ࡱ> 5@ bjbj22 .XXX>~l X0H\+++8<+T+<\K++"+++,,,JJJJJJJ$LRNJ",,,,,J++YK>>>,> ++J>,J>\>@rHTI++ P(^+8IzJoK0KIsO=sOI\\sOdI,,>,,,,,JJ\\dD>"\\Mr. sc. Dragan Damjanovi Sveu iliate u Zagrebu Filizofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti HR  10 000 Zagreb, Ivana Lu ia 3 E-mail: ddamjano@ffzg.hr Tel: 091/545-3849 Klasicisti ka obnova dvorca Odescalchi u Iloku po projektima arhitekta Karla Rsnera 1839. godine Klju ne rije i: Ilok Dvorac Odescalchi Karl Rsner Klasicizam Arhitektura 19. stoljea Uvod Dvorac Odescalchi u Iloku jedan je od najzna ajnijih i najslojevitijih spomenika graditeljstva u Slavoniji. Na temeljima srednjovjekovne utvrde niknuo je trokrilni dvorac na kojem se gradilo i nadograivalo u nizu navrata kroz stotinu godina, od kraja 18. do kraja 19. stoljea, te je joa uvijek dobrim dijelom nejasno ato je koja od ovih intervencija ostavila na graevini. Samo je najranija, srednjovjekovna te barokna povijest dvorca i prostora oko njega veim djelom istra~ena. O intervencijama 19. stoljea, koje su dominantne u danaanjem izgledu graevine, do sada se nije znalo gotovo niata i to ponajprije zahvaljujui injenici da je arhiv obitelji Odescalchi, to nije re eno dio njihovog arhiva koji se odnosi na Ilo ko vlastelinstvo, nestao nakon Drugog svjetskog rata. Istra~ivanja be kih arhiva i tamoanjeg arhitektonskog tiska pokazala su da je dvorac temeljito obnovljen najmanje dva puta tijekom 19. stoljea, prvi puta 1839. godine od strane arhitekata Karla Rsnera, projektanta akova ke katedrale, a drugi puta, pedeset godina kasnije, od arhitekta Hermanna Mllera, jednog od u enika Friedricha von Schmidta. Obnova dvorca Odescalchi 1839. godine Karl Rsner hrvatskoj je povijesti umjetnosti poznat gotovo isklju ivo kao autor projekta po kojem je (djelomi no) realizirana akova ka katedrala, to nije re eno njezin arhitektonski dio. Kasnija istra~ivanja pokazala su kako je u nas radio i na prvim romanti arskim intervencijama u zagreba koj katedrali, 50  tih godina 19. stoljea, izraujui projekte za nove lustere u glavnom i pobo nim brodovima, meutim ni domaa ni austrijska literatura nije poznavala njegove radove na nadogradnji dvorca u Iloku. Uope, opus Karla Rsnera ostao je do sada nedovoljno, tek fragmentarno istra~en. Ne postoji monografsko djelo o njemu, samo su pojedine graevine iz opusa temeljitije obraene, iako je rije  o jednom od najzna ajnijih arhitekata Habsburake Monarhije u vremenu od sredine dvadesetih do kraja aezdesetih godina 19. stoljea. Rodio se u Be u 1804. godine kao najstariji od trojice sinova Antona i Felicite Rsner. Izmeu 1818. i 1824. zavraio je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u istom gradu na kojoj je arhitekturu tada predavao Pietro v. Nobile, elni ovjek be kog klasicizma, pa stoga ni ne udi da je po etak samostalnog Rsnerovog stvaralaatva u cjelini obilje~en dominacijom ovog stila. Odmah po zavraetku studija (od 1826. do 1835.) zapoaljava se kao korektor na Akademiji, boravei pri tom tri godine (od 1830. do 1833.) na stipendiji, odnosno usavraavanju u Rimu. Kako za rad u Iloku tako i za cijelo njegovo budue stvaralaatvo ova e stipendija odigrati klju nu ulogu. Iako je u Rim poslan kako bi se, u skladu s tadaanjim principima arhitektonskog obrazovanja, upoznao s temeljima klasi ne baatine, od anti kih je spomenika sna~niji trag na njegovo kasnije stvaralaatvo ostavio ulazak u romanti arski krug tamoanjih njema kih umjetnika, Nazarenaca. Upoznaje se sa slikarima Overbeckom, Steinleom i Korneliusom, te s kiparom Thorvaldsenom, ali i s ranokraanskom arhitekturom koja postaje, u skladu s tadaanjim opim kretanjima u umjetnosti njema kog kulturnog kruga (Grtnerova djela u Mnchenu, Hbscheva u Karlsruheu, itd.) klju nim polaziatem za sakralne gradnje mladog arhitekta. Kreui se u umjetni kim krugovima Rima Rsner bez sumnje upoznaje i lanove obitelji Odescalchi, koji su uostalom relativno rijetko posjeivali Ilok, zadr~avai konstantno Rim kao svoje stalno prebivaliate. Po povratku u Be  zasigurno odr~ava, neposredno ili preko svojih rimskih prijatelja, ste ene veze, ato je i potaklo ovu grofovsku obitelj da ga anga~ira na obnovi i nadogradnji dvorca, tim prije ato je on i iz potpuno prakti nih razloga za taj posao bio daleko podobniji od talijanskih graditelja. Obnovitelj je dvorca, naime, morao snimiti postojeu situaciju zgrade, dakle otputovati u Ilok, a to je jednom be kom arhitektu, Dunavom, koji je tada bio ve dobro povezan rije nim prometom, bilo mnogo lakae u initi nego kakvom rimskom graditelju. S druge pak strane valja napomenuti da je Rsner 1839. godine, kada ga Odescalchiji anga~iraju na obnovi dvorca, iako vrlo mlad, ve izuzetno ugledno ime be kog graditeljstva iza kojega stoji cijelo desetljee prakti nog bavljenja projektiranjem. U drugoj je polovini dvadesetih, naime, s Josefom Kornhuselom, vodio nadogradnju samostana u Klosterneuburgu kraj Be a, jedan od najveih graevinskih poduhvata u Metternichovskoj Austriji na polju sakralne arhitekture uope. Kako je ovaj samostan stajao pod direktnom zaatitom Habsburgovaca, igrajui ulogu carske zadu~bine, poput Escoriala u `panjolskoj, jasno je koliki je ugled imao Rsner u tadaanjem Be u. Njegovo se anga~iranje u Iloku stoga mo~e promatrati i kroz prizmu htijenja grofova Odescalchi da svoj dvorac povjere arhitektu vezanom uz carski dvor, ime se pokazivala i materijalna mo obitelji, ali se istodobno ra unalo i s dobivanjem kvalitetnog arhitektonskog rjeaenja. O Rsnerovom radu u Iloku doznajemo ponajprije kroz njegovu prepisku iz 1838.  1839. godine s bratom Ambrosom, tada jednim od predstojnika ve spomenutog samostana u Klosterneuburgu. Potvrdu ove intervencije nalazimo i u samom Iloku na natpisu s grbom iznad kolnog ulaza u dvorac u kojem se navodi 1839. godina kao vrijeme kada je graevinu restaurirao Livije III. Odescalchi (1833.