblika, tamnosmee do hraste boje; vratni atit mu potpuno prekriva glavu, a cijela povraina je pokrivena to kastim udubljenjima. Li inka: Bijele je boje, blago savijena, pokrivena kratkim dla icama; ima dobro razvijena tri para nogu. Termofilna je vrsta; optimalna temp. za razvoj je >30 C; razvoj prestaje kod temperature ni~e od 15-18 C. Otporan je na niske temperature. Vlaga zraka i supstrata nema veeg utjecaja na razvoj. Zara~ena paenica ima slatkast miris. Krila su im dobro razvijena te se zaraza airi i letom. }enka odla~e jaja na oateeno zrno ili u brazdicu, li inke se ubuauju u zrna , izgrizaju endosperm sve do ljuske. Ima 2 generacije godianje. Mauritanski braanar - Tenebrioides mauritanicus L. (Ostomidae) Imago: Tijelo je dugo 6-11 mm, spljoateno, s gornje strane crne ili tamnosmee boje; prsiate je jasno odvojeno od zatka. Li inka: Bijele je boje, s tamnim prednjim i stra~njim segmentom te s dvjema tamnim izraslinama poput klijeata na kraju zatka. Odrasla li inka naraste do 19 mm. `tete: Hrani se braanom i braanenim proizvodima, nalazi se i u ~itu, mlijeku u prahu, mesu i u drugim proizvodima. ini vee atete i na ambala~i i raznim drvenim dijelovima, koje li inke mogu pregristi. Izmetom i svlakovima one iauju proizvode i braano. }itni moljac - Sitotroga cerealella Oliv. (Gelechiidae) Leptir: prednja krila ~ukasta, a zadnja sivkasta; oba para krila su uska i zaailjena te na donjim rubovima imaju duge rese. Stra~nja krila su zaailjena u oatro zasje eni klinasti dio (bitno za determinaciju). Gusjenica: ~ukaste je boje sa smeom glavom; naraste do 7 mm. }enke odla~i jaja (oko 150) na zrnje. Gusjenica se ubuai u zrno te se hrani njegovim sadr~ajem dok ne izjede itav sadr~aj; razvoj traje 30-50 dana. Na temperaturi od 14 C razvoj moljca traje oko 118, a na 27C samo 33 dana. Razvoj se zaustavlja na temperaturi od 10 C. Mo~e imati 2-4 generacija. `tete: zarazu uzrokuje u skladiatima, ali i na polju, posebice u toplijim klimatima (kukuruz). Izaziva velike gubitke u te~ini sjemena (paenica do 36% te~ine; kukuruz do 24% te~ine). Izaziva veliko one iaenje proizvoda; osobito je opasan za sjemensku robu (uniatava klicu). Hambarski moljac - Nemapogon granella L. (Tineidae) Leptir: ima bjeli asta prednja krila sa smeim ili crnim aarama; stra~nja krila su kratka, uska i jednobojno siva. Tijelo je duga ko 5-8 mm, a raspon krila 10-14 mm. Gusjenica: ~ukasto-bijele je boje s crvenkastosmeom glavom. Naraste do 10 mm. Gusjenica se vrlo intenzivno hrani zadr~avajui se u povrainskom sloju hrpe zrnja; izgriza klicu i upreda nekoliko zrnja zajedno. Cjelokupni razvoj traje 2-3 mjeseca; ima 2-3 generacije godianje; prezimi u stadiju gusjenice. `tete: napadnuta roba obilno je isprepletena pau inom, preom i one iaena izmetom; ~ito poprima loa miris; gubi se kakvoa proizvoda. Prisutni u malim skladiatima. Sathrobrota (Pyroderces) rileyi Walsingham (Cosmopterygidae) Leptir: raspon krila 9-12 mm; prednja krila su kestenjaste boje sa bijelosivkastim prugama; drugi par krila je tamno sive boje s dugim resama. Gusjenica: du~ine 7-8 mm, tamnocrvene boje sa svijetlosmeom glavom. Ekonomski zna aj: ini atete na kukuruzu; na polju i u skladiatu. Gusjenica se hrani zrnjem, ljuskama i klipom. 3. Insekti koji infestiraju slomljena i oateena zrna i braano (Sekundarni atetnici) Moljci: Prete~no napadaju i oateuju braano i braanene proizvode, hrane se oateenim, vla~nim zrnima te zrnima napadnutih od primarnih atetnika. Gusjenice zapredaju robu, a neke vrste izazivaju i za epljenje cijevi u mlinskim postrojenjima. Kornjaai: SHAPE \* MERGEFORMAT  Hrane se oateenim i slomljenim zrnima, napadaju braano i proizvode od braana. Pojedine vrste li inki se ubuauju u drvo, oateuju vree i sita u mlinovima. Mali braanar - Tribolium confusum Du Val. Pripada naj eaim sekundarnim atetnicima ~itarica u nas. Ima spljoateno tijelo, du~ine 2,6 do 5,2 mm. Li inke su ~ukaste boje, okrugla tijela, du~ine oko 6mm. Termofilan je atetnik (ve pri 7 C ugiba nakon 25 dana); bez hrane izdr~i od 20-40 dana; obi no ima dvije generacije godianje. Oateuje i zdrava zrna, ali s 12,2% vlage i viae, kada oateuje i pojede klicu, a nakon toga i itavo zrno. Veliki braanar - Tenebrio molitor L. (Tenebrionidae) Najvei atetni kornjaa u naaim skladiatima, javlja se esto i u mlinovima. Tijelo je dugo 12-17 mm, gotovo crne boje. Li inka ima valjkasto ~uto tijelo, dugo do 28 mm sa sna~nim usnim ustrojem; ima jednu generaciju godianje, iako se razvoj mo~e protegnuti i na dvije. Optimalna temperatura je oko 25 C. Li inke su vrlo otporne na niske temperature (~ive 48 sati na -18 C). }enka odla~e oko 1000 jaja; razvoj li inke traje 4-12 mjeseci. Godianje ima jednu generaciju. Osobitu atetu mo~e u initi na uskladiatenoj sjemenskoj robi (prvo pojede klicu). Kod 20 C izdr~i bez hrane oko 50 dana, a kod niskih temperatura i cijelu godinu. Li inke oateuju drvene dijelove mlinskih postrojenja, buae ambala~u od papira, jute, drveta i sli no. Cryptolestes pusillus Schn. - (Cucujiidae) Pripada najraairenijim sekundarnim atetnicima u nas. Tijelo je sitno i spljoateno (1-2 mm); crvenosmee boje; ima duga ticala. Li inke su bjeli aste, a starenjem dobivaju prljavu boju. Na kraju tijela nalaze se dva izraataja  analni cerci. }enke odla~u 100-500 jaja; li inke se ubuauju u oateena zrna, hrane klicom i endospermom. Pri poviaenoj vlazi zrnja i povoljnim temperaturama, atete nanose i neoateenom zrnju. Povoljne uvjeti za razvoj: temperatura 25-30 C; rel. vlaga zraka >75%; vlaga supstrata >13%. U naaim uvjetima ima viae generacija godianje. Po zastupljenosti i brojnosti insekata u naaim skladiatima dolaze neposredno iza ~i~aka. Lophocateres pusillus (Klug) (Trogossitidae) Spljoatenog je tijela; du~ine 3 mm; smee do tamnosive boje; Pokrilje je uzdu~no izbrazdano. Optimalni uvjeti razvoja su pri 30 C i iznad 10% vlage zraka.Ekonomska va~nost: atetnik je ~itarica (ostaci i oateena zrna); naro ito ri~e, hrani se i grahom. `tete ine i imago i li inka. esto se javlja u prisutnosti s drugim atetnicima u skladiatima (Rhyzopertha, Sitophilus i Tribolium vrste). Najviae je raairen u tropskim krajevima. Braaneni moljac - Ephestia (Anagasta) khniella Zell. (Pyralidae) Leptir je du~ine tijela 10-14 mm; prednji par krila je sive boje s crnim prugama; stra~nja su prljavo bijela. Gusjenica je prljavo bijele, tj. ru~i aste boje s tamnom glavom du~ine do 20 mm. }enka odla~e nekoliko stotina jaja. Gusjenice se hrane prete~no braanom i zapredaju ga preom  filt, koji mo~e izazvati za epljenje mlinskih postrojenja. Kod 26 C razvoj gusjenica traje samo 24 dana, a kod 18 C 90 dana. Duljina razvoja ovisi i o vrsti hrane: razvoj je najkrai na kukuruznom ili polubijelom paeni nom braanu. Godianje ima 3-5 generacija. `tete: Gusjenica se hrani braanom u mlinovima ili skladiatima braana; viae voli praakastu hranu iako napada i zrnatu robu. Opasan je atetnik u mlinovima gdje mo~e izazvati za epljenje cijevi i dijelova strojeva. Bakrenasti moljac - Plodia interpunctella Hbn. (Pyralidae) Leptir: dvije treine prednjeg para krila su izrazito bakrenaste boje, a preostali je dio sivkast; tijelo je dugo 7-9 mm, raspon krila 15-18 mm. Gusjenica: bijelo~ukaste je boje ili prljavosive s crnim to kama i dla icama na tijelu, glava je tamne boje. Odla~e jaja samo pri 14 i 32 C (60-400 jaja). Gusjenice se zadr~avaju u povrainskom dijelu hrpe i proizvode zapredaju zajedno s izmetom. Optimalna temperatura je 20-24 C i razvoj traje 2-7 mjeseci. Ima do 3 generacije godianje. `tete: napada naj eae zrnate proizvode (~itarice), napada i suho povre, suho voe, orahe, kakaovac, ljeanjake u okoladi; zapreda pau inom cijeli povrainski sloj zrnja i itave vree, rado izgriza klicu. Ptinidae Kornjaai oblikom tijela podsjeaju na paukove. Ne izazivaju ozbiljne atete u naaim skladiatima. eae se javljaju u tvornicama sto ne hrane. Vrlo su tolerantni na niske temperature, a naj eae se razmno~avaju u vla~nim uglovima i pukotinama zidova. Njihova prisutnost u velikom broju ukazuje na nedovoljnu sanitaciju objekata. Aktivni su nou, tijekom dana se skrivaju u pukotinama zidova. Zna ajnije vrste su: Ptinus ocellus, P. clavipes, P. villiger, P. fur, Niptus hololeucus, Mezium americanum, Gibbium psylloides, Trigonogenius globulum. Ptinus fur L.  kradljivac Tijelo je dugo 2-4 mm; tijelo mu~jaka je u~e, a ~enke aire i zaobljeno; sivkastosmee do hraste boje. Ciklus razvoja traje oko 3,5 mjeseca (1 ili viae generacija godianje). Ptinus (hirtellus) clavipes Moore Rijedak je i malobrojan u naaim krajevima; viae se pojavljuje na suhom i ljekovitom bilju (Kalinovi, Rozman, 2000). Niptus hololeucus Fald.  mjedeni kornjaa Ima vrlo konveksno tijelo crvenkastosmee boje, dugo 3-4,5 mm, obraslo gustim ~ukastim dla icama. U naaim skladiatima nije ekonomski opasan atetnik. 4. Praane uai - Red Psocoptera Du~ine tijela 1-2 mm, svijetlo sive do smee boje. Imaga su beskrilna, s rudimentiranim krilima,ali ima i krilnih oblika (mogu imati 2 para jednostavnih krila). Imaju tanka duga ticala i dosta duge noge. Li inke su sli ne odraslim insektima. U naaim skladiatima je otkriveno 18 vrsta iz nekoliko rodova: Liposcelis, Trogium, Lepinotus, Lachesilla. Liposcelis spp. Trogium spp. Lepinotus spp. Lachesilla spp. Foto: Kalinovi, I. Ne ine zna ajnije ekonomske atete; ne oateuju izravno proizvod. Hrane se plijesnima te razli itim proizvodima biljnog i animalnog podrijetla u stanju raspadanja te jajima drugih insekata. Ja a pojava upozorava na loae stanje robe (stupanj one iaenja i poveana vlaga  iznad 16%). `tetne su vrste jer prenose mikroorganizme direktno svojim tijelom, tj. dla icama. Mikroorganizme prenose i indirektno putem fekalija, iz kojih se regeneriraju putem konzervacionih oblika  spora, koje se u povoljnim ekoloakim sredinama ponovno regeneriraju i mikrobioloaki zagauju napadnuti prizvod. Svojim masovnim prisustvoma u proizvodima (braano, ri~a, griz i sl.) zagauju proizvode te ih je potrebno suzbijati,(Kalinovi, 1995). 5. Insekti koji infestiraju leguminoze Grahov ~i~ak - Acanthoscelides obtectus Say. (Bruchidae) Imago: dug je 3,5-4,5 mm, sivo smee boje, obrastao dla icama; pokrilje ne pokriva potpuno zadak, a na treini ima bjeli aste pjege. Li inka: bjelkaste boje sa smeom glavom, jako naborana; duga je do 4 mm. }enka odla~e jaja (50-100) na zrna graha u skladiatima, ali i na mahune u polju. Li inke prodiru u zrno u kojem se razvijaju (1 zrno i do 30 li inki). Na temp. od 30 C razvoj traje 30 dana; ima 3-5 generacija godianje. Na temperaturi od 15 C prestaje odlaganje jaja. `tete: napadnuta zrna gube na klijavosti, te~ini i kakvoi. Zara~eni grah ne smije se davati ljudima i stoci (izaziva opasna i teaka ~elu ana i crijevna oboljenja). etveroto kasti ~i~ak - Callosobruchus maculatus F. (Bruchidae) `tetnik je tropskih i suptropskih podru ja. Optimalni uvjeti za razvoj su na 32,5 C i 90% vlage zraka (razvoj traje oko 23 dana). }enke izazivaju zarazu ve u polju, tijekom vegetacije, pa se zara~ena zrna s polja mogu unijeti u skladiata. Razvoj jednog kukca u zrnu, uzrokuje gubitak te~ine zrna od 3-5%. Uvozom iz tropskih i suptropskih, mo~e se proairiti i na druga podru ja. Zabilje~eni su slu ajevi uvoza i u naae carinske zone, ali se nije proairio u objektima izvan carinskih zona. Grahov ~i~ak - Bruchus pisorum L. (Bruchidae) Imago: svijetlosmee do sivkaste boje airokog i zdepastog tijela, du~ine 4-5mm. Pokrilje je posuto bjeli astim pjegama, a tijelo je pokriveno dla icama. Li inka: bjeli aste boje, bez nogu s malom glavom uvu enom u grudi, du~ine do 6mm. Rasprostranjenost i zna aj: ~ivi u skladiatima i u prirodi, donedavno se smatralo da je isklju ivo skladiani atetnik, ali zaraza po inje na polju. Napada grah, sjeme grahorice, lupinu, graaak i bob. Biologija: ~enka odla~e jaja na mahune graha u polju; ispiljene li inke ubuauju se u zrno u mahuni (1 zrno  do 30 li inki). Dobro se razvija na temperaturi 17-31 C i pri 25-90% rvz. kada ima 3-4 generacija godianje. Pokazatelj napada je otvor u zrnu koju napravi li inka. Bobov ~i~ak - Bruchus rufimanus Boh. (Bruchidae) Imago: du~ina tijela 3-5mm, crne je boje sa sivim pjegama pokriven dla icama. Ticala i prednje noge su crvenkaste boje. Li inka: odrasla je duga oko 4mm, zadebljalog tijela i naborana. Biologija: ~enke pola~u jaja na zametnute mahune, ispiljene li inke se ubuae u zrno u mahuni. itav razvojni period odvija se u zrnu, a izlazi kao imago. Prezimljuje u prirodi. Rasprostranjenost i zna aj: napada prvenstveno bob, zatim graaak i grah. Kod nas je proairen u svim podru jima. Monofagna je vrsta i napada isklju ivo bob; u sjemenu boba se mo~e nai viae li inki. 6. Insekti koji infestiraju suaeno povre, voe i razne vrste oraha A) `tetnici voa u dozrijevanju i djelomi no osuaenog voa Moljac gro~ica - Cadra figulilella Greg. (Pyralidae) Leptir: prednja krila sivkaste boje, du~ine 7-14mm. Gusjenica: odrasla dosegne 15-20mm; bijele do ru~i aste je boje. Ekonomska va~nost: tipi an je atetnik suaenog voa; zaraza gro~a mo~e zapo eti i prije berbe. Razmno~ava se na 15-35 C; optimalni uvjeti za razvoj su pri 30 C i 70-90% vlage zraka. Hranei se, gusjenice proizvode velike koli ine pau ine kojom ovija proizvod. U dijapauzi, gusjenice mogu postati tolerantnije na fumigante i pesticide nego kada su aktivne. Voni kusokrilac Carpophilus hemipterus L. (Nitidulidae) Imago: ovalnog tijela du~ine 2-4mm, smee boje s dvije velike ~ukaste mrlje. Povraina tijela je punktirana i pokrivena kratkim dla icama. Li inka: ~ukasto bijele boje sa smeom glavom, duga 6-9mm. Prvi i zadnji segment su pokriveni dla icama. Rasprostranjenost i zna aj: polifagni je atetnik; napada suho voe (smokve, kajsije, aljive, gro~e, banane), gljive, zrnje ~itarica. Li inke na svom tijelu nose spore kvasaca i bakterija, koje prouzrokuju fermentaciju i truljenje plodova. eae se nalazi u toplijim krajevima. U naaim skladiatima nije naen u veim populacijama. B) `tetnici suaenog voa tijekom skladiatenja Plodia interpunctella Hb. Ephestia (Anagasta) khniella Zell. Termofilni moljac Ephestia (Cadra) cautella Walk. Leptir: prednja krila su svjetlije ili tamnije sivo-smee, sa svjetlijom rubnom linijom i tamnijom prugom u sredini. Zadnja krila su jednobojno siva. Javlja se u tropskim i suptropskim krajevima (ima velike zahtjeve za visokom temperaturom). Kod nas se mogu nai, ali u manjem broju; napada ~ito, braano, kikiriki, kakaovac, smokve, keks. esto se javlja u tvornicama okolade. Vitula edmandsae serratilineella Rag. (Pyralidae) Leptir je aarenosive boje. Gusjenice narastu do 18 mm, bijele do ru~i aste boje sa tamnom glavom. `tetnik se razvija u suaenom, lagano fermentiranom vou. Leptiri se naj eae skrivaju u tamnim dijelovima silosa s uskladiatenim suaenim voem ili izmeu redova uskladiatenih kutija. Aphomia gularis Zell. (Pyralidae) Tijelo leptira je duga ko 10,5mm. Prednja krila su 10,5mm duga i 3mm airoka; ~ukasto smee boje, zadnja krila su svjetlija. Li inke se hrane zrnjem, braanom, oraaastim plodovima i suhim voem. Surinamski braanar - Oryzaephilus surinamensis L. (Cucujiidae) Imago: ima izdu~eno tijelo smee boje, dugo 2-3 mmsa svake strane vratnog atita ima po 6 izraataja, zubaca. Li inka: blijedo~ute boje, sa smeim pjegama po leima du~ine 3,5-4 mm. Optimalna temperatura za razvoj je oko 32,5 C; kod 17,5 C razvoj kornjaaa je onemoguen. Godianje mo~e imati 6-7 generacija (u naaim uvjetima 2-4). Ako se pojavi masovno, mo~e se hraniti neoateenim zrnjem, kada uzrokuje poviaenje temperature i vlage zrna. Jedan surinamski braanar pojede 8-9 mg braana, a potomstvo jednog para oko 8-9 kg. Ja a pojava surinamskog braanara u zalihama ~itarica siguran je znak da je zapo eo proces zagrijavanja mase zrnja.. Braanar uljarica - Oryzaephilus mercator Fauv. (Cucujidae) Sli an je surinamskom braanaru; razlika je u relativno veoj du~ini o iju, dijelovima glave i grai genitalija u mu~jaka. Biologija: osjetljiviji je na ekstremne uvjete (vlaga i temperatura) od surimanskog braanara. Pri 10% vlage zraka i temperature <25 C ili >32,5 C mortalitet je 100%. Prete~no napada sjeme uljarica i njihove proizvode. Tribolium spp. (Tenebrionidae) Mali braanari dosta su sli ni, a osnovna razlika je u boji. Mali braanar (T. confusum Du Val.) i kestenjasti braanar (T. castaneum Herbst.) su crvenkasto smee boje, a Tribolium destructor Uyttenb. je crne boje bez sjaja. Imaju spljoateno tijelo (2,6-5,2mm). Li inke su ~ukaste boje.U naaim uvjetima skladiatenja imaju 2 generacije godianje. Oateuju i zdrava zrna, ali s 12,2% vlage i viae. Mali braanar, a donekle i T. destructor, prete~no dolazi u mlinovima i pekarama. Kestenjasti braanar je eai u skladiatima suncokreta, ali se javlja i u mlinovima. Termofilni su atetnici (kod 7 C ugibaju nakon 25 dana, a kod -6 C nakon 24 sata). Ovi insekti kod nas su vrlo proaireni i ekonomski su veliki atetnici. Tribolium castaneum/ Tribolium confusum Tribolium destructor Hrasti braanar - Cryptolestes ferrugineus (Laemophloeus) Steph. (Cucujiidae) Pripadaju najraairenijim sekundarnim atetnicima u nas. Tijelo je sitno i spljoateno (1-2 mm), crvenosmee boje. Imaja duga ticala. Li inke: bjeli aste su boje, starenjem dobivaju prljavu boju. Na kraju tijela nalaze se dva izraataja  analni cerci. }enke odla~u 100-500 jaja. Li inke se ubuauju u oateena zrna, hrane se klicom i endospermom. `tete nanose i neoateenom zrnju (viaa vlaga zrnja i povoljna temp.). Kod povoljnih uvjeta razvoj traje oko 1 mjesec: temperatura 25-30 C; rel. vlaga zraka >75%; vlaga supstrata >13%. U naaim uvjetima ima viae generacija godianje. Po zastupljenosti i brojnosti insekata u naaim skladiatima dolaze neposredno iza ~i~aka. C) Skladiani atetnici oraha, datulja, kikirikija, badema Oryzaephilus surinamensis L. Tribolium castaneum Herbst. Tribolium confusum Du Val. Oryzaephilus mercator Fau. Plodia interpunctella Hbn. 6. Insekti koji infestiraju razli ite vrste proizvoda Oryzaephilus surinamensis L. Oryzaephilus mercator Fau. Cadra cautella Walk. Duhanar - Lasioderma serricorne F. (Anobiidae) Izdu~eno-elipti nog oblika tijela, ~ukasto smee boje. Tijelo je prekriveno dla icama. Li inka ima debelo, savinuto tijelo, ~ukasto bijele boje, prekrivena dla icama. `tetnik je duhana; ~enka pola~e jaja priljepljujui ih na liae duhana. Oateenja ini na cigaretama pravei rupe. Optimalna temperatura za razvoj je oko 28-32 C i 75% vlage zraka. Osjetljiv je na niske temperature. U naaim uvjetima ima 2-3 generacije godianje. Kod nas je dosta raairen i izaziva velike atete u skladiatima cigareta. U toplijim krajevima naro ito napada najbolje klase duhana, izgriza listove duhana, zagauje ga velikom koli inom izmeta, buai omotni papir cigareta. Duhanov moljac - Ephestia elutella Hub. (Pyralidae) Vrlo je sli an braanenom moljcu, neato je manji. Na prednjim krilima ima valovite popre ne pruge s tamnijim rubovima. Gusjenica je bjelkaste ili ~ukaste boje, sa smeom glavom i vratnim atitom. Optimalna temperatura za razvoj je 30 C, a vlaga hrane 10-30%. Osobito je atetan u skladiatima duhana i prete~no napada kvalitetnije sorte duhana. U zrnju ~itarica izjeda klicu, gusjenica prekriva robu pau inom; fecesom zagauje duhansku sirovinu, izgriza plojku, ostavljajui samo neravturu duhanskog lista. Kruaar Stegobium paniceum L.  (Anobiidae) Ima zaobljeno tijelo crvenkasto smee boje, dugo 2-3,5 mm. Li inka je bijele boje, cilindri na oblika, savijena, duga oko 5 mm. `tetnik je raairen je u skladiatima duhana i ljekovitog bilja, u pekarama, a u drugim skladiatima u manjoj mjeri. Odrasli kornjaa se ne hrani. Li inke se ubuauju u proizvode i unutar njih aire hodnike. Mo~e imati 3-4 generacije godianje. Masovnija pojava kornjaaa uo ava se za vrijeme toplih mjeseci. Endrosis sarcitrella L. (Oecophoridae) Leptir: glava i vratni dio su bijele boje; prednja krila su ~ukaste boje sa smeim aarama. Optimalni uvjeti za razvoj su pri 29 C i 90% relativne vlage zraka. Dosta dobro podnosi hladne uvjete. Pojava ovog atetnika u velikom broju ukazuje na veliku koli inu loma u robi ili nedovoljnu higijenu skladianih uvjeta. `tete: hranei se, li inke proizvode pau inu. Na napadnutoj robi mogu se uo iti izgri~eni otvori. Hofmannophila pseudospretella Stain. - (Oecophoridae) Leptir: glava i vratni dio su smei; prednja krila su smea sa aarama. Razmno~ava se pri 10-29 C te >80% vlage zraka. Ima jednu generaciju godianje. esto se pojavljuje u kuama; kunim sagovima (li inke mogu probaviti vunu); u plutenim epovima. Kavin ~i~ak - Araecerus fasciculatus De Geer (Anthribidae) Kornjaa: robusna izgleda, duljine 2,5-4,8 mm, tijelo je prekriveno nakupinama svijetlih i tamno smeih dla ica, na glavi ima airoko konveksno rilo. Li inka: bez nogu, mekano-ko~nata, 5-6 mm du~ine, bijele je boje tijela, ~ute glave i tamnog usnog ustroja. Rasprostranjen u primorskim zemljama s prosje nim viaim temperaturama. Li inke se nalaze u velikom broju na sirovim zrnima kave. Vrlo se brzo razmno~ava na zrnima kave s vlagom >11% (opasan je atetnik kave!). `tetnik je i kukuruza u vegetaciji (izgriza stabljiku). Mo~e biti opasan atetnik na suaenim jabukama i kakau. Povremeno se unosi u Hrvatsku, ali ne i izvan carinskih zona. Pri svakom otkrivanju ovog atetnika poduzimaju stroge mjere za njegovo uniatenje. }i~ak kikirikija - Caryedon serratus O. (Bruchidae) Pokrilje ne prekriva potpuno abdomen. Ima duge noge (bedrena kost je zna ajno zadebljala ) i ticala. Optimalni uvjeti razmno~avanja su 30-33 C i 70% vlage zraka. `tetnik je kikirikija i oraaastih plodova. Napada zrele plodove u polju, ali nastavljaju razmno~avanje i u suhim plodovima u skladiatima. `tetnici ljekovitog bilja Coleoptera: Stegobium paniceum L. Ptinus fur L. (Anobiidae) (Ptinidae) Dermestes maculatus Deg. Oryzaephilus mercator Fauv. (Dermestidae) (Cucujiidae) Psocoptera: Liposcelis spp Lepinotus spp. Liposcelis corrodens Hey. Foto: Kalinovi, I. Lepidoptera: Ephestia elutella Hb.(Pyralidae) Karantenski atetnici u Hrvatskoj Na temelju l.4., stavka 5. Zakona o zaatiti bilja, Ministarstva poljoprivrede i aumarstva, a prema A1 listi karantenskih ateto ina bilja (Narodne novine br. 10/94 i 19/94) trenutno je navedeno 74 vrste insekata koje nisu utvrene na teritoriju RH. Od te 74 vrste, samo jedna je vrsta skladiani karantenski atetnik i to: Trogoderma ~itna - Trogoderma granarium Everts Imago je du~ine tijela 1,8-3 mm; ima izra~en spolni dimorfizam (~enka je vea, dulja i aira). Boja tijela je crnosmea, tijelo je pokriveno dla icama. Li inka je du~ine 3-4,5 mm, ~ukastosmee boje. Tijelo je gusto prekriveno ekinjastim dlakama. Razvoj li inke ovisi o temperaturi i kakvoi hrane. Optimalna temperatura za razvoj je 32,2 C i 35 C. Mo~e se razvijati na supstratu s vrlo malo vlage (< od 2%). Li inke su izuzetno otporne na niske temperatura (na -19 C ~ive 10 dana). Imaju vrlo velik potencijal razmno~avanja. Na temperaturi od 5 C prestaje aktivnost i razvoj. Naj eai su atetnici u tropskim klimatima. Tablica 1. Minimalna i optimalna temperatura te minimalna relativna vlaga zraka potrebna za razmno~avanje kukaca VrstaMinimalne temperature oCOptimalne temperature oCMinimalna relativna vlaga zrakaMaksimalni porast populacije u 4 tjednaTrogoderma granarium2433-37112,6Cryptolestes ferrugineus2332-351060Oryzaephilus surinamensis2131-341050,1Plodia interpunctella1828-324030Cryptolestes turcicus2130-335050Tribolium confusum2130-33160Rhyzopertha dominica2332-353020Lasioderma serricorne2232-353020Dermestes maculatus2030-353030Callosobruchus chinensis1928-323030Tribolium castaneum2232-35170Callosobruchus maculatus2230-351050Oryzaephilus mercator2031-341020Latheticus oryzae2633-373010Araecerus fasciculatus2228-326540Anagasta kuehniella1024-27150Sitotroga cerealella1626-303050Ephestia elutella1025?30?15Sitophilus granarius1526-305015Ptinus fur1021-25502Acanthoscelides obtectus1727-313025Sitophilus oryzae1727-316025Gnathocerus cornutus1624-304015 Tablica 2. Sa~eti pregled proizvoda koje naj eae infestiraju kukci VrstaProizvodi koje naj eae oateuje i one iaujeBostrychidae Rhizopertha dominica (F.)Bijele ~itarice, kukuruz, ri~a, proso, braano, braaneni proizvodi, lea, grahAnobiidae Stegobium (Sitodrepa) Paniceum (L.)}itarice i drugo sjemenje, braano, braaneni proizvodi, suho ljekovito bilje, vree, sijeno, duhan, aj, kakao, drveni proizvodi, papir, ljepak, ko~a, vuna, zooloake zbirke, suho meso, lijekovi, plutoLasioderma serricorne (F.)Duhan, duhanske preraevine, suho voe, kakao, arahis, droge, suhe ribe, za ini, sjemenje, uklju ujui i ~itarice, braano, uljane poga icePtinidae Ptinus fur (L.)}itarice i drugo sjemenje, braano, braaneni proizvodi, suho ljekovito bilje, kakao u prahu, droge, sirova ko~a, zooloake zbirke, vuna, perje, sijeno, suhomesnati proizvodiPtinus clavipes Panz.Izmeti ~ivotinja, osobito atakora i miaeva, perje, vuna, jestive gljive, droge, suho voe, ~itarice i drugo sjemenje, braano, razni otpaci ~ita i braanaNiptus hololeucus (Fald.)Mrtvi kukci, izmet atakora i miaeva, perje, vuna, spu~va, pamuk, laneni proizvodi, svila, knjige i drugi papir, ~itarice, braano, kruh, kakao, sirDermestidae Dermestes lardarius (L.)Kosti, riblje braano, kosa, perje, slanina, aunka, kobasice, crijeva, sir, suhe ribe, biskvit, vuna, okolada, kukci u zbirkama, sirova ko~a, ahure svilenog svilca, pluto, duhan i proizvodi duhana, olovoDermestes maculatus Deg.Isti kao i D. Lardarius, s time da oateuje i aj, pamuk i lanAttagenus piceus Oliv.Krzno, sirova ko~a, vuna, dlaka, perje, sagovi, svila, svilena sita u mlinovima, ~itarice i drugo sjeme, braano i braaneni proizvodi, mlijeko u prahu, kazein, ahure dudovog svilca, knjigeAnthrenus spp. Goeff.Vuna, sagovi, ko~a, krzno, dlaka, perje, svila, suha riba, uginuli kukci, zooloake zbirke, rjee biljni proizvodiTrogoderma granarium Everts.