Pregled bibliografske jedinice broj: 260707
Numeričko modeliranje pri optimiranju vjetroturbina i vjetroelektrana
Numeričko modeliranje pri optimiranju vjetroturbina i vjetroelektrana // CD zbornik 7. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENO-STRUČNOG SAVJETOVANJA ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA - DUBROVNIK 2006 i 2. MEĐUNARODNOG FORUMA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE / IIjaš, Branko (ur.).
Zagreb: Energetika marketing, 2006. str. 1-23 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 260707 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Numeričko modeliranje pri optimiranju vjetroturbina i vjetroelektrana
(Numerical Modelling in Optimization of Wind Turbines and Wind Power Plants)
Autori
Matijašević, Branimir ; Guzović, Zvonimir ; Lalić, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
CD zbornik 7. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENO-STRUČNOG SAVJETOVANJA ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA - DUBROVNIK 2006 i 2. MEĐUNARODNOG FORUMA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE
/ IIjaš, Branko - Zagreb : Energetika marketing, 2006, 1-23
Skup
7. MEĐUNARODNO ZNANSTVENO-STRUČNO SAVJETOVANJE ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA - DUBROVNIK 2006 i 2. MEĐUNARODNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 04.10.2006. - 06.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
vjetroturbina; vjetroelektrana; numeričko modeliranje; optimiranje
(wind turbine; wind power plant; numerical modelling; optimization)
Sažetak
Korištenje vjetra kao obnovljivog izvora alternativne energije već je duže vrijeme prisutno u razvijenim zemljama. I u Republici Hrvatskoj dolazi do povećanja aktivnosti oko izgradnje novih vjetroelektrana ali i proizvodnje vjetroturbina. Da bi sama vjetroturbina postigla maksimalnu iskoristivost potrebno je za danu lokaciju (brzinu vjetra) odabrati optimalnu konstrukciju najvažnijeg dijela turbine, tj. rotora. Zbog toga se provodi optimiranje čitavog niza parametara kao što su broj lopatica i promjer rotora (brzohodnosti, odn. koeficijenta vršne brzine), duljine tetive profila, profila pojedinih presjeka lopatice, zakonitosti promjene koeficijenta snage, izlaznog brida lopatice, kuta zakreta profila, visine profila na gornjaci, itd. Vjetroelektranu, koju predstavlja polje vjetroturbina, nije dopustivo razmatrati kao skup pojedinačnih turbina s njihovim energetskim maksimumom, već kao cjeloviti prostor u kojem se koristi energija vjetra. Kada se govori o optimalnom iskorištavanju vjetropotencijala u vjetroelektrani, podrazumijeva se određivanje optimalnih jediničnih snaga vjetroturbina određenog tipa, njihov broj i raspored, kako bi njihov međusobni i utjecaj na okoliš bio minimalan obzirom na dopušteni zahvat u energiju vjetra. U cilju optimalnog korištenja vjetropotencijala aktuelna su eksperimentalna istraživanja. Eksperimentalna istraživanja podrazumijevaju laboratorijska istraživanja u zračnim tunelima tipa graničnog sloja. Takovo fizikalno modeliranje je izuzetno skupo. Danas se kao alternativa sve više koriste numeričke simulacije aerodinamskih pojava pomoću općih ili namjenskih aplikacijskih programa računalne mehanike fluida (CFD). Oni nakon validacije rezultata simulacije s dostupnim eksperimentalnim podacima, postaju pouzdan alat za optimizaciju kako konstrucije pojedinačnih vjetroturbina tako i vjetroelektrane. U ovom radu primjena numeričkog modeliranja bit će pokazana na vlastitom primjeru optimiranja konstrukcije rotora vjetroturbine. Radi boljeg razumijevanja tematike dan je kratki prikaz aerodinamike vjetroturbina, numeričkih metoda proračuna i eksperimentalnih istraživanja vrtložnih tragova vjetroturbina te metoda optimiranja vjetroturbina i vjetroelektrana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo
