Naslov
Geografske i demografske značajke općine Pokupsko
(Pokupsko- basic geographical and demographical characteristics of the region)

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Pokupsko - kroz prošlost i sadašnjost

Urednik/ci
Szabo, Agneza

Izdavač
Matica hrvatska

Grad
Pokupsko

Godina
2006

Raspon stranica
10-35

ISBN
953-6809-01-X

Ključne riječi
Pokupsko, urbani razvoj, povijesna geografija
(Pokupsko, urban development, historical geography)

Sažetak
Općina Pokupsko smjestila se na krajnjem južnom dijelu zagrebačke urbane regije. Sa sjevera je omeđuju slikovite Vukomeričke gorice a s juga ovdje već pitomi tok rijeke Kupe. S obzirom na svoj položaj i prirodne osobine, općina Pokupsko obuhvaća dva prirodno različita krajolika – sjeverni dio čine južni obronci Vukomeričkih gorica, dok njezin krajnji južni čini dolina donjeg toka rijeke Kupe. U pejsažnom smislu dominiraju blagi brežuljci Vukomeričkih gorica koji se u području općine Pokupsko spuštaju do same obale Kupe, pa se ovaj dio Pokuplja često naziva i Vukomeričko pokuplje. Općina Pokupsko danas ima površinu oko 130 km2. Na području općine smjestilo se četrnaest naselja u kojima koja prema popisu stanovništva iz 1991. godine živi 2 703 stanovnika, odnosno 20, 7 stanovnika po četvornom kilometru. Nalazi se između 45˚ 34’ 30’ ’ i 45˚ 28’ sjeverne geografske širine i 15˚ 54’ 30’ ’ i 16˚ 05’ istočne geografske dužine. Općinsko središte Pokupsko smješteno na lijevoj obali Kupe, u trokutu između Zagreba, Siska i Karlovca, od kojih je podjednako udaljeno oko 50-tak kilometara. No, Pokupsko zbog historijsko-geografskih i prometnih veza s Turopoljem i Zagrebom, oduvijek gravitira zagrebačkoj metropoli čineči danas sastavni dio njezine aglomeracije. Župa Pokupsko prvi se puta spominje u 13. stoljeću kada ugarski kralj Andrija II Arpadovac osniva opatiju Topusko u čiji sastav ulazi i župa Pokupsko. Godine 1558, Pokupsko zajedno s čitavom opatijom dodijeljena je Zagrebačkoj biskupiji. U obrani od Turaka je ovo područje neposredno uz Tursku granicu bilo bojišnica i štit kršćanske civilizacije, a samo Pokupsko jedno od važnih utvrda u obrani Hrvatskog kraljevstva. Nakon stabilizacije granica s Turcima poslije Karlovačkog mira 1699. godine, Zagrebačka biskupija ovdje uređuje vlastelinstvo Pokupsko koje se sastojalo iz feuda Cerje Pokupsko, Štefanki Lijevi i Desni, Lukinić Brdo, Hotnja, Šišinec, Brkiševina i Vratečko. Osim feuda, postojali su i prediji s predijalcima – slobodnjacima koji su činili Lijevi i Desni Degoj, Opatija, Strezoj, Roženica, Hruševec, Viduševec, Stankovec i Slatina. Tijekom 18. i 19. stoljeća razvojem riječnog prometa, Kupa kao granična rijeka između vojne i civilne Hrvatske postaje važna prometna komunikacija između Karlovca i Siska pri čemu njezina priobalna naselja dobivaju novu trgovačku i prometnu važnost. Izgradnja željeznice Zagreb-Karlovac-Rijeka 1873. godine, umanjila je dotadašnju važnost Kupe kao okosnice povezivanja Podunavlja s Jadranom, čime je umanjen i značaj pokupskih naselja kao postaja na tom putu. U 20. stoljeću Pokupsko postaje važno prometno čvorište cestovnih pravaca Karlovac-Sisak i Zagreb-Glina-Bosanski Novi. Jačanju prometnih funkcija Pokupskog osobito je pridonijela izgradnja pokupskog mosta 1967. godine. Početkom 90-tih Pokupsko ponovno postaje bojišnica i glavna linija obrane hrvatske metropole. Tako je još jednom u svojoj burnoj povijesti, Pokupsko potvrdilo svoju ulogu kao važna karika u očuvanju hrvatske opstojnosti i povijesnog kontinuiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA