ࡱ> bjbj]] 4??KAPP8<2,|,^^L+++++++$2.0+u+6,u%u%u% +u%+u%u%*O+p WI) *+L,0|,+:1#l1,O+1O+8u%++%d|,1P p:Mr.sc. Iva Sorta-Bilajac, dr.med. Prof.dr.sc. Ivan `egota Katedra za druatvene znanosti Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci B. Branchetta 20, 51 000 Rijeka iva.sorta@medri.hr ANALIZA KNJIGE LEO PESSINI:  DISTANAZIJA-DO KADA PRODU}AVATI }IVOT? PRVI KONGRES PALIJATIVNE SKRBI HRVATSKE sa meunarodnim sudjelovanjem povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi - 7. listopada 2006. Zageb, 05.-07. listopada 2006. Sa~etak Knjiga Brazilca prof.dr.sc. Lea Pessinija "Distanazija - do kada produ~avati ~ivot?" - koja je objavljena 2001. u Sao Paolu, a u nas u Rijeci 2004. - pro~eta je mialju da su ~ivot i smrt dva nerazdvojna pola ljudske stvarnosti i da je za svaki od njih potrebno stanovito znanje i umijee. Na jednoj strani to je umijee ~ivljenja a na drugoj umijee umiranja. Potonje je dosad u odnosu na prvo bilo uvelike potiskivano ili ak ignorirano, no danas ono dobiva podjednaku va~nost kao i umijee ~ivljenja. Naime, u vremenu u kojem ~ivimo sve je razvidnije da treba moi i znati umrijeti u dostojanstvu i bez boli i patnji, a ne samo ~ivjeti u blagodati i miru. Zbog toga se nikad nije tako u estalo i u razli itim druatvenim krugovima i na svim stranama svijeta raspravljalo o pitanjimja smrti i umiranja kao danas. Manje viae sve te rasprave kreu se oko pojma eutanazije - koji je vrlo star i dobro poznat pojam sa svim svojim varijantama i komponentama - i u pravilu zavraavaju izjaanjavanjem "za" ili "protiv". S ovom, pak, knjigom i uvoenjem pojma  distanazija u svjetsku i hrvatsku bioeti ku literaturu, takvim se raspravama otvaraju aire pespektive i pru~a bogatija argumentacija za produbljeno promialjanje spona ~ivota i smrti. O autoru Prof.dr.sc. Leo Pessini, autor knjige "Distanazija - do kada produ~avati ~ivot?" (1, 2) istaknuti je ju~noameri ki bioeti ar koji je prije nego ato se po eo baviti bioetikom bio sveenik i dvadesetak godina obavljao ulogu bolni kog kapelana u Klini koj bolnici Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Sao Paulu. Tu je on u susretima s umiruim ljudima, njegovateljima i lije nicima stekao bogato iskustvo o pitanjima smrti i umiranja koja su ga po ela i teorijski zanimati, ato ga je na koncu kao moralnog teologa odvelo u vode bioetike. Polovicom '80-ih u dva je navrata po godinu dana boravio u Sjedinjenim Dr~avama, gdje je u susretu s izvornim bioeti kim idejama airio i produbljivao svoje teoloako-bioeti ke vidike, posebno se zanimajui za pitanja eutanazije i razlike i sli nosti u njenom poimanju u Latinskoj i Sjevernoj Americi. To mu je bila i tema magistarskog rada koji je obranio 1990. na Papinskom teoloakom fakultetu u Sao Paulu, gdje je takoer nekoliko godina kasnije i doktorirao na temi o aktualnim problemima bioetike. Kao prvi doktor bioetike u Brazilu, i vjerojatno aire na ju~noameri kom kontinentu, vrlo je zaslu~an za promicanje bioetike u Latinskoj Americi i osnivanje Brazilskog bioeti kog druatva. No njegova je svakako najvea zasluga ato je u aktualne rasprave o pitanjima smrti i umiranja unio jedan novi pojam koji se nalazi u naslovu ove knjige - distanazija. Iako se Pessini odri e svog autorstva nad tim terminom, tvrdei da je rije  o neologizmu gr kog porijekla koji u portugalskom jeziku zna i "polaganu, bolnu smrt u velikoj patnji", vjerojatno e njegovo ime ostati trajno vezano uz taj neologizam. Naime, zahvaljujui upravo Pessiniju i ovoj njegovoj knjizi taj pojam ulazi u bioeti ku svakodnevnicu i mogue je da ubrzo dostigne popularnost svog pandana "eutanazija". No, zasad je distanazija joa uvijek nedovoljno ili nikako poznat pojam ne samo meu lije nicima nego ak i meu samim bioeti arima. `to zapravo ta nova rije  zna i? Definicija distanazije Pojam distanazije joa uvijek je slabo poznat kako hrvatskim medicinskim krugovima, tako i svjetskoj akademskoj zajednici, o emu svjedo i injenica da se utipkavanjem termina  disthanasia kao klju ne rije i pri pretra~ivanju Medline-a dobiju podaci o samo dva znanstvena rada, dok se utipkavanjem termina  dysthanasia dobiju podaci o njih jedanaest (3-15). Zanimljivo je za primijetiti da, od 13 spomenutih radova, ak pet proizlazi iz pera eakih autora. Radovi su, ina e, pisani u etiri vremenska ciklusa: sedam ih je nastalo u periodu 1970-1975, jedan 1983, tri u periodu 1991-1995, te zadnji 2005. Po kontekstu unutar kojeg razmatraju distanaziju mogli bi se podijeliti na etiri tematske cjeline: 1) opa filozofsko-medicinska razmatranja; 2) distanazija u gerijatrijskoj psihijatriji; 3) distanazija u traumatologiji; 4) distanazija u onkologiji. `to podrazumijevati pod distanazijom? Autor istoimene knjige definira distanaziju kao  polaganu, bolnu smrt u velikoj patnji , odnosno  bezmilosno produ~avanje ~ivota (16). Radi se o neologizmu gr kog porijekla, u kojem prefiks dys ima zna enje  in s greakom . Dakle, distanazija, etimoloaki, zna i pretjerano produ~avanje agonije, patnji i smrti pacijenta. Termin se mo~e koristiti i kao sinonim za beskoristan i uzaludan tretman, koji ima za posljedicu medicinski potpomognutu polaganu i produljenu smrt praenu patnjom. Takvim ponaaanjem ne produ~uje se ~ivot  uzimajui u obzir njegovu kvalitetu - nego proces umiranja. U Europi se za takve situacije naj eae koristi francuska sintagma  terapijska ustrajnost (L acharnement thrapeutique), u SAD-u  medicinska beskorisnost (medical futility),  beskorisni tretman (futile treatment) ili jednostavno  beskorisnost (futility). U okvirima rasprave o distanaziji preporu ljivo je koristiti se sintagmom  futile treatment (16). Pitanje koje se u ovom kontekstu direktno namee je: do kada produ~avati proces umiranja kada viae ne postoji nada za ~ivot, kada u toj fazi bolesti svaki terapijski postupak samo odgaa neizbje~no i produljuje agoniju i ljudsku patnju? Kome koristi odr~avati osobu  mrtvo-~ivom ? Konceptualna jasnoa na ovom polemi kom podru ju multisemanti kih izraza od iznimne je va~nosti. Na jednom kraju nalazi se eutanazija kao  milosrdna smrt , na drugom, pak, distanazija kao  bezmilosno produljenje agonije, patnje i odgaanje smrti . Izmeu te dvije krajnosti je stav koji poatuje ljudsko dostojanstvo i atiti ~ivot, a kojeg mnogi bioeti ari definiraju kao  ortotanazija . Gr kim prefiksom orto (=korektan), ortotanazija sadr~ava smisao smrti  u svoje vrijeme , bez nepotrebnog skraivanja ni produ~avanja procesa umiranja i bez dodatnih patnji (16). Ortotanazija je, za razliku od eutanazije ili distanazije, osjetljiva na proces humanizacije smrti. Pozicija distanazije unutar ciljeva suvremene medicine Dobar pristup izu avanju pitanja distanazije mo~e biti upravo pokuaaj problematiziranja i specificiranja ciljeva medicine. Pri tome veliku pa~nju treba posvetiti djelovanju Hastings Centra, pionira bioetike u svijetu koji je joa 1993. zapo eo Projekt o ciljevima medicine, koji je koordinirao jedan od osniva a Centra (ujedno jedan od vodeih svjetskih bioeti ara) Daniel Callahan. U njemu, izmeu ostalog, stoji: Je li medicina umijee ili znanost? Je li to humanisti ki poduhvat sa znanstvenom komponentom ili znanstveni poduhvat sa humanisti kom komponentom? Nemamo kona ne odgovore na ta stara pitanja. Samo potvrujemo potrebu da svaka vrsta vizija ciljeva medicine uklju i umijee humane procjene pred neizvjesnoau, humanisti ke i moralne vrijednosti i rezultate obazrive znanosti. Medicina koja istodobno nastoji biti asna, uravnote~ena, pristupa na, podupira ka i nepristrana treba stalno razmialjati o svojim ciljevima (17). Prije ula~enja u same ciljeve medicine, potrebno je rasvijetliti dva klju na koncepta u okvirima kojih mo~emo prou avati fenomen distanzije: zdravlje i bolest.  Dobra medicina , na elno, postavlja u srediate zbivanja ljudsko bie koje je bolesno a ~eli biti zdravo. Prema definiciji SZO zdravlje je stanje potpuna tjelesnoga, duaevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nemoi. Postizanje najviae mjere zdravlja jedno je od temeljnih prava ovjeka (18). Koncept bolesti se, pak, mo~e definirati kroz etiri termina prisutna u engleskom jeziku: malady, disease, illness i sickness (17).  Malady pretpostavlja razli ita stanja - osim bolesti  koja ugro~avaju zdravlje. Obuhvaa deficijentnost, ranjavanje i defektnost. Tako je mogue "malady definirati kao stanje u kojem osoba trpi, ili postoji opasnost da e trpjeti bilo kakvo zlo.  Disease je loae fizioloako ili duaevno funkcioniranje, prema statisti ki standardiziranim normama, koje uzrokuje bolest, deficijentnost, ili poveava mogunost prerane smrti.  Illness je subjektivan osjeaj osobe ija je duaevna ili fizi ka dobrobit odsutna ili oslabljena, odnosno, oslabljeno je uobi ajeno funkcioniranje.  Sickness je percepcija koju ima druatvo o zdravstvenom stanju osobe. Uopeno, to je vanjska percepcija da osobi nije dobro, u duaevnom ili fizi kom pogledu. Uzimajui u obzir navedene koncepte, mo~e se problematizirati tri osnovna cilja medicine (17). Prvi je spasiti i produ~iti ~ivot. Meutim, ato taj cilj zna i danas, u okvirima suvremene medicinske tehnologije, kada postoje ureaji koji mogu odr~ati tijelo na ~ivotu  do daljnjega ? Do kojih granica medicina mo~e i smije produ~avati ~ivot i tko je taj koji e moi, smjeti i znati rei: dosta! Jedna od Potter-ovih definicija bioetike jest da bi bioetika trebala biti kontrolor znanosti i upozoriti na to da li danas znanost smije sve ono ato mo~e (19,20). Upravo u kontekstu rasprave o distanaziji ova definicija dobiva punu te~inu i konkretnu, prakti nu primjenu. Drugi cilj medicine je poboljaavanje i odr~avanje zdravlja. No, ato to zna i u doba u kojem  uz nezamislivo visoke troakove  zdravlje mo~e biti podareno nedonoa etu koje te~i manje od 1000 grama ili gerijatrijskom pacijentu koji je dostigao dob od 100 godina? Zar zaista ne ~elimo (ili ne mo~emo) prihvatiti koncept bolesti i smrti kao sastavni dio ~ivota? Trei tradicionalan cilj medicine je ubla~avanje boli i patnjeBt T V f h j x < N P " $ & ȸ䰨lYlYlPDhmmhd5mHsHhd5mHsH%hB,m5CJOJQJ^JaJmHsH+hdhd5CJOJQJ^JaJmHsH%hd5CJOJQJ^JaJmHsHhB,mhB,mmHsHhB,mmHsHhdmHsHhw[mHsHhB,mCJOJQJ^JmHsHhB,mCJOJQJmHsHh CJOJQJmHsHhw[CJOJQJmHsHhdCJOJQJmHsHDt B h j P " $ & d f v 2^$dh`a$gdc$dha$$dha$ $^a$gdB,mgdB,mdhgdB,mdh& @ T ` d f t v   ^ pr" 2^" #$$$+,,N-T-ñ䣑{{sdhw[6CJOJQJmHsHhw[OJQJhB,mhw[h CJOJQJmHsH#hchc5CJOJQJmHsHhcCJOJQJmHsH#h hw[5CJOJQJmHsH#h h 5CJOJQJmHsHh 5CJOJQJmHsHhw[CJOJQJmHsHhB,mCJOJQJmHsH'^$$$+h5:;\BLnbpbb`edistanazije jer je on kraanin, sveenik, teolog i filozof koji je bio, kao ato rekosmo, i bolni ki >kapelan. Za njega je ~ivot ujedno i su~ivot sa smru. Naa ~ivot se ve >jednom dogodio, ali iz perspektive kraanske vjere, on e se opet >dogoditi. Za kraane ~ivot jest sastavnica  druatvenog ina, a smrt je >njegov sastavni dio. Stoga autor zagovara  dostojanstveno ~ivljenje >vlastite smrti iji je danas najvei protivnik  moderna tehnologija koja >i jest dovela do distanazije. Moderna medicina, potpomognuta silnim >razvojem tehnologije esto puta postaje  sama sebi svrhom i od nje se tra~i > udo da bi se nadvladala smrt. Tako ona zaboravlja da ne mo~e ovjeka >izlije iti od dimenzije smrtnosti. Jer,  ovjeku je sueno jednom umrijeti , pa >svialo se to nekome ili ne. Jasno da takvo razmialjanje danaanjem ovjeku >donosi nelagodu, ali je smrt uvijek prisutna. I tehnologija mora slu~iti >~ivotu, a ne slu~iti se ~ivotom. Dakle, pacijenta treba uvesti u scenarij, >u srediate zbivanja, a ne ga samo prepustiti aparatima. Na ideju >sakralnosti ~ivota autor nadovezuje i modernu ideju  kvalitete ~ivota" i >pokuaava obje teorije pomiriti. Prema kraanskom shvaanju mi smo i >sustvaratelji s Bogom u smislu usavraavanja nastavljanja Bo~jeg djela. Kad >ka~emo da je da ~ivot svet, ujedno velimo i da je nepovrediv, a on to i >jest u odnosu na Boga jer je Bog jedini gospodar ~ivota. Meutim, taj >~ivot treba biti ~ivljen u dostojanstvu i u ovom zemaljskom vremenu, ato >zna i da mora imati i svoju kvalitetu. Ideja kvalitete uklju uje naau >odgovornost oko na ina ~ivota, u smislu da od Boga nam darovani ~ivot >postane dostojan, lijep, potpun i sretan. Gledano tim o ima mi nismo >konkurenti Bogu u tom procesu. Nepovredivost i nedodirljivost je jedan >vid koji je bio razvijen u starijoj teologiji, a kvaliteta, koju opet >treba uzimati s dozom opreza, je novija datost moderne filozofije i >teologije. Time se jasno upozorava da i u bioeti kom promialjanju itekako >treba voditi ra una o teoloakom shvaanju ~ivota jer je ono daleko aire od >onog bioloakog. Medicina mo~e u iti od teologije, a teoloaka etika od >medicine. Autor takoer sna~no naglaaava ideju solidarnosti i nade pri umiranju:  >Ja mislim da isto kao ato smo bili pomagani da se rodimo, tako moramo biti >pomagani i da umremo. Mi se nismo rodili znajui sve, pomagali su nam da >nau imo govoriti, da nau imo hodati, hraniti se, ~ivjeti s drugima. Ni u >posljednjim trenucima ~ivota nije druk ije. Kod krajnje ranjivosti dolazi >do maksimalne solidarnosti. Sa znanstvene to ke glediata: stru na >sposobnost; s humane to ke glediata: osjeajno prisustvo; s duhovne to ke >glediata: dimenzija nade. Na koncu, skreemo pa~nju itatelju na va~nu injenicu koja pro~ima ovu knjigu a to je da >ju~noameri ki bioeti ari, premda su se veinom akolovali u SAD-u, imaju >druk ije bioeti ko promialjanje od  ameri kog . Za njih je puno va~nije >pitanje kako se koristi moderna medicinska tehnologija od njezine >dostupnosti airokim slojevima. Dok ameri ka bioetika sna~no naglaaava >autonomiju pojedinca i prete~ito govori o "ja", ju~noameri ka radije govori o  mi i umjesto >individualizma isti e solidarnost, pravednost, jednakost. Stoga se ovaj >ju~noameri ki pravac mo~e smatrati osvje~avajuim u bioeti kim promialjanjima >na svjetskoj razini, i za o ekivati je da e imati stanoviti utjecaj na sve dosadaanje bioeti ke koncepcije, posebice na >onu  ameri ku , i da e voditi ka uspjeanijem rjeaavanju svjetskih bioeti kih >pitanja i problema. Dr~imo da za ovu knjigu mo~emo rei da predstavlja novo promialjanje o ulozi i svrsi >medicine, o dostojanstvu ovjeka i ~ivota, pogotovo u onim zadnjim >trenucima kada se ovjekov ~ivot gasi i neumitno bli~i kraju i kada ljudsko >dostojanstvo mo~e biti ugro~eno uskraivanjem dostojanstvenog >umiranja i smrti. Literatura Pessini L. Distansia: At quando prolongar a vida? So Paulo: Editora do Centro Universitrio So Camilo, Edies Loyola; 2001. Pessini L. Distanazija: do kada produ~avati ~ivot? Rijeka: Adami, Medicinski fakultet u Rijeci, Hrvatsko bioeti ko druatvo, Teologija u Rijeci; 2004, str. 225-6. Soberon-Acevedo G, Garcia-Viveros M, Narro-Robles J. New challenges for humanism in medical practice. Salud Publica de Mexico 1994;36:541-51. Klauber E. Problems of length of terminal care and disthanasia in patients with female genital cancer. Ceskoslovenska Gynekologie 1972;37:176-9. Gutierrez_Samperio C. Bioethics in the face of death. Gaceta Medica de Mexico 2001;137:269-76. Vojtechovsky M. Ethical dilemmas in geriatric psychiatry. Ceskoslovenska Psychiatrie 1995;91 Suppl:S45-52. Pinto VF. Between life and death, a reason for hope (an ethical assessment of euthanasia, dysthanasia and orthothanasia). Servir 1991;39:8-22. Pondelicek I, Konigova R. The problem of euthanasia and dysthanasia in burns. Burns, Including Thermal Injuri 1983;10:61-3. Dock W.  Dysthanasia -the lot of the shackled sick. N Y State J Med 1975;75:842. Cantero Gomez F. The struggle against death:dysthanasia. Revista Espanola de Anestesiologia y Reanimacion 1972;19:495-504. Parafiniuk W. Problems of contemporary medical deontology. Dysthanasia. Przeglad Lekarski 1972;29:643-6. Dub O. Deliberations on dysthanasia. Casopis Lekaru Ceskych 1970;109:1045. Blecha J. Comment on the article by o. Dub: Dysthanasia the ultimate destiny of man. Casopis Lekaru Ceskych 1970;109:1043-5. Dub O. Dysthanasia. Casopis Lekaru Ceskych 1970;109:329-32. Sorta-Bilajac I, Pessini L, Dobrila-Dintinjana R, Hozo I. Dysthanasia: the (Il)legitimacy of Artificially Postponed Death. Medical Arhives 2005;59:199-202. Pessini L. Introduo. In: Pessini L. Distansia: At quando prolongar a vida? So Paulo: Editora do Centro Universitrio So Camilo, Edies Loyola; 2001. p. 29-39. The Goals of Medicine: Setting New Priorities. Hastings Center Report 1996; Special Suppl:S1-27. Medicinski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod  Miroslav Krle~a ; 1990. p. 977. Segota I. New Medical Ethics The Theme. Drustvena istrazivanja 1996;5:519-521. `egota I. Bioetika. In: `egota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena d.o.o. Zagreb; Rijeka: Medicinski fakultet u Rijeci; 1997. p. 62-64. Assemble Parlamentaire du Conseil de l Europe. Recommandation 1418 de 1999. Available from: URL: http://assembly.coe.int/Documents/AdoptedText/ta99/FREC1418.htm Beauchamp TL, Childress JF. Respect for Autonomy. In: Beauchamp TL, Childress JF. Principles of Biomedical Ethics. 5th ed. New York: Oxford University Press; 2001. p. 57-69. Agich GJ. Autonomy. In: Agich GJ. Dependance and Autonomy in Old Age. Cambridge: Cambridge University Press; 2003. p. 6-11. >     PAGE 1 PAGE 9 PAGE 1 PAGE 9 u4v6v`vvwwwxxxx8y:yyy\z^zzzzz{{,|.|||\}^}}}}}|~~~68ʀ̀XZz| *,FH܅ޅtv&6FHڈ܈np"$h CJOJQJmHsHhw[<CJOJQJmHsHhw[CJOJQJmHsHT$Zpr:<LTNP :<02ΑБ*,ƓȓDFpЖ.䵨p(hB,mhw[CJOJQJ^JaJmHsH(h`hB,mCJOJQJ^JaJmHsHhB,mhw[5aJmHsHh hw[PJmHsHh h \^JmHsH#h hw[6CJOJQJmHsHhw[<CJOJQJmHsHhw[CJOJQJmHsHh CJOJQJmHsH'^npЖҙƛ`V(0h  & Fdhgdc $ & Fdha$ & Fdh^`gdc$ & Fdha$gdB,m$ & Fa$$a$$dha$ $dh`a$.0fhnp~л~papYUYUYUYUKEK hw[0Jjhw[0JUh{"@jh{"@Uhw[<CJOJQJmHsHhw[CJOJQJmHsH(h hw[CJOJQJ^JaJmHsH+hB,mhw[6CJOJQJ^JaJmHsH"h`CJOJQJ^JaJmHsH(hB,mhw[CJOJQJ^JaJmHsHhchc5OJQJ^JaJhchc5OJQJ^J"hw[CJOJQJ^JaJmHsHhxԦz $Ldh^La$$<dh^<a$gd & Fdhgd` $ & Fdha$ªĪƪʪ̪تڪܪު hw[CJOJQJmHsHh{"@hj0JmHnHuhw[ hw[0Jjhw[0JUhw[0JmHnHuƪȪʪ $Ldh^La$&`#$&`#$2 0 0&P . A!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH8`8 Normal_HmH sH tH X@X  Heading 1$$Ldh@&^La$CJOJQJ^JV@V  Heading 2$$dh@&a$5CJOJQJ\^JX@X  Heading 3$d@&5CJOJQJ^JmHsHuDA`D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k (No List 4 @4 Footer  !.)@. Page Number4@4 Header  !6U!6 Hyperlink >*B*phLB@2L Body TextdCJOJQJmHsHulC@Bl Body Text Indent$dh`a$CJOJQJ^JmHsHu@J@R@ cSubtitle5CJmHsHtHPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 8L &3@@@C& T-u$.+-/VWY[^h,.XZ\  "&-/3:<C!!!!8@0(  B S  ?!"9:  &(EG]^ghuv}~79OP{|z { ] _ LMcdikmpwxLOvw*.ij""""""$$$$$$&&''((S)T)V)Z)E,H,....000011111111)2*2r2s22233F3G333334444'4(4n4o444 5555X5Y5p5q55555663646x6y66677V7W77777/808v8w88899M9N99999+:,:~::::;;a;b;;;;;;<<<U<Z<b<d<l<m<<<<<G=H=T=U=====/>0>x>y>>>B?C?????@@?@@@@@@@@@@@nAoAvAwAxAzAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB B BBBBBAGBGGG8I9IaJbJkJlJJJKKKKKKKKKKKKKLL LLLL&L)L3L6L9L!"9:WX'(FGKMcdLM-.j"k"''((Y)Z)G,H,..11116:7:X<Z<@@@@nAoABBBB3C4CCCCCDDE EYEZEEE=F>FFFGGAGBGGGHHHH8I9IIIJJJJfKgKKKKKKKKKKKLL6L9L"X(GMk""'(@@oAB C4CjCCCCxDDD EF>FcFFFAGGGaIIKKKKKKKKKKKKLL L L&L'L6L9LbJkJKKKKKKKKKKLL6L9L r *:V{[=%(?20;L 3Nv4Qp25F|0hh^h`o(.88^8`>*o() ^`OJQJo( ^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.hh^h`o(.88^8`>*o()88^8`o()^`4Qp3Nr {[=%5F|(? L axc{"@w[jB,m` dKK@p$%&8L ,:BFPR`UnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x ArialI. ??Arial Unicode MS71 Courier;WingdingsA$BCambria Math"1hvvYFV @ &V @ &Yr4KKm3qHP?d2!xx /EUTANAZIJA SA GLEDI`TA VEIH SVJETSKIH RELIGIJA AdministratorNIKOLAUS,        Oh+'0|   , 8 D P\dlt0EUTANAZIJA SA GLEDITA VEIH SVJETSKIH RELIGIJAAdministrator Normal.dotm NIKOLAUS2Microsoft Office Word@@8I@ěI)@ěI) V @՜.+,04 hp   Medicinski fakultet u Rijeci&K 0EUTANAZIJA SA GLEDITA VEIH SVJETSKIH RELIGIJA Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdefghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry F`8^I)1Table^1WordDocument4SummaryInformation(wDocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q