}itarice, braano, svi proizvodi od braana, jezgra badema, oraha, ljeanjaka, pekan  oraha (Carya pecan Nutt.), sjemenke soje, lima  graha, pinto graha, krmnog graha, lee, graaka, grahorice, kikirikija, sezama, lana, ricinusa, suncokreta, pamuka, tikve, dinje, maka, kima, djeteline, lucerne, sudanske trave, cikle, sa mu i poga e suncokreta, kikirikija, palminih koatica, sezama, ricinusa, slad, mlijeko u prahu, riblje braano, suaena krvCucujidae Oryzaephilus surinamensis (L.)Sve ~itarice i njihovi otpaci, braano i braaneni proizvodi, suho voe, kakao, orahe, se erni proizvodi, suho meso, droge, ambala~u, suaene jezgre kokosovih oraha, suhu cikoriju, akrobOryzaephilus mercator (Fauv.)Sli no kao i O.surinamensis, ali prete~no sjemenje uljarica i njihove proizvodeCryptolestes spp. (Lemophloeus)Sve ~itarice i njihovi proizvodi, suho voe, droge, uljane poga e, sjeme uljarica, gotovo svi poljoprivredni uskladiateni proizvodiAhasverus (Catarthus) advena (Walk.)Mikofag, hrani se plijesnima koje se razvijaju na vla~nom ~itu, ri~i, suncokretu, kukuruzu, raznom braanu, datuljama, bananama, grahu, kokosovim orasima i sl.Tenebrionidae Tenebrio molitor (L.)Braano i proizvodi od braana, ~itarice, ambala~a, krumpir, meso, tijela mrtvih kukaca, suho konzervirano mlijekoTribolium confusum Du Val.Sve vrste ~itarica, braano, mekinje, grah, graaak, suhi biljni dijelovi, suho voe, okolada, uljarice, uljne poga iceTribolium castaneum (Herbst.)Kao i T. confusum te joa i leguminoze, proizvodi uljarica, orasi, ljeanjaci, kikiriki, za ini, a osobito suncokretTribolium madens (Charp.)Prete~no braano, rijetko otpaci ~itaricaTribolium destructor Uytt. Isto kao T. confusum i T. castaneumGnathocerus cornutus (F.)Bijele ~itarice, kukuruz, ri~a, braano, braaneni proizvodi, proizvodi uljaricaPalorus ratzeburgii (Wiss.)Proizvodi od paenice, zdrobljena zrna paenice i zobi s klicom, proizvodi od riae, je ma, kukuruza, braanaLatheticus oryzae Water.Mekinje ri~e i paenice, braano, poga e kikirikija, paenice i ri~e, posije Tablica 2. Sa~eti pregled proizvoda koje naj eae infestiraju kukci  nastavak tablice VrstaProizvodi koje naj eae oateuje i one iaujeAlphitobius diaperinus Panz.Poga e i braano kikirikija, posije ri~e, braano sjemena pamuka, poga e sezama, posije paenice, kosti, koatano braano, poga e uljarica, suncokret, nalazi se u staji, u peradarnikuAlphitophagus bifasciatus Say.Mikofag, hrani se s plijesnima koje se razvijaju na uskladiatenim proizvodimaBlaps spp. Fabr.Biljni ostaci u stadiju raspadanjaNitidulidae Carpophilus hemipterus (L.)Svje~e i suho voe, vla~no ~ito, droge, kakao, se er, suaene banane, braanoCryptophagidae Cryptophagus spp. (Herbst.)Mikofag, hrani se s plijesnima koje se razvijaju na braanu, na suhom vou, na raznim ~itaricama, u vinskim podrumima, na raznom uskladiatenom povruMycetophagidae Typhaea stercorea (L.)Pljesnive lupine gro~a, stare kosti, stogovi sijena, truli plodovi, suaene kajsije, vla~ni kukuruz, paenica, kakao, nalazi se na mjestima gdje se razvijaju plijesniMycetophaagus quadriguttatus (Mull.)Mikofag, nalazi se svagdje gdje se razvijaju plijesni na uskladiatenim proizvodimaBruchidae Acanthoscelides obtectus Say.Grah, graaak, lea, zob, grahorica, lupina, slanutakCallosobruchus (Pachymerus) chinensis (L.)Vigna sinensis, Lupinus albus, bob, grasak, lea, soja i druge leguminozeCallosobruchus (Pachymerus) maculatus (L.)Isto kao C. chinensisAnthribidae Araecerus fascicculatus De GeerKava, kakao, suaene jabuke, kukuruz, muakat, orasi, sjeme palma, razne droge, korijen manioke, slatki krumpir, sjeme laguminoza, uljane poga iceCurculionidae Sitophilus granarius (L.)Bijele ~itarice, kukuruz, ri~a, pitomi kestem, ~ir, slad, braaneni proizvodiSitophilus oryzae (L.)Kao i prethodna vrstaSitophilus zeamais Motsch.Kao i S.granarius i S.oryzaeVrste LepidopteraTineidae Nemapogon (Tinea) granella (L.)Bijele ~itarice, kukuruz, ri~a, grah i druge leguminoze, kukuruzno braano, tjestenine, suhe gljive, suho voe, droge, povreTineola bisselliella (Hum.) Tinea pellionella (L.)Tepisi, prostirke, tkanine, vunene presvlake, fotelje, otomani, perje, ~ivotinjska dlaka, krzna, odijelaTrichophaga tapetzella (L.)Kao i prethodna vrstaGelechiidae Sitotroga cerealella (Ol.)Bijele ~itarice, kukuruz, proso, ri~a, sjeme leguminozaPyralidae Anagaasta (Ephestia) kuehiniella (Zell.)Braano i braaneni proizvodi, bijele ~itarice, suho voe i povre, akrob, sjeme leguminoza, suhe gljive, kakao, vlakno konoplje, sojina sa maEphestia elutella (Hb.)Suho liae duhana, sijeno, slama, bijele ~itarice, kukuruz, ri~a, braano i braaneni proizvodi, kakao, okolada, razno sjeme, suho voe, repini rezanci, povre, kava, ljekovito biljePlodia interpunctella (Hbn.)Kukuruz, bijele ~itarice i njihove preraevine, ri~a, sjeme leguminoza, sojina sa ma, razno sjemenje, suho voe i povre, kakao, okolada, za ini, droge, kikirikiPyralis farinalis (L.)Bijele ~itarice, braano i braaneni proizvodi, ri~a, sjeme leguminoza, sijeno, slama Literatura: Kalinovi, I. (1995): Fauna Psocoptera (Insecta) u skladiatima poljoprivrednih proizvoda. Entomol. Croat., Vol. 1:19-23. Kalinovi, I. (1997): Skadiatenje i osnovi tehnologije ratarskih proizvoda (Interna skripta). Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek 1-129. Kalinovi, I., Rozman, V. (2000): Infestation of Stored Medicinal Plants and Herbal tea by Insects and Mites. Plant Protection science, Ochrana rostlin, vol. 36 (1): 21-22. Koruni, Z. (1990): `tetnici uskadiatenih poljoprivrednih proizvoda, biologija, ekologija i suzbijanje. Gospodarski list Zagreb 1-220. Rees, D. (2004): Insects of stored products. CSIRO Publishing Australia, 1-181. Vukasovi, P., Stojanovi, T., `enborn, A. (1972): `teto ine u skladiatima, biologija i suzbijanje s osnovama uskadiatene poljoprivrednih proizvoda. Institut za zaatitu bilja Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Novi Sad 1-540. XXX Izvor fotografija: Internet (2005); i original (Kalinovi, I. 1978).     DDD Radionica  `tetnici hrane, uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta ope uporabe te muzejski atetnici ___________________________________________________________________________ DDD Radionica  `tetnici hrane, uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta ope uporabe te muzejski atetnici ___________________________________________________________________________  PAGE 18  PAGE 17 8:<>B ,.PR\ *@Btv  "$T:**^EEf]t]\jjjjknlplllllllmm|mmmRnn2oo5\ 56CJ 6CJaJ 5CJaJ j CJaJ jaCJaJ6CJ]aJ5 5CJaJ5CJaJmH sH 6CJaJ CJH*aJCJaJE>R\ *$T$<n &#$+D/a$4< &#$$d%d&d'd+D ./NOPQ $<`a$$a$$a$$a$$<a$@}Tv"%&&:***/P69=?B$ &#$+D/a$$< &#$+D/a$4<O &#$$d%d&d'd+D ./NOPQ $<`a$$<a$B^EEFFGH>MPFVZf]]l^__0``` cRnnx$a$ $ & F<a$ $`a$ $ & F<a$ $<`a$$a$$<a$ooopppp*sDsx~{{ƀ2RT> dzLX\xЏ$&46^`֕Ěƚ $&,2hlқ|Μ^zȞ56CJ\]aJ CJ\aJ5;CJ\aJ CJH*aJ CJ]aJ 6CJaJ5CJ\aJCJ6CJ]aJCJaJJxzzz{0{~{\b֕|$^<`$a$ $<`a$ $<`a$ $`a$$ & F 88<^8a$ $<`a$^ʞR\̩Lhv±l^`$`a$ $h`a$ $<`a$$a$Ȟʞ؞TVdf\jJLf(PXvֱdfFfNTl|\r  ʼҾԾHJ6CJ]aJ56CJaJ56CJ\aJ56CJ\]aJ5CJ\aJCJaJmH sH CJaJ CJ\aJ 5CJaJI&`t Ld.R <`drVX5CJ\aJmH sH CJaJmH sH 5CJ\]aJj5CJU\aJ5;CJ\aJ 5CJaJ56CJ\aJ56CJ\]aJCJaJ CJ\aJ5CJ\aJ? .r(n $h<`ha$ $<`a$$<^`a$< $ `a$$a$$`a$, (R> HTjnFJfdn L\.fpr\ٳٳٳٳ١6CJ\]aJ5;CJ\aJ5CJ\]aJ 6CJaJ56CJ\aJ6CJ]aJ 5CJaJ56CJ\]aJCJaJmH sH  CJ\aJCJaJ5CJ\aJ?dnL^.r\x<^<^ $h<^ha$ $<`a$< $<`a$$a$$<a$ $<`a$|L .HDFt            8 P \x6N$········CJaJmH sH  CJ\aJ56CJ\]aJ5CJ\aJ5;CJ\aJ5CJ\]aJCJ\]aJ6CJ\]aJ 5CJaJ6CJ]aJCJaJ@Lt    8 \6$"F$<a$ $<`a$ $<`a$ $<`a$$a$ $h`a$"$BjxzfhFHh86lzn"""""%$%J%&&.'6'J'N')),).)N,P,R,v,,,,,.ܹ֯֯CJ\aJmH sH 56CJ\]aJmH sH CJaJmH sH CJaJ CJ\aJ56CJ\]aJ5CJ\]aJ5CJ\aJ5;CJaJEF8zn""%J%&N'r)j+R,,v//H5J5N5 $h<^ha$ $<`a$x$a$ $<`a$........t/v/////H0`0n0000001.1>12233L4N444D5H5J55555$6(6@6T6h6j6l6;<<P<Z<<<<<<<<=8=D=====">2>N>\>^>Ӻ5;CJ\aJ5CJ\]aJ6CJ\aJCJ\]aJ6CJ\]aJ5CJ\aJ56CJ\]aJ CJ\aJCJ\aJmH sH FN55l6;<<<<<<D=======\>>@$,\<^,`\a$$a$<^ $h<^ha$h<^h $<`a$$a$$h\<^h`\a$^>p>>>>>NAPACCD(D@D2H4H@HfHrHHK.L0L2M4MjOOOOOOOQQQR"R[@[z[[:\<\f\\].]0]~]]F`l```Ncò 5\]6CJOJQJ]aJ6CJ\]aJCJ\]aJ5CJ\]aJCJ\aJmH sH  CJ\aJ56CJ\]aJ5CJ\aJB@C@D2HHK0LjOOQ*CJ]aJCJaJ6CJ]aJ56>*CJaJ5CJ\aJ56CJaJRllll,mmsf`W $$Ifa$$If $$Ifa$$$Ifl0M #  064 la $xx$Ifa$mmm n&noooqqq8q||s|sf| $$Ifa$ $$Ifa$$If $$Ifa$p$$Ifl0M # 064 la 8qrrrss&tLuNufuu2w4wfwsd $$Ifa$$Ifp$$Ifl0M # 064 la $$Ifa$ fwwwxyT$Ifp$$Ifl0M # 064 la $$Ifa$yyyzzzN~P~d~~P$\s $$Ifa$ $$Ifa$$Ifp$$Ifl0M # 064 la 2:<ăƃ(XsL $$Ifa$ $$Ifa$$Ifp$$Ifl0M # 064 la (T:<^p‡Hs $$Ifa$$Ifp$$Ifl0M # 064 la $$Ifa$(@RT`v:<^np‡ć(*DFHrz|DRT*NX\|  <DH<DF"46b4DF4<> 5CJaJ5CJ]aJ6 6CJaJ CJ\aJ56>*CJaJ6CJ]aJ5CJ\aJCJaJN‡ćF $$Ifa$$Ifp$$Ifl0M # 064 laFH| $$Ifa$p$$Ifl0M # 064 laT( $$Ifa$p$$Ifl0U # 064 la(*\ uu $xx$Ifa$x $$Ifa$p$$Ifl0U # 064 la  <HHzzq $$Ifa$$If$$Ifl0U #  064 laFޏs $$Ifa$ $$Ifa$$Ifp$$Ifl0U # 064 la 6`bFs4fssx $$Ifa$p$$Ifl0U # 064 la $$Ifa$$If $$Ifa$ >2sssf $$Ifa$p$$Ifl0U # 064 la $$Ifa$$If $$Ifa$ >2bܗޘ 8:LPtvĚ (*,46d|$8zʞԞ֞Dpơ:<>ƽƷ CJ\aJ6CJ\]aJCJ\]aJ 5CJ\>*CJ]aJ5CJ\aJ 5CJaJ56>*CJaJ6CJ]aJCJaJH2brܘs $$Ifa$p$$Ifl0U # 064 la $$Ifa$$If ܘޘNPtLx<$If $$Ifa$$Ifp$$Ifl0U # 064 latvșš $$Ifa$$If $$Ifa$^$$Ifl4#F$064 lašĚ*t $$Ifa$$Ifp$$Ifl0U # 064 la6bd|"$8֞ss< $$Ifa$ $$Ifa$$Ifp$$Ifl0U # 064 la ֞BDp~ġ$Ifp$$Ifl0U # 064 la $$Ifa$ġơ̤&4֧~vvooooo & F<h<^h $$Ifa$$Ifp$$Ifl0M # 064 la ֧68:<>@DFJLPRVX֪\tz|$a$<h<^h & F<>@BFHLNRTXxz0Z\&(R|~}~ 6CJ]0J6CJ]mHnHu0J6CJ]j0J6CJU]mHsH jUaJ,­ĭƭȭʭ̭έЭҭԭ֭حڭܭޭ$a$      !"#$%&'()*+,,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdeffghijklmnopqrstuvwxyz{|}~0&P 1h. A!"#$% Dd Ko+,6  3 @5 i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtHLL Heading 1$$<@&a$5CJ\aJmHsHH@H Heading 2$$<@&a$6CJ]mHsHB@B Heading 3 $<@&6CJ]mHsHLL Heading 4$$@&a$5CJ\mHsHL@L Heading 5$$<@&a$5CJ\mHsH@@@ Heading 6$$@&a$5\6@6 Heading 7$@& 6CJ]:@: Heading 8 $<@& 6CJ]D D Heading 9 $$xx@&a$ 5CJ\<A@< Default Paragraph Font,@, Header  p#, @, Footer  p#&)@& Page NumberRC"R Body Text Indent$<`a$ CJmHsH4>24 Title$a$aJmHsHtH BJBB Subtitle$a$5CJaJmHsHtH 6B@R6 Body TextaJmHsHtH @Rb@ Body Text Indent 2, uvlaka 2,Tijelo teksta2, uvlaka 21,Tijelo teksta21, uvlaka 211,Tijelo teksta211, uvlaka 2111, uvlaka 21111$0<^`0a$ CJmHsH6r6  Footnote TextCJaJ8&@8 Footnote ReferenceH*.S. ~Body Text Indent 3, uvlaka 3,Tijelo teksta1, uvlaka 31,Tijelo teksta11, uvlaka 311,Tijelo teksta111, uvlaka 3111, uvlaka 31111$<^`a$CJ8P8 Body Text 2 $<a$CJ6Q6 Body Text 3 CJmHsH\"R\ Caption#$x*$5$7$8$9DH$a$6@aJmH sH tH 020 List 26^6`666 List Bullet 2  & FFF Body Text 21 $5$7$8$9DH$a$aJZZ ISO Normal !$xx^`a$OJQJmHsHtHP"P ISO Grafi ke oznake"$ & Fa$BO1B normal1#5CJOJQJ\^JaJo(ph@@TOC 1$ h dhmHnHsHtHu22 TOC 2 %^ mHsHtHHHTOC 3& h dh^mHnHsHtHu.U@q. Hyperlink >*B*ph6'@6 Comment ReferenceCJ88  Comment Text) CJaJtH@@  Balloon Text*CJOJQJ^JaJ<< Comment Subject+ 5\tH ,/, List,^`212 List Number - & F>6:6 List Number 2 . & F? lb~/ & F  >TTf^`OJQJaJmH sH Q pp~0 & Fxx>T.Tf^`>*CJOJQJmH sH tH^^ Chapter Title1$$$Xa$5CJ KHOJQJaJmH sH xRx Chapter Subtitle&2$$$hh5$7$8$9DH$a$6CJKHOJQJaJmH sH $X@1$ Emphasis6jj Part Title#4$$Xx5$7$8$9DH$a$5CJ$KHOJQJaJmH sH   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~L !"#$%& ' ( ) * +,-./0123456789:;<= >!?"@#A$B%C&D'E(F)G*H+I,J-K.01234567 8 9 : ; <=>?@ABCDEFGHI/LJKMMNNOOPPQQRRSSTTUUVVWWXXYYZZ[[\\]]^^__``aabbccddeeffgghhiijjkkllmmnnooppqqrrssttuuvvwwxxyyzz{{||}}~~  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~VM).dele  * x IUV`o(A D!!U"$f&#)U+,,6---.c.~./)5F5R:d;p;{;;;;P>@ACDEFHHK>LL/MeMN)QQ.RR&SMS4TV;VVX6YYPZO[[]^ __`aaRbbc]cecNdsde9effi jlltnnpqqqttvvww.xXxxxyjzkzuzzz}}~~ЀՃZLVȈ܊Jf7ih)eڕ6Λdeij؜ٜڜ.] D"Pjkwy«*+3v#T̰ͰΰϰаѰDJcm|ıűڱݱ .17:?@VY_bef|òƲ̲ϲҲӲ 69?BEFZ]cehixij˳γԳ׳ڳ۳!$%:=CFIJS\_cgjkvôƴ̴ϴҴӴ _e *8mn8˹̹عغ/uvLMWv./MBCh,01O#HIc9:S*+CIjk|$@&Dyz12>V^ef} #$@VWc~wxFG]dstuv8@ABCDE _00000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0 00000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0 oȞ.^>Nctl(>>~ $TBx^FN5@z[~]ggh1hYhhhhhi9i]iiiiij%jJjjjjjjjklm8qfwy(‡F( 2ܘtš֞ġ֧,If~     !"#%&'()*}Wdodqd!!$  R$y>@`b$P@3mg7?Eb$sl|'chk:0C8R$uk93ccTR$"rid~_hٳR$A)bg) u R$VΕIՊT$)R$6rp9cR$P-8UvߟR$gax w]+k~5R$' =ޠR$mTʼ7 ؒ0R$SwXJ +R$pf4CظJsN+&R$lqӝWtDJR$PeY8fMju3R$ƾ\iZ)`5R$6G;SH;-+a1PLBR$&Ƈ1RR$cz-I:5zR$$ x34ik1NR$]&Bxz.73r]R$!@knMR$&hΊ6= F6r!L?2$L}3 ^y R$1(qOkSOE}rPR$TXč2PPFR$f/MӺ':(RwR$s#yF%pDhR$.nbŖ۩Hg~_R$İ&H$(dӢ&TR$7}R H"~ٮR$Mlxf!B qR$RڳRec{+R$+ìٓIq?zDR$jgƬ_Y:R$>9GX@"cv$R$,x#_'@? b$oHG&˹v0XR$X^'d o2$B!kT}L%R$nvOg;'4p3R$>VP"R$KR$[Ъ* Le]R$X5Y<itR$CnFak^[7i#R$c''[4]R$79&%;VJ($R$(YF3&;g1tR$r2Ԙ7yQR$%C,Iv}9tf_\vR$]&#R$T);_n=:{|Y7R$ ĸ#pd, JTb$S_+^E 0yR$AR^ j+Wvmhb$-b PSjYR$4a3þQ'$R$yi6h&p yYHR$|tR^&C8R$:4,:#+R$%f~?΂ XL|TR$$iA Bǭ"NR$܋U>/ʡ(e4R$r4 >.q>1R$ݚ.#%+FBb$y hQ2FӋdcR$"m̆TdR$Y0lS&6$,R$ux\b ݪ8#+R$x:bckz*`# b$1- 6xYR$܋U>/ʡ(e4R$"m̆Td@>  d(  , ', =#  "6 ? ((3( &[Dm(K@uv( ` < c $X99?',t" DB s 8H$I$>o_s1604! "z C >GČHIČo_s1603!"t" B s 8HoIdo_s1602 !"" > c 2P_s1598#"  ! P" ? c 2O_s1599#"  "0% O" @ c 2N_s1600#"  "% N" A c 2M_s1601#"  p"$% MB S  ??`?>B@>CA>D`g7DEEGGHHJKMNPQij 89^_c.~.d;;llDű_en8̹غ/vMv/MCh,1O#Ic:S+Ik|@Dz2f$~xGdvl8EEGGHHJKMNPQPF Vlatka RozmanOC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica2005 - Kalinovi.docyP.3N-s*.9 AzB&fe D LiX p04$3m.N`${0 Xj $h n w =CR4 ʠzMdt uo< _ ޜEFVXخ_ZKRO -d9f=7s::>JBEpgj"I?0Qx3v*C0Dp?zb~@>GfKm@vT/WpPʴ"$6f ^< +?jn #"MF$8o~b$ -(7|&()X)^.5Iz*BnZ *pF=K+2CBM,MX+N*.mNS"OX"PmQ 'Rr}PS<h^T ,WD~ cXdC8Y `pKYP0IZb<Y\W=].Lua|~ XaX,m,bt3KbD05b@>b N.$+cX }{e|%@BfX7 fjjd\)J5Iz*>bj ^b==K+aoi5{JMufPSLua=|`1Li0xLhBfFN`} s3vtWyG;R\3m0 cX0mN,m,be/03Kb0m@0EWIE^o5X37NG_ 9ep'GGTmxAZ *,WG,=<Y\s::+N"PT{Ko< so:/$Eyh -(T[0_BE ]8I?I?`PjjPQ }{e }{etQCR4 CR4 Q"l$Rj3C'e97oN@y616mQmQ|R5$I5$IR+=+=,S~~Sw w S)JMDpb #h^T@MF$EXlP N@^`.P`g@^`.Qk@ ^`OJQJo(Q F@^`.Q @^`.0R R@^`.R @h^`.R @h8^8`.8S @^`.S @h^`.S @@hh^h`.@T @h^`.T "@h^`.T @h^`.HU @^`.yy @V`͸U^xr:D D ӌzD 5^x@V`R D :*V璷D rD D Px@V`D :dt"R@V`@V` : @V`@V`D v͸U^xr:@V`D @V`|ƦPN~[:Rȿ 8:D D @V`D D @V`͸Ut"6D ^xr:D  @V`: ͸UtND #* ͸U͸U@V`D  @V`͸U@V`ӌzD N«DJc|ıűڱݱ .17:?@VY_bef|òƲ̲ϲҲӲ 69?BEFZ]cehi˳γԳ׳ڳ۳!$%:=CFIJ\_cgjkôƴ̴ϴҴӴ _e 8mn8˹̹غ/uvLMv./MBCh,01O#HIc9:S*+Ijk|@Dyz12^ef} #$@VW~wxFGdstEGJMP@<  ),.45:;<@CFIKLNVY^_bcehijlnpsxyz|~%%%%%%%%%%%%%%%%%@@@@@@@ @$@&@*@0@4@6@:@>@D@V@\@`@l@n@x@z@|@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@.@0@4@6@:@<@>@@@B@D@F@H@L@R@X@\@`@d@@@l@n@t@x@~@@@@@@@@@@@@\@Unknown G: Times New Roman5Symbol3& : ArialCFComic Sans MS5& zaTahoma;" HelveticaG" Times_CROArialO"Helvetica_CROArial?5 : Courier New;Wingdings#1 ZF2& Yu\0dE 2qXZ? DDD Radionica -Komarci i njihovo suzbijanjeivan ica Vlatka RozmanOh+'0 0 HT p |  @ DDD Radionica -Komarci i njihovo suzbijanje  ivanica vanvanNormalaVlatka Rozman 4atMicrosoft Word 9.0 @G@d*@}F@,՜.+,0H hp  ("Hrvatski zavod za javno zdravstvoDuY @ DDD Radionica -Komarci i njihovo suzbijanje Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+-./012356789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F00Data ,1Table4:WordDocument2VSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool0000  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q