Naslov
Strategija i akcijski plan zaštite raznolikosti flore u Hrvatskoj.
(Strategy and action plan for floristic diversity protection in Croatia.)

Autori
Nikolić, Toni

Izvornik
DUZPO

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
1998

Ključne riječi
strategija; akcijski plan; zaštita; raznolikost; flora; Hrvatska
(strategy; action plan; flora; diversity; protection; Croatia)

Sažetak
Predgovor Po pitanju brzine izumiranja vrsta, biolozi su uglavnom suglasni: u tijeku je masovno izumiranje. Izračunano je da godišnje nestaje oko 27.000 vrsta, samo u tropskim kišnim šumama (MYERS 1993). Slično se događa i u drugim staništima, koraljnim grebenima, močvarama, otocima i planinama. Ova dodatna područja, iako po bogatstvu vrstama i brzinom njihova nestajanja nisu ni blizu tropskim šumama, povećavaju broj vrsta kojih nestane u godinu dana na brojku veću od 30.000. Za koliki dio je zaslužna ljudska zajednica? Prirodna stopa nestajanje vrsta prije pojave influentne ljudske civilizacije (prije 35.000 godina) procjenjena je na 4 vrste godišnje (RAUP 1991a,b). Današnja stopa je dakle 120.000 puta veća. Temeljem većeg broja nezavisnih analiza (BARBAULT & SASTRAPRADJA 1995), tijekom 30 godina koje slijede nestati će oko 20% poznatih vrsta, a oko 50% prije kraja idućeg stoljeća. Biološki su, ekološki, genetski, evolucijski, ekonomski, estetski i etički razlozi zbog kojih raste zabrinutost u vezi ovih zbivanja. Održiv razvoj, sa svojim ekonomskim, ekološkim i sociokulturnim dimenzijama postaje prioritetnim programima civiliziranih zemalja. Zaštita prirodnih staništa i biološke raznolikosti važna je za održiv razvoj na svim razinama, od lokalne do globalne. Silno ubrzanje izumiranja u posljednoj polovini stoljeća, posljedica je samodestruktivnog razvoja ljudske civilizacije (MUNUSINGHE 1993). Hrvatska, bez obzira na svoju relativno malu površinu, ima, i imati će, udjela i u pozitivnim i u negativnim tendencijama. Uvod Vlada Republike Hrvatske prepoznala je vrijednost biološke raznolikosti i potrebu očuvanja bioloških resursa, te je potpisala Konvenciju o zaštiti biološke raznolikosti u lipnju 1996. god. Predsjednik i Sabor ratificirali su ovaj dokument 19. travnja 1997. god. te je Hrvatska, a u skladu s Paragrafom 1. Članka 36, 90 dana kasnije postala zemljom članicom Konvencije (ANONYMUS 1994). Preuzete obveze uključuju niz aktivnosti (osobito Članci Konvencije 3.-20.), a u svrhu dijela njihove realizacije, 24. travnja 1997. osnovano je Povjerenstvo za izradu Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske odlukom Ministarstva kulture (532/1-10-3/6-97-2). Rad na izradi Strategije organiziran je u vidu djelatnosti nekoliko nezavisnih tematskih, radnih skupina. Dokument koji slijedi sadrži rezultate petomjesečnog rada radne podskupine "Flora", dijela radne skupine "Flora, fauna, staništa i karajolici", a u okviru izrade Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. S obzirom na obim i specifičnost flore, podskupina je organizirana u nekoliko radnih timova specijaliziranih za pojedine sistematske kategorije: 1. morski fitoplankton 2. morski makrofitobentos 3. slatkovodne alge 4. gljive (carstvo Mycota) 5. lišajevi (Lichenes) 6. mahovine (Bryophyta) 7. više bilje (Tracheophyta) U rad su uključeni specijalisti za pojedine skupine, pripadnici različitih znanstvenih institucija (vidi Prilog 1). U prvoj fazi, za svaku od sistematskih kategorija, dan je okvirni kvalitativni prikaz bogatstva skupine u Hrvatskoj. U drugoj fazi izrađene su specifične Nacionalne strategije i akcijski planovi za svaku od pojednih sistematskih kategorija, a u trećoj (izrada u tijeku) i potpuna inventarizacija, a na temelju postojećih podataka. Kako inventarne liste u trenutku pisanja ovog dokumenta nisu još uvijek dostupne u cjelosti, pojedini numerički prikazi podložni su naknadnim promjenama, te ih kao takve treba i razmatrati. Dokument sadrži integralni pristup raznolikosti flore Hrvatske, prikaz glavnih uzroka njenog ugrožavanja, te prijedlog strategije i akcijskih planova za njeno očuvanje. Pristup u pisanju je određen namjenom, te će mnoge znanstvene komponente (inače esencijalni dio vezan uz većinu pitanja o raznolikosti) biti isključene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA