Naslov
Samozavaravanje i upravljanje dojmovima: povezanost s osobinama ličnosti i kognitivnom sposobnosti u selekcijskoj situaciji
(Self-deception and impression management: relationship with personality traits and cognitive ability in selection situation)

Autori
Prevendar, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.07

Godina
2006

Stranica
35

Mentor
Jerneić, Željko

Ključne riječi
socijalna poželjnost; samozavaravanje; upravljanje dojmovima; osobine ličnosti; kognitivna sposobnost
(social desirability; self-deception; impression managemet; personality traits; cognitive ability)

Sažetak
Ovim istraživanjem nastojali smo utvrditi međusobne povezanosti 4 skale socijalne poželjnosti: Paulhusove skale upravljanja dojmovima, skale samozavaravanja, L skale Eysenckovog EPQ-a te L skale Eysenckovog EPQ-a unutar EPQ-a. Osim toga, zanimala nas je povezanost mjera socijalno poželjnog odgovaranja s dimenzijama ličnosti mjerenih petfaktorskim upitnikom i EPQ-om te općom kognitivnom sposobnosti. Uzorak na kojem smo proveli istraživanje sastojao se od 620 kandidata za školovanje za zvanje vojnog pilota i program "Kadet" MORH-a. U standardnoj selekcijskoj situaciji primijenjeni su prilagođen Paulhusov BIDR, Eysenckov EPQ, Goldbergov IPIP te test D-48 koji mjeri opću kognitivnu sposobnost. Na temelju nalaza iz literature postavljene su dvije hipoteze: U skladu s modelom Paulhusa i Johna (1998) upravljanje dojmovima ima ulogu u samoizkazu na dimenzijama Ugodnosti i Savjesnosti, a samozavaravanje Otvorenosti iskustvu, Ekstraverziji i Emocionalnoj stabilnosti. Eysenckove dimenzije Neuroticizma i Ekstraverzije se mogu predvidjeti na temelju rezultata na skali samozavaravanja, a Psihoticizam i L skala na rezultatima upravljanja dojmovima (Davies, French i Keogh, 1998). Hipoteze su potvrđene što znači da se radi o sadržajno različitim oblicima iskrivljavanja odgovora, moralističkom i egoističnom čije su manifestacije u različitim obrascima povezanosti s dimenzijama ličnosti. Za treći problem postavljena je hipoteza koja o ovom istraživanju nije potvrđena. Očekivali samo da će socijalno poželjno odgovaranje biti povezano s općom inteligencijom kao mjerom kognitivne sposobnosti. Dobiveni rezultati ukazuju na niske negativne povezanosti s time da se ta povezanost pokazala značajnom za skalu upravljanja dojmovima. Navedena su i ograničenja ovih zaključaka.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA