ࡱ> fhe7 lbjbjUU .~7|7|4l          , $$    g#i#i#i#i#i#i#$% (x#Q      #   ;#      g#  g#  "h  C# , h  o"C#$#0$$"~( ~(C#      Vlatka Rozman Poljoprivredni fakultet u Osijeku METODE OTKRIVANJA `TETNIKA U SKLADI`TIMA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA I HRANE Sustavni nadzor atetnika predstavlja konstantno praenje pojave atetnika u uskladiatenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja uvanja, kao jedna dobra preventiva u zaatiti uskladiatenih proizvoda i hrane. NA INI, METODE, SREDSTVA Uzorkovanje Za pravilno provoenje i nadzor nad moguom pojavom atetnika, neophodno je vraiti redovito uzorkovanje, ato predstavlja kontinuiran proces uzimanja uzoraka uskladiatene robe. Uzorkovanjem se otkriva mogua prisutnost populacije skladianih atetnika koji se razvijaju u skladianim objektima na mjestima pogodnim za njihov razvoj tijekom odreenog razdoblja uvanja robe. Iz pravilno uzetih uzoraka mo~e se odrediti nekoliko bitnih imbenika: vrsta atetnika; gustoa populacije atetnika na pojedinim mjestima u uskladiatenom proizvodu; potrebitost provoenja zaatitnih mjera; prostorna i vremenska distribucija atetnika; promjene u du~ini razvojnog ciklusa pojedinih atetnih vrsta; brojnost vrsta atetnika u odreenim fazama razvojnog ciklusa u uskladiatenom proizvodu; postotak zara~enog uskladiatenog proizvoda. Metode procjene populacije atetnika Sustavni nadzor podrazumijeva kontinuirano uzimanje ato veeg broja reprezentativnih uzoraka kako bi se dobile ato objektivnije procjene mogue populacije atetnika u robi, ato zna i da osoblje koje vrai uzorkovanje robe mora znati zaato uzima uzorak, kako ili ime e uzorkovati, koliko e uzoraka uzeti, kako ili ime e analizirati uzorke, te da li e dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti objektivni, tj. reprezentativni za cijeli skladiani objekt. Kao rezultat konstantnog nadzora skladianih objekata je procjena populacije atetnika, koju na terenu mo~emo odrediti na dva na ina: kao apsolutnu procjenu populacije odreujui broj atetnika/kg robe ili m3 skladiata, kao relativnu procjenu populacije, tj. broj atetnika/mamku ili lovki. Apsolutna procjena je vrlo pouzdana metoda dokazivanja atetnika na terenu, ali iziskuje velik utroaak vremena i radne snage (slika 1), potreban je velik broj uzoraka, a ujedno je i fizi ki vrlo zahtjevan i skup posao. Takoer je neophodno imati potrebit alat i kompletnu opremu za uzorkovanje; od raznih tipova sondi (slika 2) i aila za uvreanu robu do vakuum sondi (slika 3) i lopata za rinfuznu robu, kao i posuda za izuzimanje robe u protoku, divertera, insektomata (slika 4), razdjeljiva a uzoraka  dividera (slika 5), automatskih tresilica sa sitima (slika 6) i sl. Apsolutna procjena populacije je konstantno uzimanje uzoraka uskladiatene robe s veeg broja mjesta u skladiatu, potom slijedi odvaga i prosijavanje, te izdvajanje skladianih atetnika s determinacijom do vrste i odreivanje brojnosti populacije na terenu. Za ovakav monitoring potrebito je imati konstantno zaposlen i educiran stru ni kadar u skladianim objektima. Relativna procjena populacije atetnika je br~a, jeftinija i lakaa metoda u odnosu na apsolutnu procjenu. Znatno je manji utroaak vremena i radne snage, jer najobimniji posao obavljaju mamci, lovke i zamke za atetnike. Oni su aktivni 24 sata tijekom svih 7 dana tjedno, te daju bolji uvid u promjenu brojnosti i distribucije moguih atetnika. Ova metoda mo~e se rabiti za to no odreena problemati na podru ja u skladianim objektima, a slu~i i za ocjenu provedenih mjera zaatite. Temelji se na pregledu uzoraka atetnika uhvaenih u razne tipove mamaka, i lovki. Ulov atetnika mamcima i lovkama pokazuje koliko je u smanjenju populacije bila u inkovita mjera suzbijanja i je li, ili, kad se populacija po ela obnavljati pokazujui postoji li potreba daljnje primjene mjera zaatite. Ove podatke koristimo da bismo potvrdili uvoenje suzbijanja atetnika i higijene u objekte. Ova metoda pogodana je za ranu detekciju populacije atetnika u skladianim objektima. Zbog visoke osjetljivosti mamaca, atetnike je mogue otkriti pri stupnjevima pri kojim bi ih ina e bilo teako otkriti. Ranija detekcija atetnika omoguava i veu felksibilnost kod izbora primjene mjera zaatite. Takoer je mogua i detekcija konstantno niskih stupnjeva zaraze atetnicima koja bi ina e proala nezamijeena. Planskim postavljanjem mamaka u skladianim objektima omoguena je i identifikacija izvora zaraze, te odreivanja ~arianog mjesta koje je potrebno sanirati, a da se ne vrai tretiranje cjelokupnog skladianog objekta. Mogue je odrediti i detalje o distribuciji atetnika unutar objekta i ~ivotni ciklus tijekom cijele sezone skladiatenja. Praenjem populacijskog trenda u sezoni skladiatenja dobiva se sveobuhvatna slika stvorena tijekom vremena ulovom u dobro postavljenim mamcima koji osiguravaju podatke potrebne za odreivanje potrebnih mjera suzbijanja i mjesta njihove primjene. Dakle, omoguena je vea selektivnost primjene zaatitnih mjera, s obzirom na osjetljivost atetnika u pojedinim razvojnim stadijima u odnosu na primjenjene insekticide. U slo~enim situacijama mamke se mo~e koristiti za odreivanje praga djelovanja. Prag djelovanja je promjenjiv, ovisi o atetniku, robi koju treba zaatititi i o zakonskim i tr~ianim propisima. Na ovaj na in dobivene smjernice za odreivanje praga mogu se gledati samo kao openita rjeaenja koja je mogue prilagoditi svakoj novoj situaciji. Stoga mamke za nadzor treba smatrati sustavom prikupljanja podataka, koji omoguava upravljanje podacima koji se odnose na prisutnost i aktivnost kukaca u uskladiatenom proizvodu. Tipovi mamaka su razli iti s obzirom na vrste i stadij razvoja atetnika koje lovimo. Razlikujemo mamke za atetnike koji lete, za atetnike koji se nalaze na povraini zrna, za atetnike unutar zrna i sl. Mamci se naj eae kombiniraju s hranom ili feromonima kao atraktantima. Dva se tipa feromona uspjeano primjenjuju u zamkama za nadzor postavljenim meu uskladiatene proizvode, a to su seksualni (proizvodi ih ~enka) i agregacijski (proizvode ih oba spola) feromoni. Seksualni feromoni koje koriste moljci (Plodia i Ephestia spp.) iznimno su jaki, jer ~ive kratko. Odgovor mu~jaka je brz i kod nekih vrsta feromon e privui mu~jake s udaljenosti od nekoliko kilometara. U normalnim uvjetima feromon se razrjeuje i gubi na mnogo manjim udaljenostima. Agregacijske feromone upotrebljavamo za oba spola kod dugovje nih vrsta (Tribolium spp.). Ljepljivi mamak preporu a se za hvatanje moljaca i kornjaaa koji lete, a esto dolazi u kombinaciji s feromonom ili svjetlom kao atraktantom (slika 7) Vrlo dobar je mamak s feromonskom kapsulom za hvatanje bakrenastog i ~itnog moljca. (slika 8) Ljevkasti mamak takoer je pogodan za hvatanje moljaca (slika 9) Mamci za puzajue oblike atetnika postavljaju se na skrovita mjesta u skladianim objektima i dolaze u nekoliko izvedbi na tr~iatu, a takoer se mogu uporijebiti zajedno s feromonskom kapsulom. Naborani kartonski mamak pogodan je za hvatanje gusjenica koje se preobra~avaju u kukuljice (slika 10) Hranidbeni mamci pogodni su za hvatanje kornjaaa koji obitavaju unutar zrnene mase. Mamak od smee ri~e postavljen je u najlonskoj mre~ici otvora 2 mm. (slika 11) Filt  trak mamci pogodni su za hvatanje hodajuih stadija atetnika na skrovitim mjestima unutar pomonih skladianih objekata (slika 12) Lovke za uskladiatene proizvode u rasutom stanju, naj eae su plasti ne ili metalne izvedbe, a ubacuju se unutar zrnene mase i slu~e za hvatanje atetnika unutar zrna. Za hvatanje kornjaaa vrlo je pogodna konusna lovka plasti ne izvedbe, s perforiranim poklopcem (slika 13) Za brzu detekciju atetnika u rinfuznoj robi postoji nekoliko izvedbi test lovki s ljevkastim i sabirnim cijevima koje se ubadaju unutar zrnene mase, a mogu biti u kombinaciji s feromonskim kapsulama (slika 14) Relativna procjena populacije pomou navedenih tipova mamaka i lovki mogua je jedino ako se vodi ra una o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladianih objekata, ato podrazumijeva da su mamci postavljeni daleko od utjecaja vanjskog okoliaa, na lokacijama koje su najosjetljivije za razvoj zaraze, odnosno na mjestima koja su dostupna za konstantno nadziranje. Takoer, je potrebito striktno se dr~ati plana po kojem su mamci i lovke postavljeni, a pogodno bi bilo da svaki mamak na sebi ima bar kod kojim se o ita njegov polo~aj unutar skladianog objekta pomou portabl laser scanner-a koji (slika 15 i 16) i na taj na in se vrste i brojnost atetnika unose u kompjutersku bazu podataka (slika 17.) pogodnu za statisti ku obradu kako bi se relativna procjena populacije mogla pretvoriti u apsolutnu procjenu. Za pravilno provoenje nadzora ovim na inom, nije potrebno imati veliku radnu snagu, ve dobro postaviti mamke i lovke na reprezentativna mjesta, redovito kontrolirati i detektirati uhvaene atetnike, te ih determinirati i o itati njihovu brojnost, a podatke unijeti u bazu podataka koja se statisti ki obradi i prika~e simulacija stanja u kompletnom skladianom objektu za cijelu sezonu uvanja robe. DOKUMENTACIJA Obrada prikupljenih podataka odnosi se na statisti ke parametre, kao ato je srednja vrijednost, varijanca uzorka, standardna devijacija, standardna greaka, odnos broja uzoraka i determiniranih vrsta kukaca. Rezultati se prikazuju broj ano (tabli no) ili grafi ki. Broj ani prikaz odnosi se na prikaz broja atetnika/kg uskladiatene robe ili kao prikaz broja atetnika/mamku, te relativni prikaz rezultata u % zara~ene robe. Grafi ki prikazi monitoringa populacije atetnika u skladiatima odnose se na prikaz proporcije zaraze robe u rasutom stanju ili robe u vreama, a mogu biti u obliku uniformnog grafikona  ako je varijanca manja od prosjeka, u obliku randomskog grafikona  ako je varijanca jednaka s prosjekom, odnosno u obliku agregatnog grafikona ako je varijanca vea od prosjeka. TKO PROVODI NADZOR Sustavni nadzor nad skladianim atetnicima treba postati jedna od najbitnijih preventivnih mjera zaatite u skladianim objektima naae zemlje. Ovo je definirano i lankom 9. Zakona o zaatiti bilja (NN/94) gdje se izmeu ostalog navodi:  Posjednik bilja du~an je preventivnim postupcima spre avati pojavu iznad dozvoljenog postotka atetnosti svih ateto inja bilja. Pri pojavi gospodarski va~nih ateto inja bilja du~an ih je suzbijati na na in sukladan dobroj gospodarskoj praksi. Uskladiateno bilje i biljni proizvodi te objekti iz lanka 17 stavka 1. ovoga Zakona podlije~u obvezatnom zdravstvenom pregledu. Skladiata i drugi objekti ili prostorije za smjeataj bilja moraju imati potrebnu opremu i ispunjavati druge propisane uvjete za spre avanje i suzbijanje ateto inja bilja. Dakle, treba se zaposliti mladi, specijalizirani i educirani kadar kao operativce u skladiatima za provoenje nadzora. Sakupljeni podaci o stanju svakog skladianog objekta trebaju biti transparentni i dostupni, (kompjuterski umre~ani) ime bi se postiglo da se u svakom trenutku u svim objektima u RH mo~e znati kakvo je stanje na terenu. Podaci tebaju biti dostupni inspekcijskim slu~bama (Zavodu za zaatitu bilja) a ato je takoer definirano lankom 9. istog zakona:  (1) Zavod u obavljanju poslova zaatite bilja du~an je: 1. za podru je opine osigurati: praenje pojava, rasprostranjenosti i atetnosti svih ateto inja bilja, te voenje evidencije o tim pojavama i njihovoj rasprostranjenosti, odrediti rokove i na in spre avanja i suzbijanja ateto inja bilja, te na najbr~i na in izvijestiti o tome vlasnika, posjednika ili dr~atelja bilja, zemljiata za smjeataj, preradu i uvanje bilja i biljnih proizvoda, ureaja za preradu bilja, sredstava za prijevoz bilja i ureaja, aparata i strojeva za primjenu sredstava za zaatitu bilja (u daljnjem tekstu: posjednik bilja), redovno izvjeaivanje o pojavi odreenih ateto inja bilja kao i o poduzetim mjerama 2. za podru je ~upanije osigurati: redovno izvjeaivanje Ministarstva o pojavi odreenih ateto inja bilja kao i o poduzetim postupcima za njihovo spre avanje i suzbijanje, osigurati izradu programa za zaatitu bilja u poljoprivredi i aumarslvu na podru ju ~upanije, osigurati sustavnu naobrazbu poljoprivrednih proizvoda a o zaatiti bilja od ateto inja bilja. Kao i izmjene lanka 9. (NN 117/2003) gdje se ka~e: Poslovi Zavoda u podru ju zaatite bilja su:...nadzor nad biljem u skladiatima ili u prijevozu, u cilju bilje~enja podataka o pojavi, intenzitetu, proairenosti, atetama, mjerama zaatite i popratnim pojavama te izvjeaivanja o prisutnosti, pojavljivanju i airenju ateto inja bilja koje mogu predstavljati neposrednu ili potencijalnu opasnost te odreivanja optimalnih rokova za njihovo suzbijanje... prognoziranje razvoja i poveanja populacije ateto inja bilja i voenje sustavne evidencije. LITERATURA Casagrande, E. (1994): Monitoring and it's role in modern pest management within the food industry. Zbornik radova  ZUPP' 94, Novi Vinodolski:105-116. Hamel, D., }abica, Lj. (2001): Stanje u skladiatima poljoprivrednih proizvoda na osnovi podataka iz inspekcijskih nadzora. Zbornik radova DDD i ZUPP 2001. - novi pristup u novom mileniju, Pore :293-310. Koruni, Z. (1990): `tetnici uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda  biologija, ekologija i suzbijanje. Metode otkrivanja atetnika u skladiatima : 117-125. Rozman, V., Kalinovi, I. (2004): Monitoring atetnika uskladiatenih poljoprivredni proizvoda. Zbornik radova DDD i ZUPP 2004.  da li smo spremni za Europu, Rovinj:53-59. Subramanyam, B., Hagstrum, D. W. (1996): Integrated management of insects in stored products. Integrated pest management, 399-408. dDF P R p "j|~Pb2v##j-l-2225L5T5p66,7@777::H;`;\<p<>>DE 6B*ph B*ph56B*\]phmH sH B*mH phsH  B*ph<PJmHsH 56\]H* 59>*\PJ9mH nH sH tH mH sH 5995CJ\mHsHmHsH;`bd `  n D P R  & F`$`a$ $^`a$$a$lR *4np".0T56@77H9:`;r<$ & Fa$`$`a$$a$$^a$$ & Fa$$`a$$a$r<>>@@@IIIIK,MP P0P2PRRLVNVXXYZrZ$[$\$`a$ $[$\$a$$a$$`a$$^a$$ & Fa$EEEII P2P*\F@F Heading 3$$@&a$5PJmHsHtHPP Heading 4$$@&`a$59\mHsHtHFF Heading 5$$@&a$5PJmHsHtH<A@< Default Paragraph Font>B@> Body Text$a$5CJ\mHsHT^@T Normal (Web)dd[$\$B*OJPJQJ^JphTC@T Body Text Indent^`9mHsHtHFQ@"F Body Text 3$a$B*mHphsHtHVS@2V Body Text Indent 3$`a$9mHsHtH0PB0 Body Text 2$a$XORX T-9/8-2($ iV+1$7$8$H$`Va$CJOJQJaJ4~012}~MNghtu0@"|p e f H `rB 9L """"#$&&&&''&)'){*|**+9+[++`---.//A1L1M112N33|4}4~440000000000_0_0y0y0y0y 0y 0y 0y 0y 0y 0y 0y0y0y0y0y0y 0y 0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y 0y 0y 0y 0y 0y 0y 0y 0y 0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y 0y 0y 0y0y 0 y 0 y 0 y0y(0y@0R1 0R1 0R1 0R1 0R1 0R1000El7<R r<rZ}ll8:;=>l9/XR$NHV"UMȷoR$ hE[M\o@0(  B S  ?4 Vlatka RozmanyC:\Documents and Settings\Vlatka\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DDDradionica - monitoring-tekst.asd Vlatka RozmanyC:\Documents and Settings\Vlatka\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DDDradionica - monitoring-tekst.asd Vlatka RozmanyC:\Documents and Settings\Vlatka\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DDDradionica - monitoring-tekst.asd Vlatka RozmanyC:\Documents and Settings\Vlatka\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DDDradionica - monitoring-tekst.asd Vlatka RozmanQC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDDradionica - monitoring-tekst.doc Vlatka RozmanQC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDDradionica - monitoring-tekst.doc Vlatka RozmanQC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDDradionica - monitoring-tekst.doc Vlatka RozmanQC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDDradionica - monitoring-tekst.doc Vlatka RozmanQC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDDradionica - monitoring-tekst.doc Vlatka RozmanVC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005- monitoring-tekst.doc={ K4v~oZ&        >                 >        >        N&~44@|| |2L344@@@:@@@j@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialI& ??Arial Unicode MSETimes-NewRoman?1 Courier New;Wingdings"1h{fiښ I+\!0d(52 2Q Vlatka Rozman Vlatka Rozman Vlatka RozmanOh+'0   < H T`hpxVlatka RozmanolatVlatka RozmanolatlatNormalRVlatka Rozmano11tMicrosoft Word 9.0@WA'@@JI+՜.+,0 hp|  PF\(5 Vlatka Rozman Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\^_`abcdgRoot Entry FDi1Table@~(WordDocument.~SummaryInformation(UDocumentSummaryInformation8]CompObjjObjectPoolDD  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q