-1885.). Nedostatak izvorne projektne dokumentacije, onemoguuje nam to nu rekonstrukciju Rsnerovih intervencija, no na osnovi podataka dobivenih iz spomenutih pisama, zatim na osnovi sa uvanih grafi kih prikaza Iloka iz prve polovine 19. stoljea, te naposljetku usporedbom rjeaenja fasada Odescalchijevog dvorca s ostalim Rsnerovim djelima iz 20  tih i 30  tih godina, mo~e se okvirno utvrditi koji su dijelovi danaanjeg pro elja nastali kao rezultat ovih zahvata. Podaci iz pisama prili no su aturi. Neposredno pred Bo~i 1838. godine Karl Rsner piae bratu Ambrosu kako mu je grof Odescalchi povjerio pregradnju dvorca, te da stoga uskoro putuje u Ilok. ini se da mu se boravak u Iloku odu~io na gotovo tri tjedna, budui da se bratu javlja ponovno tek 13. sije nja idue godine, javljajui kako se sigurno vratio u Be . Tom prilikom konkretno navodi da mu je povjereno ureivanje vanjske fasade dvora. Nakon posjete Iloku i snimanja situacije uslijedila je izrada projekata za novu fasadu i pregradnju dvorca, na kojima je intenzivno radio u velja i 1839. godine. ini se da se Rsner pobrinuo da i izvoa i radova i zidari dou iz prijestolnice Monarhije, budui da u neato kasnijem pismu bratu isti e kako aalje u Siebenburgen (Sedmogradsku, Transilvaniju) jednog polira i pet zidara za izvoenje radova. Kako se niti u korespondenciji niti u svim ostalim Rsnerovim biografijama ne spominje niti jedan rad za Transilvaniju, a kako je upravo u tom vremenskom periodu (prva polovina 1839. godine) radio van Be a samo za Ilok, vjerojatno je rije  o lapsusu samog arhitekta koji je Slavoniju zamijenio Sedmogradskom. Natpis na pro elju potvruje da su Rsnerovi radovi u Iloku po svoj prilici dovraeni iste, 1839. godine. Ve je spomenuto kako ilo ki dvorac ima tri krila  ju~no, isto no i zapadno. Ju~no je najstarije, podignuto tokom 18. stoljea na temeljima srednjovjekovne utvrde, kojemu je kasnije dograeno sjeverno pro elje s rimskom neo~bukanom fasadom. Prvi katastarski plan grada iz oko 1860. godine ve nam pokazuje sva tri danaanja krila, te je sigurno da kasnija historicisti ka intervencija nije prostorno proairivala objekt. Do Rsnerova pojavljivanja u Iloku 1839., na graevini su se dogodile najmanje dvije vee intervencije. Po svoj je prilici krajem 18. stoljea dvor o~bukan, mo~da i 1792. godine, budui da ova godina stoji ispod grba na altani na ulazu u dvor. Da li je pri tom dograena i spomenuta altana ostaje nepoznato. Njezini barokno  klasicisti ki oblici navode nas na pomisao da je dio intervencije s kraja 18. ili prve polovine 19. stoljea, no ne mo~e se isklju iti ni mogunost da ju je podigao arhitekt Mller 1889. Tokom 18. stoljea zapo ela je po svoj prilici izgradnja zapadnog krila graevine, te djelomice isto nog krila, na kojem Rsner kasnije najviae intervenira. Grafi ki izvori iz prve polovine 19. stoljea potvruju nam kako je Rsner sasvim sigurno intervenirao u isto nom krilu dvorca, pa e stoga i na ovaj dio graevine biti obraeno najviae pozornosti. Arhitekt dograuje dvokatno isto no krilo vjerojatno s ciljem stvaranja simetrije s ve postojeim zapadnim krilom. Ne pokriva ga pri tom krovom, nego ga na vrhu poplo uje, stvarajui tako neku vrstu velikog balkona, aetnice. Balkon je okru~ivalo kruniate, tipi an element arhitekture romanti nog historicizma. Grafike iz sredine 19. stoljea pokazuju nam kako je gornji dio fasade ju~nog krila bio vrlo jednostavno raa lanjen, plitkim lezenama. Zid se otvarao u donjem dijelu s pravokutnim, a u gornjem s ovalnim prozorima. Kako je danaanja fasada zgrade u cjelini nastala intervencijom krajem 19. stoljea teako je pouzdano zaklju iti kako je Rsner oblikovao donje dijelove fasade ju~nog krila, budui da ih grafi ki izvori nikada ne prikazuju, no oblikovne sli nosti rjeaenja postojeeg kolnog ulaza ilo kog dvorca s nadograenim klasicisti kim dijelovima samostana u Klosterneuburgu upuuju na zaklju ak da je i ono Rsnerovo djelo. Motiv rustike te na in na koji se ona spaja u zoni luka kolnog ulaza u Iloku i s vanjske i s dvoriane strane identi an je kolnom ulazu u kompleks samostana u Klosterneuburgu, dok elipti ne prozore koje susreemo u gornjim dijelovima fasade isto nog krila ilo kog dvorca u samostanu nalazimo u predvorju. Naravno, arhitektonska je plastika samostana daleko bogatija, no mogue je da je takova bila prije historicisti kih intervencija i u Iloku. Kao posebnu zanimljivost valja istaknuti oblikovno rjeaenje dvoriane strane kolnog ulaza u Iloku s otvorom potkovi astog oblika uokvirenog radijalno rasporeenim fugama. Naravno, mogue je da daljnja istra~ivanja poka~u kako je kasnija, historicisti ka intervencija na ovom dijelu strukture bila mnogo izra~enija. U unutraanjosti kolnog ulaza pete svodova pokazuju tipi nu dosta suhu klasicisti ku raa lambu, te su vjerojatno i one nastale kao rezultat Rsnerove intervencije. Velika razlika u tretmanu gornjeg i donjeg dijela fasade isto nog krila ne treba uditi budui da je istodobno pojavljivanje kruniata, elipti nih prozora i bunjata, dakle srednjovjekovnih i klasicisti kih elemenata na jednoj zgradi, esto u arhitekturi ranog historicizma. Dok su intervencije na isto nom krilu zgrade bar donekle jasne, ostaje potpuno nesigurno ato Rsner radi i da li uope iata radi na ju~nom pro elju zgrade. Nesumnjivo je da ga obnavlja, budui da je teako vjerovati da se obnavlja i nadograuje isto no krilo, a da se pri tome ostavlja netaknutim ju~no, glavno krilo, zgrade. Da li Rsner pri tom radikalno preoblikuje raniju fasadu i nadograuje altanu ostaje nepoznato, iako njezino oblikovno rjeaenje asocira na Rsnerov rad u Klosterneuburgu. Oblikovni jezik Rsnerovih intervencija na ilo kom dvorcu pokazuje tipi ne karakteristike be ke arhitekture kraja tridesetih godina. Nakon smrti ve spomenutog arhitekta Pietra von Nobilea, koji je svojim djelima poput Burgtora i hrama u Kaisergartenu stvorio najzna ajnija i naj iaa djela klasicizma u Be u, arhitekturom po inje dominirati konzervativizam (i u tome korespondira s opepoliti kom situacijom u dr~avi pod Metternichovim upraviteljstvom), dolazi do otklona od istog klasicizma i povratka barokno  klasicisti koj mjeaavini u koju vremenom po inje ulaziti sve viae srednjovjekovnih elemenata stvarajui stilske mjeaavine koje obi no nazivamo (ovisno o dominaciji ove ili one stilske komponente) baroknim klasicizmom, romanti nim klasicizmom i romanti nim historicizmom. Negdje na razmeu baroknog klasicizma (kako pokazuju