Pregled bibliografske jedinice broj: 260250
Maksimilijan Vrhovac i hrvatska crkvena kartografija
Maksimilijan Vrhovac i hrvatska crkvena kartografija // Biskup Maksimilijan Vrhovac (1752.-1827.) i njegovo djelo / dr. sc. Alojz Jembrih (ur.).
Donja Stubica: Kajkaviana, 2006. str. 127-142 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 260250 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Maksimilijan Vrhovac i hrvatska crkvena kartografija
(Bishop Maksimilijan Vrhovac and Croatian ecclesiastical cartography)
Autori
Slukan-Altić, Mirela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Biskup Maksimilijan Vrhovac (1752.-1827.) i njegovo djelo
/ Dr. sc. Alojz Jembrih - Donja Stubica : Kajkaviana, 2006, 127-142
Skup
Kulturna ostavština Maksimilijana Vrhovca
Mjesto i datum
Donja Stubica, Hrvatska, 28.11.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
crkvena kartografija; kartografski izvori; biskup Maksimilijan Vrhovac; kartograf Josip Szeman
(ecclesiastical cartography; cartographic sources; bishop Maksimilijan Vrhovac; cartographer Josip Szeman)
Sažetak
Prosvjetitelj i kulturni mecena, zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1752-1827), snažno je utjecao na razvoj crkvene kartografije u Hrvatskoj. Sve do njegova dolaska na mjesto biskupa 1787. godine, planovi crkvenih posjeda kao i tematske crkvene karte na hrvatskom su prostoru razmjerno rijetke. Kada se i pojavljuju, izrađuju ih županijski, gradski ili komorski mjernici. Pojam biskupskog i kaptolskog mjernika na području Zagrebačke biskupije uvodi upravo Maksimilijan Vrhovac. Zahvaljujući toj činjenici, najveći broj crkvenih karata koje danas čine glavninu Kartografske zbirke Kaptolskog i Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, nastale su upravo u vrijeme biskupa Maksimilijana Vrhovca. Njegov interes za kartografiju kulminirat će u vrijeme njegova prijateljevanja s Josipom Szemanom, koji ubrzo postaje i službenim mjernikom Zagrebačke biskupije. Godine 1822., Josip Szeman upravo na Vrhovčev prijedlog izradio je monumentalnu kartu Zagrebačke biskupije, prvu hrvatsku crkvenu tematsku kartu temeljenu na izvornim podacima koji su stizali iz svih župa Zagrebačke biskupije. Bila je to do tada najopsežnija suradnja brojnih župnika i jednog kartografa na nekom kartografskom prikazu. Uvodeći funkciju biskupskog i kaptolskog mjernika, Maksimilijan Vrhovac utemeljio je tradiciju izrade tematskih karata za potrebe crkve te na taj način ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kartografiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
0205002
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Mirela Altić
(autor)