Pregled bibliografske jedinice broj: 263971
Bioetika i kultura dijaloga u medicini
Bioetika i kultura dijaloga u medicini // Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije / Valjan, Velimir (ur.).
Sarajevo: Franjevačka teologija u Sarajevu, 2006. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 263971 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bioetika i kultura dijaloga u medicini
(Bioethics and culture of dialogue in medicine)
Autori
Gosić, Nada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije
/ Valjan, Velimir - Sarajevo : Franjevačka teologija u Sarajevu, 2006
Skup
Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 31.03.2006. - 01.04.2006
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
bioetika; dijalog u medicini; bioetički problemi; paternalizam; suradnički odnosi
(bioethics; bioethical problems; dialogue in medicine; paternalism; cooperating to patient)
Sažetak
Ovaj rad nastaje na tragu definicije bioetike, točnije onog dijela u kojem se bioetika određuje kao interdisciplinarna znanost. S obzirom da svaki sadržaj bioetike naglašen u njenim definicijama zahtijeva posebnu analizu, poglavito u dijelu interdisciplinarnosti, u ovom radu predstavlja se nužnost interdisciplinarnosti u medicini, odnosno potreba da se zamisli medicinskih, humanističkih i društvenih znanosti o pitanjima koja su po svojoj naravi bioetička, usmjere, skupe i razmotre u bioetici, znanstvenom području koje je upravo s tom svrhom i nastalo. Gledajući tako s postignutom interdisciplinarnošću otvara se prostor za kulturu dijaloga. Stoga se kultura dijaloga u ovom radu određuje kao: 1. prostor u kojem se stječu saznanja o karakteru bioetičkih problema nastalih u medicini, u kojem se ona teorijski i praktično testiraju, rješavaju nastali konflikti, te izgrađuje svijest o potrebi aktualizacije takvog vrijednosnog sustava u kojem će se uz zdravstvenog djelatnika i pacijent osjećati pozvanim da ravnopravno razmišlja, unosi svoje stavove i sudjeluje u odlučivanju ; i 2. kao prostor interakcije medicinskih znanstvenika i djelatnika sa znanstvenicima i djelatnicima humanističkih određenja. Tek s postojanjem ova dva uvjeta može se govoriti o kulturi dijaloga, u suprotnom, rad pokazuje, “ stupa na snagu” zastupljenost stajališta onih disciplina koje odabira sudionik koji se u dijalogu osjeća dominantnim.
Izvorni jezik
Hrvatski