dijelovi fasade oko kolnog ulaza u ilo ki dvorac) i romanti nog historicizma (gornji dijelovi fasade ju~nog krila s kruniatem), stoji i rjeaenje ilo kog dvorca. Kao takvo i unutar opusa Karla Rsnera igra klju nu ulogu budui da navjeauje njegov druk iji pristup arhitekturi etrdesetih godina, kada se posve okree romantizmu, odnosno stilskom pravcu kojeg obi no nazivamo Rundbogenstil. Historicisti ka obnova dvorca Kao svojevrsnu nadopunu istra~ivanjima vezanim uz Rsnerove intervencije u Iloku valja se ukratko osvrnuti na kasnije, zrelohistoricisti ko preoblikovanje dvorca iz 1889. za vrijeme Balthasara Odescalchija (1885.-1909.), koje je graevini dalo najveim djelom danas nam poznat njezin izgled. Konzervatorska istra~ivanja fasade ilo kog dvorca pokazala su kako je cjelokupna danaanja ~buka, a isto tako i svi okviri prozora, dimnjaci, itd., nastali obnovom iz druge polovine 19. stoljea. Koliko je pri tome poativana raa lamba Rsnerove fasade ostaje nejasno, budui da je tada cjelokupna stara ~buka obijena. Be ki tisak daje samo osnovne podatke o ovoj intervenciji navodei da je izvedena od strane arhitekta Hermanna Mllera. Kao i s Karlom Rsnerom i odabir Mllera od strane Odescalchijevih nije bio slu ajan. Rije  je o uglednom be kom arhitektu kasnog 19. stoljea specijaliziranom za podizanje ladanjskih objekata. Rodom `tajerac, zavraio je, poput veine ondaanjih arhitekata najprije Visoku tehni ku akolu u prijestolnici Monarhije (od 1874.), a potom specijalnu akolu Friedricha von Schmidta na be koj Akademiji (1879.  1882.), < ` d ( * J T >@tv""#$$婞rrhrra hfDh+hfDhu5\jhfDhu0JUhujh0J<UjhfDhu0JCJUhfDhuCJ aJ huCJhfDhuCJhfDhu5 huCJ$hfDhvCJ(aJ(hfDhuCJ(aJ(hu5CJ$aJ$ hfDhuhfDhu\hfDhu5CJ\%4` < ` b d ( * J T x p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#`$a$$a$$a$$a$d$&$''--8.:.1112244448F9T9::;<D=F=x>>,?.?CRCCDPDRDEEIII,JJJJJJJJKKMMZMοΰ hfDhyjhZ-0J<U hfDh2hfDhu6]h|jhfDhu0JCJUhfDhR@CJ h|CJhfDhuCJjh %0J<UjhfDhu0JU hfDhuhfDh+\4$18<nBEJP>] ajjjkkNmNPRfh p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#`$a$$`a$ZMMMMHNJNvNxN P"PPPQQRRVVtXXX^Z`Z[[\P\\\\\:]<]`aa abbccccjilijjjj򷪠z huCJ$hfDhu6] hfDhT hfDh$OhfDhu6hfDhu5\jhfDh/0JU hfDh/ hfDhy"hfDhfi\jhZ-0J<Ujh_O0J<UjhfDhu0JU hfDhu hfDhm"0jkkHll6mJ\^vx68xz "PRϽӵϵϮϡϚώjhh\0JCJU hfihh\jhfihh\0JU h^Klhh\hpuPhh\6h+hh\6jhh\0JUhh\hy$hh\6 hy$hh\jhy$hh\0JU hh\CJh+hh\6CJ8v6x PJ02Dp#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:&`#$$a$gdv$a$gdwwl$a$gdv$a$gdvFJL624@BDHJVXZ\^b˽ٲ}w}w}w}l}wh|0JmHnHu hh\0Jjhh\0JUh >h| hh\6]huhh\6CJ hh\CJjhh\0JCJUhfihh\CJaJhfihh\6CJ]aJh/hh\6CJ]aJhh\CJaJ!jhfihh\0JCJUaJjhh\0JUhh\*DFH^`bdb,p# $h^ha$gdh\&`#$h]hbdf bdn(*,.8< ,0 hfDhu hfDhh\hh\jhh\0JUhjh0JUh|),1h. A!"#$n% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH8@8 Heading 1$@&CJ$D@D Heading 2$$@&a$ 5CJ$\DA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List >@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*:>@: Title$a$5CJ$\tH :B@": Body Text 5CJ4aJ$NC@2N Body Text Indent$`a$CJ$4 @B4 Footer  p#.)@Q. Page Number<P@b< Body Text 2$a$CJ$B'@qB  %Comment ReferenceCJaJ<@<  % Comment TextCJaJ@j@  %Comment Subject5\H@H  % Balloon TextCJOJQJ^JaJ4@4 >Header  !Uy W u(M!$#,-3\4576;q;Rj s`S${ a 5 M t 3 |j korisnikDragan!;#Q$]%s'/)*RjkDDDDDDDDDffffffffff!O]Rj0Db%*<HSlmnst  OE7|!S$*,b1c1d11127 9!9"9,9-9s;t;};~;<<<<<g>u>>???????@KA(BSBTBUBVBWBhBiBCCCCCCCkDDNEEeF%GGH0II_JJKKKK7NzRSSSSSVTUwUU`VVSWWLXXXG[4\\'```aObb5ccc d!dHdndTefffPgg>hUhlhmhhhhhhhhhhh*iDi[ipiiijPjSj00000000000000%0%0%0%0%0%0%0n0n0%00%000000000000000%0d10d10d10d10d10d10%0"90"90"90"90"90"980"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"90"9 0"90"90"90"90"9 0"9 0"9 0"9 0"9 0"9 0"9 0"9 0"9 0"9 0 "9 0 "9 0 "9 0 "9 0 "9 0"90 90 90 90 9H0 9H0 9H0 90 90 90 9 0 9 0 9 0 9 0 9 0 9 0 9 0 9 0 9 0 9 0 90X@0p@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@08@0@0@0@0@@004O@0@0@0@0@0@0@00l:O@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00AO 0Db%*<HSlmnst  OE7|!S$*,b1c1d11127 9!9"9,9-9s;t;};~;<<<<<g>u>>???????@KA(BSBTBUBhBiBCCCCCCCkDDNEEeF%GGH0II_JJKXG[4\\'```aObb5ccc d!dHdndTeSj@0@0@0@000000000 00^0^0^0^0^0^0^000^00^000000000000000^0101010101010^0q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q90q9 0q90q90q90q90q9 0q9 0q9 0q9 0q9 0q9 0q9 0q9 0q9 0q9 0 q9 0 q9 0 q9 0 q9 0 q9 0q9 03TΜ@0@0@0@0@0@0@0@0@0@@0@@0@@0@@0@@0@@0@@0@0 03.O%0===@$ZMj0jb:=?@xy{|~ ,vD;>vwz}<%,079@!!8@0(  B S  ?RjlnstUW  S T y { W Z Ow\^fhtwHJ(* !X!z!|!!!""""""$#&#;#<#$$Q$S$$%]%^%s't'W(Y(/)0)))))(*)*t*v*{*|***n,o,,,s-t---0011`1d111$2%2^2`22333\4^45577 9"9,9-96;8;q;t;};~;;;;;<<<<<<????RBiBCCC"CFCHCCCCCCCCC9D;DjDkDDDDDDDDELENE]E^EvExEEEEEEE6F8FvFwFFFGGGG#GPGbGdGGGGGGGDHFHHHHH.I0IVIZIIIIIOJQJ^J_JJJJJJJKKKKKKKKKKnNoNyN{N5O6O=O>OOOOOOORRRRSS)S*S/S0S8S9S@SASTSUSaScSSSSS.T0TTTUUUUUUUUUUUUUUUU-V/V6V:V_V`V+W-WRWSWKXLXXXXeYgYZZ[Z`ZbZ[[G[I[[[ \ \/\0\4\6\^\\^^____'`)`G`I`````aaJbKbObQbbb5c7cZc[ccccc d d!d#dHdJdZd\dndpdTeVef f@fBfffffggPgVggggggg>h@hUhWhkhmhwhyhhhhhhhhhhhhhii*i+i0i2iDiEiJiMi[i\iaidipiqiviyiiiiiiiiij jjjOjSj/0CDab$%)*;<GHRSknrt NODE67{!|!R$S$**,,a1d11122779"9+9-9r;t;|;~;<<<<<<f>g>t>u>>>??????????@@JAKA'B(BRBWBgBiBCCCCCCCCjDkDDDMENEEEdFeF$G%GGGHH/I0III^J_JJJKKKK6N7NyRzRSSSSUTVTUUvUwUUU_V`VVVRWSWWWKXLXXXXF[I[3\6\\\&`)`````aaNbQbbb4c7cccccd d d#dGdJdmdpdSeVef fffffOgRggg=h@hThWhkhmhhhhhhhhh)i+iCiEiZi\ioiqiiiiij jOjSj0bKBiBCCxCCKKSSmUwUX+hkhmhhhhh*i2iiiiijjSjXmhhhSjDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan korisnik3) 7`a>7$^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`.hpp^p`.h@ L@ ^@ `L.h^`.h^`.hL^`L.h^`.hPP^P`.h L ^ `L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.73) ,+$O Z- %r( ,; >R@fDfSM_OpuPh\~Y_fi^KlwwlRtcv}BZy$^&-Wm"/uv|FK0+V2Th)y"gy+MXeSjm@j %*5Rj`` ``"`$`2`:`<`@`F`R`\`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"FRêF B K-X5!r4dX7h 3QH(?+Rsnerovi radovi u HrvatskojDragan Damjanovic korisnik    Oh+'0 (4 P \ ht|Rsnerovi radovi u HrvatskojsnDragan Damjanovic Hragrag Normal.dota korisnika6orMicrosoft Word 10.0@d@c$n@Z^B K՜.+,0 hp   Dragan-XA Rsnerovi radovi u Hrvatskoj Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fj^1TableOWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q