ࡱ> 7 bjbjUU .n7|7|P}lGGGG,H2IIIIIKKKegggggg$ xKKKKKKIIClKKKKIIeKKeKKRjщ II 3HEGK2 \ 0J|K| KVlatka Rozman Poljoprivredni fakultet u Osijeku PREPOZNAVANJE `TETNIKA U SKLADISTIMA PREMA NASTALIM STETAMA Uvod `tetni kukci, grinje te glodavci predstavljaju konstantnu prijetnju tijekom uvanja proizvoda u skladianim i silo objektima. Otkrivanje njihovih populacija u masi proizvoda nije uvijek ni jednostavan zadatak, jer se naj eae radi o vrlo sitnim organizmima (kukci, grinje), ije prisustvo uo imo tek ako se masovno razmno~e, a atete na uskladiatenim proizvodima su ve u injene. Stoga je nu~no znati na vrijeme prepoznati pojavu skladianih atetnika kako bi se zaustavio njihov razvoj i smanjile mogue atete na uskladiatenim proizvodima. Procjenjuje se da atete uzrokovane skladianim atetnicima na ~itaricama iznose od 5-10% u umjerenoj klimi, dok u tropskoj klimi mogu dosei i 20-30%. PREPOZNAVANJE NA OSNOVI SIMPTOMA `TETE Simptomi ateta od skladianih atetnika mogu biti vidljivi, ako se uo i njihovo prisustvo u masi uskladiatenog proizvoda ili nevidljivi, odnosno skriveni ako su se atetnici razvili unutar proizvoda, ato znatno ote~ava njihovo uo avanje. Vidljivi simptomi atete su (slika 1.): prisustvo ~ivih oblika skladianih atetnika razli itih razvojnih stadija u proizvodu prisustvo ekskrecijskih produkata i fekalija te dijelova tijela atetnika u proizvodu prisustvo zapredotina i filta u proizvodu prisustvo karakteristi nih mirisa pojedinih vrsta atetnika u proizvodu prisustvo nagri~enih i izjedenih dijelova proizvoda, cijelog proizvoda te ambala~a prisustvo lomljenih zrna poviaena temperatura proizvoda poviaena vlaga proizvoda Nevidljivi simptomi atete: atetnici se nalaze unutar proizvoda, njihova pojava nije uo ljiva vizuelnim pregledom, te se proizvodi moraju pregledati posebnim analiti kim metodama primjerenim za skrivenu zarazu (inkubacijska metoda, flotacijska metoda, metoda bojenja, prozirnost, rendgenska metoda, respiracijska metoda - CO2, akusti na metoda utvrivanja zvuka). Prisustvo skladianih atetnika direktno uvjetuje: gubitak na te~ini proizvoda uslijed prehrane gubitak kvalitete proizvoda one iaenjem ekskrecijskim produktima te izgrizanjem klice (sjemenska roba) prenoaenje bakterija i virusa potencijalno opasnih po ovjeka i domae ~ivotinje airenje spora gljivica te zaraze u masi proizvoda izazivanje alergijskih reakcija poviaenje vlage i termperature uskladiatenih proizvoda Da bi se sprije ila pojava skladianih atetnika unutar skladiata i silosa potrebito je redovito pregledavati prazne objekte prije prijema robe na uvanje. Pregled skladiata obavlja se radi utvrivanja moguih oateenja krovnih konstrukcija, razbijenih prozora i oateenih ventilatora, oateenih ulaznih otvora (vrata), pukotina u zidu i podu, te znakova ulaska i pojave glodavaca kao i pregled skladianog objekta izvana i povraine oko skladiata. Prazna skladiata i silosi prije prijema trebaju biti mehani ki o iaeni (slika 2.), te izvraena kemijska dezinsekcija (slika 3.), a tek nakon toga obaviti kontrolni pregled objekta na prisutnost atetnika. Kod pregleda se treba obratiti pa~nja na ostatke robe po pukotinama na stijenkama zidova, u podu, unutar transportnih ureaja, elevatora i sli nim mjestima, koja su najpogodnija za njihov razvoj. Za ovu svrhu vrlo efikasna je uporaba feromonskih, ljepljivih ili hranidbenih mamaka te klopki za skladiane atetnike, na kojima uo imo da li postoji ~iva populacija skladianih kukaca ili je nema. Ako unutar objekta ima glodavaca (miaevi i atakori), uo ljive su nagri~ene drvne konstrukcije, kablovi, izgri~eni ostaci robe, te izmet i intenzivan miris urina. U ovu svrhu vro dobro se koriste klopke s mamcima za glodavce. Ako se vrai pregled skladiata s uvreanom robom, prvenstveno se treba obratiti pa~nja na stijenke zidova i tavanski dio, zatim stupove skladiata, pod, te te~e dostupna i zamra ena mjesta unutar objekta. Vizuelno se vrlo lako uo i pojava moljaca (leptiria) koji lete ili se nalaze na zidovima skladiata, te zapredotine po uglovima objekta. Potom se pregledava ambala~a (vree) robe, na kojoj se lako uo e kokoni i gusjenice moljaca (osobito na juta vreama) koje izgrizaju ambala~u i ulaze u robu. Ujedno se mogu uo iti progri~ena mjesta na vreama ili paletama te izmet i miris glodavaca, kao i ~ivi primjerci te njihove dlake i sl. Potom se uzimaju uzorci robe iz vrea pomou malih ru nih sondi u obliku aila. U pravilu: do 500 komada vrea uzimaju se uzorci iz 6% vrea; od 500-1000 kom. vrea uzorci iz 3% vrea; viae od 1000 kom. vrea uzorci iz 3% ukupne koli ine. Potrebito je da vree iz kojih se uzorkuje budu ravnomjerno rasporeene unutar objekta. Sadr~aj uzorka se sipa u jednu vreu i pravi prosje an uzorak koji se zatim detaljno pregledava na prisutnost skladianih atetnika. Do 5% vrea kod manje koli ine robe, odnosno do 1% vrea kod vee koli ine robe se joa dodatno detaljno pregledava otvaranjem na mjestu vezivanja gdje je mogue uo iti gusjenice moljaca, kokone, zapredotine ili leptire moljaca, te li inke tvrdokrilaca, dok odrasle tvrdokrilce uo avamo na samoj povraini vrea. Vree se otvaraju i prazne te se formira uzdu~na hrpa. Veina atetnika i praaine biti e u zadnjih nekoliko kilograma i to na rubovima u slojastoj traci. Mrtvi akladiani atetnici isto su pokazatelj zaraze, a vidljivi su kada se oko vrea na podu napravi tanka praakasta traka od insekticida, ak i kada su populacije vrlo niske. Takoer se dobrim pokazala primjena feromonskih mamaka za hvatanje lepira moljaca (slika 4.) postavljenih unutar skladiata iznad uvreanih koli ina robe, kao pokazatelj mogue populacije atetnika. Pregleda skladiata s robom u rasutom stanju (rinfuzi) razlikuje se o vrsti objekta, ovisno da li je u pitanju podno skladiate, silos, binovi, tavanice, brodovi, vagoni i sl. Najprije se vizuelnim pregledom iznad povraine proizvoda, odnosno na zidovima i tavanicama mogu uo iti leptiri moljaca, zapredotine, kokoni, te gusjenice, pojava pau ine, svilaste pree, izmeta (mrvi aste strukture), lom zrna (endosperm), izgri~ena i slijepljena zrna. Takoer su uo ljivi odrasli kukci iz reda tvrdokrilac, npr. ~iaci, kukulji ari i sl. Prilikom ru nog prebacivanja robe (lopatanja) mogu se uo iti vee migracije atetnika ako je u robi velika brojnost populacije atetnika. No ako se vizuelno ne uo ava pojava niti su vidljive atete na robi, potrebito je uzimati uzorke robe za detaljan pregled. Uzorci se iz hrpe uzimaju metalnim sondama (slika 5.) gdje debljina robe ne prelazi visinu 2-3 m. Pravi se prosje an uzorak, koji se dobije od uzoraka ravnomjerno uzetih iz uglova i pored zidova te sredine hrpe, po dubini s povraine do 20 cm od visine hrpe, iz srediata hrpe te s dna hrpe. Najmanji prosje an uzorak iznosi 2 kg na 15 t robe u skladiatu, vagonu, brodu i sl. Kod velikih skladiata za robu u rasutom stanju uzima se 1 uzorak na svaka 4 vagona robe, u skladiatu sa 100 vagona robe uzima se 25 uzoraka. Uzorci se prosijavaju sistemom ru nih ili automatskih sita (slika 6.) i potom se pregledava sadr~aj primjesa sa pojedinih sita te vrai izdvajanje i determinacija atetnika. Kod pregleda robe u silosima najlakae je uzimati uzorke kod protoka (slika 7.) i prebacivanja robe unutar silosa. Tu se najlakae uo e atetnici u praaini i lomu zrna ako se roba pre iaava. Vizuelno otkrivanje ateta odnosi se na vidljivi napad ~i~aka, kukulji ara, te moljaca, gdje se uo avaju zrna s izlaznim otvorima u kojima su se razvijali atetnici. U pravilu na jedno zrno s izlaznim otvorom od ~iaka mo~e se o ekivati da postoji joa 5-10 zrna s unutarnjom, odnosno skrivenom zarazom ove vrste u razli itim razvojnim stadijima. Stupanj zaraze sa ~i~cima odreuje se skalom: slab napad (1-2 ~iaka/1kg uzorka); srednji napad (3-5 ~i~aka/1kg uzorka); jak napad (6-10 ~i~aka/1kg uzorka); vrlo jak napad (viae od 10 ~i~aka/1kg uzorka). Ako roba nije proala dosuaivanje u obzir se uzimaju ~ivi i uginuli kukci, a ako je proala suaaru samo ~ivi kukci. Stupanj zaraze skladianim moljcima odreuje se iz povrainskog uzorka do dubine od 2 cm, a povraine 20 x 20 cm, prema slijedeoj skali: pojedina na pojava (pojedina zrna na povraini zapredena pau inom, teako uo ljiv napad), I. stupanj napada (1-2 gusjenice/ uzorku), II. stupanj napada (3-5 gusjenica/uzorku), III. stupanj (6-20 gusjenica/uzorku), IV.stupanj napada (viae od 20 gusjenica/uzorku). Broj gusjenica odreujemo prosijavanjem uzorka sa sitima otvora od 3 mm. Stupanj napada grinjama mo~e se odrediti samo na prosijanim uzorcima i to u dijelu uzorka koji je proaao i sito s najmanjim otvorima. Napad ocjenjujemo kao slab ako je manje od 20 grinja/1kg uzorka, srednji ako je viae od 20 grinja/1kg uzorka, te jak napad ako je veliki broj grinja/1kg uzorka. Stupanj napada braanarima ima slijedeu skalu. Vrlo slab napad (1-5 branara/1kg sjemena), slab napad (6-10 branara/ 1 kg sjemena), srednji napad (11-20 branara/1kg sjemena), jak napad (21-50 branara/1kg sjemena), vrlo jak napad (vie od 50 branara/1kg sjemena). Za otkrivanje tetnika u robi u rasutom stanju vrlo dobra je i metoda lovnih klopki (slika 8.) kojih danas ve ima na tr~iatu i vrlo su jednostavne za primjenu. JEDNOSTAVNO OPISANI KLJU EVI ZA ODREIVANJE GRUPE `TETNIKA A) Podjela prema atetama koje ine na uskladiatenim proizvodima atetnike dijelimo na : Primarne vrste: vrae primarnu zarazu uskladiatenog proizvoda napadaju zdrava i neoateena zrna, ekonomski najzna ajniji atetnici, mogu u potpunosti uniatiti proizvod izjedajui sadr~aj i razvijajui se u unutraanjosti zrna posebno opasni za sjemenski materijal (izjedanje klice) svojim metabolizmom zagrijavaju zrnenu masu i iniciraju proces samozagrijavanja naj eai predstavnici (paeni ni, kukuruzni i ri~in ~i~ak, grahov, graakov, bobov i kavin ~i~ak, ~itni kukulji ar, trogoderma ~ita, duhanar, braanena i sirna grinja, bakrenasti, ~itni i hambarski moljac i dr.) Sekundarne vrste: vrae sekundarnu zarazu uskladiatenog proizvoda napadaju lomljena i oateena zrna, braanene preraevine i smjese razvijaju se u meuzrnevljenom prostoru uskladiatene mase ekonomski manje zna ajni atetnici od primarnih vrsta javljaju se u masovnom broju zagauju proizvod svojim ekskrementima i fragmentima tijela naj eai predstavnici (kestenjasti braanar, mali braanar, surinamski braanar, hrasti braanar, veliki braanar, braaneni moljac, duhanov moljac) Mikofagne vrste: indirektni atetnici uskladiatenih proizvoda ne napadaju direktno proizvod hrane se sporama skladianih gljivica indikatori su vla~ne i zagaene robe mikroorganizmima aire zarazu gljivicama unutar uskladiatenog proizvoda zagauju proizvod svojim metabolizmom, ekskrementima i fragmentima razvijaju se u meuzrnevljenom prostoru uskladiatene mase ekonomski manje zna ajni atetnici od primarnih i sekundarnih vrsta naj eai predstavnici (praane uai, te razne vrste gljivara) Slu ajne vrste dolaze u skladiate s polja nisu ekonomski zna ajni atetnici ugibaju u skladianim uvjetima indikatori napada proizvoda prije ~etve zagauju proizvod svojim uginulim tijelima naj eae su to razne vrste stjenica B) Podjela prema obliku razvojnog ciklusa atetnike dijelimo u dvije skupine (slika 9.): vrste s potpunom preobrazbom  metamorfozom (jaje, li inka, kukuljica, odrasli) - najvei broj tvrdokrilaca (~i~ci, kukulji ari, braanari), te leptira (moljci) vrste s nepotpunom preobrazbom  metamorfozom (jaje, nimfalni stadiji, odrasli) - atetnici u komunalne higijene (praane uai, grinje, ~ohari i sl.) C) Podjela prema biologiji razvojnog ciklusa atetnika : Interni (unutarnji) atetnici  atetnici iji je razvojni ciklus unutar zrna (~i~ci, kukulji ari) Eksterni (vanjski) atetnici  atetnici iji je razvojni ciklus izvan zrna u masi (braanari, kruaar, duhanar, trogoderma, skladiani moljci, grinje, praane uai) INTERNI (UNUTARNJI) `TERTNICI Red: Coleoptera  tvrdokrilci, kornjaai (slika 10.) }i~ci-atetnici zrna: 1.}iaci na ~itaricama  Porodica: Curculionidae  pipe Podjela po na inu ateta pri ishraniPrimarni atetniciProizvodi koje naj eae oateujuCijelo i zdravo zrno svih vrsta ~itaricaRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta VisokJajaPolo~ena pojedina no u zrnoLi inkaOkrulaste forme, bez nogu, nepokretne, ~ive i hrane se u zrnuOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrani se proizvodom, mogu letjeti osim S. granariusVrste: (slika 11.) Sitophilus granarius L.  paeni ni ~i~ak Sitophilus zeamais Motsch.  kukuruzni ~i~ak Sitophilus oryzae L.  ri~in ~i~ak Tijelo im je du~ine 2,3-4,5 mm. Karakterisi na im je glava koja je produ~ena u rilo pomou kojeg se ubuauju u zrno. Imaju izra~ena koljenasta ticala. Optimalni uvjeti za razvoj - temp. od 21-28o C; vlaga zrna od 13,5-14%; minimalna rel. vlaga zraka od 50-60% Najkrai razvoj od 22-26 dana (slika 12.) Imaju 2-4 generacije godianje }enka godianje mo~e polo~iti od 200-600 jajaaaca. Ekonoski najzna ajniji atetnici skladiata. (slika 13.) Morfoloake razlike izmeu vrsta su: ri~in i kukuruzni ~i~ak imaju 4 ovalne crvenkaste pjege na pokrilju, gusta i okrugla udubljenja na vratnom atitu i mogu letjeti. paeni ni ~i~ak nema pjega na pokrinju, ima krupnija i rjee rasporeena okrugla udubljenja na vratnom atitu i ne leti. 2. }i~ci na leguminozama - Porodica: Bruchidae  sjemenari Podjela po na inu ateta pri ishraniPrimarni atetniciProizvodi koje naj eae oateujuSjeme, leguminozaRasprostranjenostUcijelom svijetu, posebice tropsko podru jeEkonomski zna aj ateta visokJajaPolo~ena pojedina nu u zrno ili mahunuLi inkasavijena, nepokretna, skrivena unutar zrnaOdrasli kornjaaMogu dugo ~ivjeti, ne hrane se proizvodom, rado lete Vrste: Acathoscelides obtectus Say.  grahov ~i~ak (slika 14.) Bruchus pisorum L.  graakov ~i~ak (slika 15.) Callosobruchus maculatus (F.)  etveroto kasti ~i~ak (slika 16.) Callosobruchus chinensis L.  kineski ~i~ak (slika 17.) `tetnici porijeklom iz tropskih krajeva Optimalna temperatura razvoja 32,5oC; rel. vlaga zraka i do 90% Mogu imati 7-8 generacija godianje }enka izaziva zarazu ve u polju pola~ui jaja na mahune ili u zrno Razvojni ciklus od 40-196 dana Li inke bijele obrasle dla icama i bez nogu `teta vidljiva tek kad izae iz zrna odrasli kukac `tetnici graha, graaka, sto nog graha, boba i dr. Karakteristi nog oblika: Tijelo prekriveno kratkim dla icama Dugih ticala (pilasta kod pojedinih vrsta) Glava jako savijena prema dolje Pokrilje kratko i proaarano pjegama Ispod pokrilja su krila za letenje Morfoloake razlike izmeu vrsta: C. maculatus: odrasli du~ine 2,0-3,5 mm; ticala kod mu~jaka i ~enki blago pilasta C. chinensis: odrasli du~ine 2,0-4 mm; ticala mu~jaka du~a nego kod ~enki; ticala ~enki su pilasta Kukulji ari, buaa i zrna: porodica: Bostrichidae- buaa i, kukulji ari Podjela po na inu ateta pri ishraniPrimarni atetnikProizvodi koje naj eae oateujuZdrava i cijela zrna ~itarica, suaeno korjenasto bilje, suho voe, drvoRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta R. dominica i P. Truncatus  visok, D. minutus - nizakJajaPolo~ena u zrno u hodnike koje su izbuaili odraliLi inkaSavijena, nepokretna do zrelosti, ~ivi unutar zrna  unutranji atetnikOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrane se proizvodom, leta iVrste: Rhyzopertha dominica (F.)  ~itni kukulji ar (Slika 18.) Prostephanus truncatus (Horn)  veliki kukulji ar (Slika 19.) Dinoderus minutus (F.)  bambusov kukulji ar (Slika 20.) Termofilne vrste, tipi ni atetnici silosa `tetnici ~ita, suhog voa, sjemenske robe, suhog bilja i dr. Karakteristi nog oblika: Tijelo cilindri no, du~ine 2-3 mm, crvene do smee boje Vratni atit potpuno prekriva glavu okrenutu prema dolje Pokrilje hrapavo i to kasto udubljeno Karakteristi na ticala  3 zadnja segmenta tvore kija u Ispod pokrilja opnasta krila za letenje }enka pola~e 300-600 jajaaaca Jajaaca polo~ena izvan zrna, a li inka napada zdravo zrno i razvija se unutar zrna Li inka bijela, du~ine 3 mm sa smeom glavom i 3 para nogu Ima 2 generacije godianje }ivotni vijek 4-8 mjeseci Optimalne temperature iznad 30oC Relativna vlaga zraka i do 10% Zara~ena roba ima karakteristi an miris po medu (R. dominica) Morfoloake razlike izmeu vrsta: P. truncatus i D. minutus vei i airi u odnosu na R. dominicu, tamnije boje, s dubljim punkcijama vratnog atita i pokrilja EKSTERNI (VANJSKI) `TETNICI Red: Coleoptera  tvrdokrilci, kornjaai Braanari, atetnici zrna i braana 1. Braanari duguljastog oblika tijela Rod: Tribolium Podjela po na inu ateta pri ishraniSekundarni atetnici, ponekad primarniProizvodi koje naj eae oateujuSuhi materijal ~ivotinjskog i biljnog podrijetla, naj eae ~itarice i ~itne preraevineRasprostranjenostT. confusum i T. castaneum u cijelom svijetu, ostale vrste samo u ponekim zemljma tropskog podru jaEkonomski zna aj ateta T. confusum i T. castaneum visok, ostale vrste nizakJajaPolo~ena u proizvoduLi inkaRavna, pokretljiva, ~ivi unutar proizvodaOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrane se proizvodom, neke vrste mogu letjetiVrste: Tribolium castaneum (Herbst.) kestenjasti branar (slika 21.) Tribolium confusum (Du Val.) mali branar Tribolium madens (Charp.) mali crni branar Tribolium destructor (Uytten.) Sekundarne vrste tetnika tetnici lomljenog zrna, brana,mlinarskih proizvoda, uljarica, smjesa Tijelo duguljaste forme du~ine 2,3-4,4 mm Boja crveno-smea do tamnokestenjasta Na pokrilju izra~ene uzdu~ne linije 2 generacije godianje }enka pola~e od 300-900 jajaaaca Li inka du~ine 6-7mm, crveno-smee boje }ivotni vijek 2-3 godine Temp. raspon od 20-37,5oC Opt. vlaga zraka 70% Ako je vlaga zrna vea od 12,5% mogu vraiti primarnu zarazu Najkrai razvoj 20-26 dana Morfoloake razlike izmeu vrsta (Slike 22., 23.): T. castaneum  3 zadnja segmenta ticala izra~ajno vea T. confusum  segmenti ticala se postupno aire prema vrhu T. madens i T. destructor tamne, crne boje, a T. confusum i T. castaneum crvenkaste boje Rod: Gnatocerus Podjela po na inu ateta pri ishraniSekundrani atetnikProizvodi koje naj eae oateujuSuhi materijal ~ivotinjskog i biljnog podrijetlaRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta Nizak do srednje visokJajaPolo~ena u proizvoduLi inkaRavna, pokretna ~ivi u proizvoduOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrani se proizvodom, mo~e letjetiVrsta: Gnatocerus cornutus Fab.  rogati braanar (Slika 24.) Sekundrani atetnik, sli an rodu Tribolium Napada bijele ~itarice, kukuruz, ri~u braano i braanene proizvode, uljarice Tijelo kornjaaa dugoljasto, du~ine 4 mm, sjajne crveno-smee boje. Karakteristi an spolni dimorfizam : mu~jak ima izra~ene savijene, vrste eljusti savijene prema unutra Rod: Tenebrio (Slika 25.) Podjela po na inu ateta pri ishraniSekundarni atetnikProizvodi koje naj eae oateujuVla~an i pljesniv materijal biljnog i ~ivotinjskog podrijetlaRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta nizakJajaPolo~ena u proizvoduLi inkaRavna, pokretna, ~ivi unutar proizvodaOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrani se proizvodom, mo~e letjetiVrste: Tenebrio molitor L.  veliki ~uti braanar Tenebrio obscurus Fab.  veliki tamni braanar Sekundarni atetnici `tete uzrokuje li inka, atete nisu ekonomski zna ajne Naj eae se hrane braanenim preraevinama Nalaze se na tamnim mjestima u starim objektima skladiata, mlinova i pekara Lako uo ljivi zbog svoje veli ine Tijelo kornjaaa dugoljasto, tamno, du~ine 12-18 mm 1 generacija godianje Broj polo~enih jajaaaca 100-200 }ivotni vijek 3 mjeseca, izra~en kanibalizam Opt. temp. 25-27oC Opt. vlaga zraka 40% Razvojni ciklus 4-5 mjeseci Morfoloake razlike izmeu vrsta: T. molitor  li inka duga 30-35 mm, vrsta, ~ute boje T. obscurus - li inka tamnije boje, dulji razvojni ciklus, mo~e se osim u skladiatima javljati i u prirodi 2. Braanari spljoatenog oblika tijela Porodica: Trogossitidae Podjela po na inu ateta pri ishraniSekundrani atetnikProizvodi koje naj eae oateujuUskladiateni proizvodi vegetabilnog podrijetlaRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta nizakJajaPolo~ena u proizvodimaLi inkaRavna, pokretna, vanjski atetnikOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrane se proizvodomVrsta: Tenebrioides mauritanicus L.  mauritanski braanar (Slika 26.) `tetnik tropskih podru ja, manje zna ajan u nas `tetnik mlinarskih preraevina, braana, Li inka progriza drvo i svilene mre~ice mlina, ambala~u od juta vrea i papira Tijelo kornjaaa spljoateno, du~ine 6-11 mm, crne do tamno smee boje, prsiate jasno odvojeno od zatka kratkim lankom 1 generacija godianje }ivotni vijek 1-2 godine Broj polo~enih jajaaaca 500-1000 Razvojni ciklus od 63 dana do 3 godine Li inka du~ine 15-18 mm, prljavobijele boje s crnom glavom, crnim atitiem i dugim dlakama po tijelu, s 2 tamne izrasline na kraju zatka. Opt. temp. 31oC Opt. vlaga 70% Kod 20oC mo~e biti 50 dana bez hrane, a na niskim temp. i cijelu godinu Rod: Oryzaephilus Podjela po na inu ateta pri ishraniSekundrani atetnikProizvodi koje naj eae oateuju}itarice i ~itne preraevine, uljarice, jezgre, ljekovito bilje, suho voeRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta Nizak do visokJajaPolo~ena unutar proizvodaLi inkaRavna, pokretna, vanjski atetnikOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrane se proizvodom, brzo leteVrste (Slika 27.): Oryzaephilus surinamensis L.  surinamski braanar Oryzaephilus mercator Fauv.  braanar uljarica Sekundarni atetnici, termofilnog karaktera Raaireni u tvornicama hrane, mlinovima, silosima Velika brojnost ukazuje na proces samozagrijavanja robe Tijelo kornjaaa tanko i spljoateno, tamno smee boje, du~ine 2,5-3,5 mm Karakteristika je nazubljen vratni atit s 2 uzdu~na udubljenja i 6 bo nih izraataja Ima 2-4 generacije Broj polo~enih jajaaaca 150-300 }ivotni vijek 6-10 mjeseci Najkrai razvojni ciklus 20 dana Opt. temp. 32,5oC Opt. vlaga 90% Li inka du~ine 4 mm, blijedo~ute boje, sa smeim pjegama po leima, kukulji se unutar kapsule Morfoloake razlike izmeu vrsta: O. mercator  viae napada uljarice i njihove proizvode O. surinamensis  napada ~itarice i njihove proizvode postoji morfoloaka razlika u udaljenosti i polo~aju o iju na glavi (Slika 28.) Rod: Cryptolestes (Slika 29.) Podjela po na inu ateta pri ishraniSekundarni atetnikProizvodi koje naj eae oateuju}itarice i ~itne preraevine, jezgre, uljarice, osuaeno korjenasto bijeRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta Srednji do visokJajaPolo~ena unutar proizvodaLi inkaRavna, pokretna, vanjski atetnikOdrasli kornjaaDugog ~ivotnog vijeka, hrane se proizvodom, mo~e letjetiVrste: Cryptolestes ferrugineus Steph.  rasti braanar Cryptolestes pusillus Schon. Cryptolestes turcicus Grouv. Cryptolestes capensis Valtl. Cryptolestes testaceus Fab. Sekundrane vrste atetnika, termofilan Po brojnosti na prvom mjestu u RH (C. ferrugineus) Napada ~itarice, lom, uljarice, uljne poga e, suho voe i dr. Tijelo kornjaaa rasto-crvene boje, spljoateno i tanko, du~ine 1,5-2mm Izra~ena duga ticala, du~a od polovine tijela Glava i vrat iznose du~ine tijela Viae generacija godianje Broj polo~enih jajaaaca 200-400 }ivotni vijek 6-9 mjeseci Opt. temp. 35-40oC Opt. vlaga zraka 70-90% Najkrai razvoj 20-21 dan Li inka du~ine 3 mm, s nogama i repnim izraatajima, ubuauje se u oateena zrna, hrani se klicom i endospermom Morfoloake razlike izmeu vrsta: po obliku i veli ini vratnog atita, du~ini ticala grai spolnih organa grai gornje eljusti razlike prema arealu rasprostranjenosti 3. `tetnici ovalnog oblika tijela Porodica: Anobiidae (drvaai, puckari): Podjela po na inu ateta pri ishraniPrimarni atetnik, sekundrani atetnikProizvodi koje naj eae oateujuSuhi materijal ~ivotinjskog i biljnog podrijetla, duhan, jezgre, ljekovito bilje, ~itarice i braaneni proizvodiRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta Visok  u preraiva koj i maloprodajnoj industrijiJajapolo~ena u pukotinma i naborima proizvodaLi inkasavijene forme, nepokretna do zrelosti, interni atetnik u proizvoduOdrasli kornjaaKratkog ~ivotnog vijeka, ne hrane se proizvodima, brzo leteVrste: Stegobium paniceum L.  kruaar (Slika 30.) Porijeklom iz tropskih krajeva, kozmopolitskog karaktera `tetnik ~itarica, braana, suhog i ljekovitog bilja, duhana, ko~e, vune, suhog mesa, papira, pluta, drvenih proizvoda i dr Tijelo kornjaaa dlakavo crvenkasto-smee boje 2-3,5 mm ovalno zaobljeno Odrasli kornjaa se ne hrani `tete ine li inke ubuaivanjem u proizvode i stvaranjem hodnika Razvojni ciklus 2-3 mjeseca, 3-4 generacije masovna pojava tijekom toplih mjeseci Li inka savijena bijele boje, cilindri nog oblika, 5 mm du~ine Lasioderma serricorne Fab.  duhanar (Slika 31.) Tip an atetnik skladiata duhana Tijelo kornjaaa duljine 2-4mm,ovalno elipti no, Svjetlosmee boje, prekriveno dla icama Glava i dio nadvratnog atita okrenuti prema dolje Ticala pilasto nazubljena Broj polo~enih jajaaaca 20-100 2-3 generacije Li inka debela, svinuta prema dolje, ~ute boje, dlakava, du~ine do 5 mm Opt. temp. 28-32oC Opt. rel. vlaga zraka 75% Razvojni ciklus 30-70 dana. Porodica: Dermestidae (slaninari) Podjela po na inu ateta pri ishraniPrimarni atetnik, sekundrani atetnikProizvodi koje naj eae oateujuSuhi proizvodi ~ivotinjskog i biljnog podrijetlaRasprostranjenostU cijelom svijetu, neke vrste karantenske za pojedine zemljeEkonomski zna aj ateta visokJajaPolo~ena izmeu proizvodaLi inkaDlakava, pokretna ~ivi unutar proizvodaOdrasli kornjaaKratkog ~ivotnog vijeka, ne hrane se proizvodima, neke vrste leteVrsta: Trogoderma granarium Everst.  trogoderma ~ita (Slika 32.) `tetnik porijeklom iz tropskih krajeva Karantenski atetnik u RH, polifagna vrsta Napada ~itarice, suho voe, uljarice, smjese, braana i dr. Najvee atete ini li inka Kornjaa ovalnog oblika, tamnocrvene do smee boje, veli ine ~enki 2,8 mm, a mu~jaka 2 mm, tijelo prekriveno ~ukastim dla icama Pokrilje valovito proaarano Ticala s 9-11 segmenata, zadnja 3 tvore kija u, mu~jak duljih ticala Li inka do 5 mm, ~utosmee boje, pokrivena gustim debelim dlakama Presvla enje li inki 4-7 puta Temp. za razvoj 22-42oC Rel. vlaga zraka 2-73% Najkrai razvoj 24 dana Li inke bez hrane mogu pre~ivjeti viae godina Skladiani moljci, atetnici zrna i braana Sve vrste skladianih moljaca prema sistemtici ubrajamo u red Lepidoptera  leptiri. (Slika 33.) Spadaju u atetnike potpune preobrazbe (jaje, gusjenica, kukuljica, leptir) Najvee atete ine gusjenice izjedanjem proizvoda i kukuljenjem Odrasli leptiri ne ine vee atete ishranom, ve airenjem zaraze i kopulacijom Veinom su polifagnog karaktera, hrane se ~itaricama, uljaricama, suha jezgra voa, povre, ljekovito bilje i sl. Zarazu aire probijanjem ambala~a od papira, PVC i alu  folija. Porodica: Pyralidae Podjela po na inu ateta pri ishraniSekundarni atetniciProizvodi koje naj eae oateuju}itarice i ~itni proizvodi, uljarice, jezgre, ljekovito bilje, suho voe, duhanRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta Visok  posebno u prehrambenoj industrijiJajaPolo~ena u proizvoduLi inkaPokretna, vanjski atetnik, stvara vee koli ine zapredotinaOdrasli leptirKratkog ~ivotnog vijeka, na hrani se proizvodom, brzo leteNaj eae vrste: Plodia interpunctella (Hbn.)  bakrenasti moljac (Slika 34.) Termofilna vrsta, Leptir du~ine 8-10 mm Raspon krila 14-20 mm 2/3 prednjeg para krila bakrene boje Gusjenica do 17 mm, ~ukasoto bijela, crvenkasta ili sivkasta sa smeom glavom Najvee atete ine gujenice: izjeda klicu, probija ambala~e, zapreda robu Broj polo~enih jajaaaca 60-400 Jajaaca polo~ena u zrnenu masu 3 generacije godianje Opt. temp. 30oC Opt. vlaga zraka 70% Opt. vlaga hrane > 18% }ivotni vijek 1-3 tjedna Ephestia kuehniella (Zell.)  braaneni moljac (Slika 35.) Opasan atetnik mlinova Leptir sive boje du~ine 10-14 mm Raspon krila 20-25 mm Prednja krila plavkastas valovitim tamnim trakama Gusjenica d~ine 10-15 mm, blijedo~ute boje sa smeom glavom Gusjenica se hrani braanom i stvara zapredotine 3-5 generacija godianje Opt. temp. 30oC Opt. vlaga zraka 75% }ivotni vijek 1-3 tjedna Ephestia elutella (Hbn.)  duhanov moljac (Slika 36.) `tetnik duhana, ~itarica, kakaovca, suhog voa, tvornica sto ne hrane Stvara  pau inu  zapredotine Sli an braanenom moljcu, ali manji 3-4 generacije godianje Opt. temp. 30oC Opt. vlaga zraka 75% Opt. vlaga hrane 10-30% Pyralis farinalis (L.)  braaneni plamenac (Slika 37.) `tetnik bijelih ~itarica, braana, ri~e, leguminoza, sijena i slame Leptir du~ine 12 mm Raspon krila20-25 mm, boja maslinasta do tamnocrvea Gusjenica du~ine 20 mm, s tamnim segmentima i tamnom glavom Broj polo~enih jajaaaca 150 pojedina no ili u skupinama po 5 3-4 generacije godianje Gusjenice zapredaju proizvod Karakteristi na klupka Porodica: Gelechiidae Podjela po na inu ateta pri ishraniPrimarni atetnikProizvodi koje naj eae oateuju~itariceRasprostranjenostVrua i topla tropska podru jaEkonomski zna aj ateta visokJajaPolo~ena u zrnoLi inkaGusjenica nepokretna do zrelosti, unutarnji atetnikOdrasli leptirKratkog ~ivotnog vijeka, ne hrane se proizvodom, brzo leteVrsta: Sitotroga cerealella (Oliv.)  ~itni moljac (Slika 38.) Opasni atetnik sjemenske robe (izjeda klicu) Primarni atetnik- mo~e oatetiti i zdrava zrna Gubici 50% paenica, 24% kukuruz Zarazu vrai u skladiatima i na polju Leptir du~ine 6-9 mm Raspon krila 12-18 mm Boja prednjih krila ~uto  smea, stra~nja krila siva s produ~ena klinasto i zavraavaju s resama Gusjenica du~ine 12-14 mm, bijele do ljubi aste boje, ubuauje se u zrno 2-4 generacije godianje Broj polo~ernih jajaaaca 150 Opt. temp. 35oC Opt. vlaga zraka 75% }ivotni vijek 2-4 tjedna Grinje (Slika 39.) Red: Acarina  pau njaci Polifagni atetnici Glava srasla s tijelom Imaju 4 para nogu ( dok kukci imaju 3 para) Tijelo jajasto, bezbojno, du~ine 0,2-0,5 mm Prijelazna form razvoja  hipopus, prilagodba za nepovoljne uvjete Zaraza na proizvodima s vlagom od 16-20% Izgriza klicu, opasan atetnik za sjemenski materijal Neke vrste izazivaju alergijske reakcije Zara~ena roba je neugodna mirisa 10 generacija Podjela po na inu ateta pri ishraniPrimarni atetnikProizvodi koje naj eae oateuju}itarice i ~itne preraevine, namirnice ~ivotinjskog podrijetla, suho voe, duhan, uljane poga e i dr.RasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta visokJajaPolo~ena u proizvodimaLi inkaDu~ine 0,15 mm, bijela, hrani se u proizvodu, stadiji nimfe (hipopus)Odrasli pau njakDu~eg ~ivotnog vijeka, unutarnji atetnik, pokretan  Neke vrste u skladiatima: Acarus siro L.  braanena grinja Tyrophagus putrescentiae (Schrank) grinja sira Glycyphaugs destructor (Schrank) kozmopolitska prehrambena grinja Cheyletus eruditus (Schrank) predatorska grinja Prane ui (Slika 40.) Red: Psocoptera Porodice: Lachesillidae, Liposcelididae, Psylipsocidae, Trogiidae Kukci veli ine 1-2mm Sli ni grinjama Blijedo ~ute boje Podjela po na inu ateta pri ishraniMikofagne vrste, indikatori pljesnive robeProizvodi koje naj eae oateujuSuhi i pljesnivi materijal biljnog i ~ivotinjskog podrijetlaRasprostranjenostU cijelom svijetuEkonomski zna aj ateta Nizak do visokJajaPolo~ena unutar proizvodaNimfeIzgledom iste kao i odrasla ua samo manje, pokretne, vanjski atetniciOdrasli uaNeke vrste dugog ~ivotnog vijeka, hrane se sporama gljiva na proizvodu, neke vrste s krilima, neke imaju rudimente krila, neke vrste bez krilaNaj eae vrste u naaim skladiatima: Lachesilla pedicularia Liposcelis bostrichophila Liposcelis coroderns Liposcelis decolor Lepinotus reticulatus Lepinotus inqilinus LITERATURA: Canadian Grain storage CD-rom Koruni Z. (1990): `tetnici uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda, biologija, ekologija i suzbijanje. Zagreb. Str: 220. Rees D.(2004): Insects of Stored Products. CSIRO, Australia. Str: 181. Sauer D. B. (1992): Storage of Cereal Grains and Their Products. USA. Str:615. `trbac P. (2002): `teto ine uskladiatenih proizvoda i njihova kontrola. Novi Sad. Str: 495. Subramanyam Bh., Hangstrum D. W. (1995): Integrated Management of Insects in Stored Products.USA. tr:426. bH n <nv| h|^ x..b//55::l;;GH$IJJKKKKK*PJPSSWWtY Z Z Z&Z^Zf[[\\]>]]]_R_^_r_____ 5>*\5\ B*ph5\mHsH6] H*mHsHB*mHphsH6]mHsHCJCJaJmH sH mHsHJ`bF H n f d:<t$^a$$ & Fa$$`a$$a$|J\^D F %%Z&&''^/b/`<?A:EGH$^a$$ & Fa$$`a$$a$$ & Fa$HJJKKKKK,LtLLtMMN(P*PNPP.QQ RFRRSSTZT$<^<a$$ & Fa$$a$ZTTTLUU>VV8WWWWXHXXX*YrYtY$Z&ZZf[\\$^a$$ & F ,^`a$$a$$<^<a$$ & Fa$\\\]]_____ _ ______R_T_____`Z`\``$If$ & F ,^`a$$a$_`0`J`\`Vcncrccccc dBdddffffgg8jnjjjjmmmmnn2nZnpnrnnnnn&oNodoooHt`ttuuuuvvFvzz>zpzzzzz{&{^{v{`bbzƁ܁XZmH sH 5\ 5>*\H* B*ph6]mHsHmHsH6]>*U``` a^a`aaaaaaaa*b,b8k$$Ifl0\ # 064 la$If$a$DZ`x>TZr3>?Qk{܋ދ62\rxҎ(,l~z VXlbp֠FHvx &2HL~ܩnp,H* B*ph6]6]mHsHmHsH\>ކDFf?lTu$ & F T^`a$$a$k$$Ifl0\ # 064 la$If ?kԈ*v,| $ & Fa$$ & F 88^8`a$$ & F 8`a$$a$$ & F T^`a$Ҏ@B 02bƐLlk$$Ifl0\ # 064 la$If$a$ƐȐؐ<*,(t$ & F  ^`a$$a$$Ifk$$Ifl0\ # 064 la ,npVҕԕttk$$Ifl0\ # 064 la$If$a$$ & F \ 88^8`a$ NZ\f|l($a$k$$Ifl0\ # 064 la$IfDFnژ.ƙ pܚ6\lBD$ & F a$$ & F 88^8`a$$ & F 88^8`a$$a$$ & F 8`a$ 02tҞԞNZ\fD|tk$$Ifl0\ # 064 la$If$a$ `bpt$ & F 8^`a$$a$$Ifk$$Ifl0\ # 064 la P@*Vʣ,Lj h$If$a$$ & F 88^8`a$ҦhjBDT$Ifk$$Ifl0\ # 064 la$&LfȪ8tt___$ & F @ 88^8`a$$ & F p^`a$$a$k$$Ifl0\ # 064 la$If 8ȫrجPtNj F$If$a$ $ & F 8a$$ & F 88^8`a$$ & F @ 88^8`a$,.FP^(:dt@\Էַĺ,:^x`XZr ph.0lzVX5>*B*\ph 5>*\H*6]mHsH B*phXұԱ&(2fhx($Ifk$$Ifl0\ # 064 laܲNP^:txxxxxc$ & F 88^8`a$$ & F 8`a$$a$k$$Ifl0\ # 064 la$If `ܵjƶ@ڷ >\¹hjF$If$a$$ & F p^a$$ & F 88^8`a$Իڼ0H044$Ifk$$Ifl0\ # 064 la*,:>tl\lll$ & F ^`a$$ & F a$$ & F 8^`a$$a$k$$Ifl0\ # 064 la$If >x`dL8^Z$If$a$$8^8a$$ & F h8^8`a$$ & F 8`a$$ & F a$JLp(*4hjzL@|L$Ifk$$Ifl0\ # 064 laprDDxhhhh$ & F h`a$$ & F 8`a$$a$k$$Ifl0\ # 064 la$If DD~&V^~b Rz$If$ & Fh^h`a$$ & Fa$$a$$ & F h^`a$z|^`.0:dfv l,$Ifk$$Ifl0\ # 064 la Frtllll\$ & Fp^p`a$$ & Fa$$ & F ^`a$$a$k$$Ifl0\ # 064 la$If Z<npT\ 6h$ & F hp^p`a$$ & F ^`a$$^a$$ & Fp^p`a$`4^6p$If$a$$ & F  p^p`a$$ & F  ^`a$$^a$$ & F p^p`a$68z".0:Z\l|Xk$$Ifl0\ # 064 la$IfjlzD,t_OO$ & Fp^p`a$$ & F hpp^p`a$$ & F ^`a$$a$$Ifk$$Ifl0\ # 064 la ,VB<\@n` & F$a$$ & F hpp^p`a$|+Ao nv5\ 5>*\5>*B*\ph6]mHsH B*phZ|~ "PR$|t<k$$Ifl0\ # 064 la$IfRbz|~+o & Fk$$Ifl0\ # 064 la$If *Jn PF|k$$Ifl0\ # 064 la$If & FFdfp>@Vtv J4l & Fk$$Ifl0\ # 064 la$IfJp @ & F & F,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH @@@ Heading 1$$@&a$5\mHsH@@@ Heading 2$$@&a$5\mHsH:@: Heading 3$@&5\mHsH8@8 Heading 4$$@&a$6]<@< Heading 5$$@&a$ 5>*\6`6 Heading 6$@& 5>*\<A@< Default Paragraph FontJC@J Body Text Indent$`a$mHsH."@. Caption$a$6]P}#n$01mnst#$KL7_2y:T. / "#-X0 !"r#s###$$$D$h$$$ %p%B&C&U&&&&4'Q''((/([(y((( )M)))***1*R*p*****@+A+++1,t,u,,,--------------- . .".#.<.[.\........///!/"/'/C/D/L///////"0O0r0s000 1y1111+2P22I3J3g33333333341424J4P4Q4V4}4~44444444585g5555 6J6m6666/7a7{7777818R889 9$9P9Q9u999999:::.:e:f:k:::::::1;2;9;r;;;;<Q<j<<<=8=`=~== >&>@>a>>>>Z?[?w?x????????@C@D@e@@@@4A5AMAAAAAAAAAA%B&B-BmBBBBBCICsCCCCCD5DODdDDDD$E^EEEEEE FQFRFdFvFwFFFFFFFFFFF5G6G=GsGtGGG-HHHHHHH IGIHIZIlImIIIIIIIIIII J!J(JRJJJJJJAKcKKKKK L!L=L^LLLM&M'M?McMvMwMMMMMMMN N NN(N)N1NRNSNcNNNNNNO/O~OO P"PCPjPPQQ[Q\QnQQQQQRR%R7R8RPR_R`ReRRRRRRRRRS6SeSfSSSSBTTTTTUU'UUUUVbVcVVVVVV"W#W5WGWHW`WqWrWwWWWWWWWXX X>X]X{XXXXXYLYYYYYZ8ZKZcZ}ZZ [1[?[T[j[[[[[[\&\'\H\\\\\\\)]*]/]Y]Z]b]]]]]]]&^_^^!_=_}____`?`_````a#a2azaaaaaaa b0b1bRbbbbbbbbbbcccCcDcTcccccd*deddeebeeeee f7f8fafbff gNgghNhOhchhhhh ii i2i3iKiuivi{iiiiiii j!j1jnjjjjj!klkkkkkkkllPlgllll m?Ɛ,8>DzRFJ`R$EWq2t|R$[dU?s?y"M|R$Af,=d)|b$q+2zy:|R$&?M0(*AT~> |R$!|슗h{4|R$Bl7L:-7rN|b$]]t#ȀT/;|@0(  B S  ?P} Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.doc Vlatka RozmanJC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\DDD radionica 2005 tekst.docu6C nڹ#e`(_,bJHo?ieq.Tigio.lPxQl@xġYr|Fu̒KwH88^8`OJPJQJ^Jo(-T^T`CJOJQJo(pp^p`OJPJQJ^Jo(- @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h^`CJOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ,,^,`OJQJo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(TT^T`OJPJQJ^Jo(-p^p`CJOJQJo(  ^ `OJPJQJ^Jo(- \ ^ `CJOJQJo( ,,^,`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ll^l`OJQJo( hh^h`OJQJo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( | | ^| `OJQJo( LL^L`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(88^8`OJPJQJ^Jo(-T^T`CJOJQJo(pp^p`OJPJQJ^Jo(- @ ^ `CJOJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h^`CJOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h^`CJOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ,{,^,`{OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(88^8`OJPJQJ^Jo(-T^T`CJOJQJo(pp^p`OJPJQJ^Jo(- @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(88^8`OJPJQJ^Jo(-T^T`CJOJQJo(pp^p`OJPJQJ^Jo(- @ ^ `CJOJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h^`CJOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( xx^x`56o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`CJOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(88^8`OJPJQJ^Jo(-^`CJOJQJo(  ^ `OJPJQJ^Jo(-   ^ `OJQJo( xx^x`OJQJo(o HH^H`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(88^8`OJPJQJ^Jo(-T^T`CJOJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(88^8`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(88^8`OJPJQJ^Jo(-T^T`CJOJQJo(pp^p`OJPJQJ^Jo(- @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h^`CJOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(  tt^t`OJQJo(o DD^D`OJQJo(   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( TT^T`OJQJo(o $$^$`OJQJo(h^`CJOJQJo(^`OJPJQJ^Jo(-$p^$`CJOJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(T^T`CJOJQJo(  ^ `OJPJQJ^Jo(-\  ^\ `CJOJQJo( xx^x`OJQJo( HH^H`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(_,b 80HYrGGNGG0u6C +io.lGD)UpaO?ie#es@-GFu`\KwQlTi^W{6 _>F>      F        (#        >F>F     (#        >F>F     F        F        ZN        >F>      >F>F>    F        u<        F        >F>      >F       >        >F>      F        "\        F>F      F>F      \........///!/"/'/C/D/L//////333333341424J4P4Q4V4}4~4444444Q9u999999:::.:e:f:k:::::::1;2;?@C@D@e@@@@4A5AMAAAAAAAAAA%B&BEEEE FQFRFdFvFwFFFFFFFFFFF5G6GHHHH IGIHIZIlImIIIIIIIIIII J!J?McMvMwMMMMMMMN N NN(N)N1NRNSNcNNNnQQQQQRR%R7R8RPR_R`ReRRRRRRRRRVVVVV"W#W5WGWHW`WqWrWwWWWWWWWXX[\&\'\H\\\\\\\)]*]/]Y]Z]b]]]]]]a b0b1bRbbbbbbbbbbcccCcDcTcccchhhhh ii i2i3iKiuivi{iiiiiii j!jDphpypzppppppppppp q qqHqIqXqqqguuuuu%v&v8vJvKvcvivjvovvvvvvvwwxxxxyOyPybytyuyyyyyyyy z zzzzR}@O}O},2O}O} !".#.$.%.&.'.(.).*.+.,.0.1.3.4.5.6.7.8.9.:.<.>.?.@.B^C^D^E^F^G^I^J^L^M^N^P^Q^R^S^V^W^X^Z^]^^^_^`^c^d^e^f^h^i^j^k^l^m^n^o^p^r^s^t^u^v^wjxjyjzj{j|P}0000000 0.0:0F0@0J0L0N0P0R0T0V0X0Z0\0d0f0j0l0n0p0r0t0v0x0|0000@00000000000000000000000000000000000000000@00000UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New"1hu]F:T Tg4!0d~P} 2q Vlatka Rozman Vlatka Rozman Vlatka RozmanOh+'0   < H T`hpxVlatka RozmanolatVlatka RozmanolatlatNormalRVlatka Rozmano58tMicrosoft Word 9.0@@6xX5@f}" Tg՜.+,0 hp|  PF4~ Vlatka Rozman Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry Fp-31Table|WordDocument.nSummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPoolp-3p-3  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q