ࡱ> @ 6bjbjFF .,,<T T T 8 P $s52 ( 33333336R83M 3 -5[&[&[&  3[&3[&[&R:/0 t PG#fZT ".03C50s5L0f9%9<090, > ,[&$6 33$ E& Mikoplazmoza vimena u krava uzrokovana vrstom Mycoplasma bovis `eol, Branka, T. Nagi, K. Sokoli uvod Mastitis u krava muzara u uvjetima intenzivne sto arske proizvodnje openito predstavlja gospodarski zna ajnu bolest, a u novije se doba meu uzro nicima upale vimena sve eae spominju infekcije mikoplazmama. ak 11 razli itih vrsta mikoplazama sudjeluje u etiologiji mastitisa u mlije nih krava, meu kojima najvee zna enje ima vrsta Mycoplasma bovis (M. bovis). M. bovis dosad je izdvojena iz mlijeka krava u Europi, Sjevernoj Americi (Pfqtzner i Sachse, 1996) i Australiji. Osim ato uzrokuje mastitis, ta bakterija specifi nih osobina nalazi se u teladi i junadi kao primarni ili sekundarni uzro nik pneumonije, artritisa, a patogena je i za spolni sustav u goveda. Od ostalih vrsta mikoplazama upalu vimena u krava mogu uzrokovati M. bovigenitalium, Mycoplasma sp. serovar 7, M. bovirhinis, M. alkalescens, M. californicum, M. canadense i M. dispar. Donedavno udio mikoplazama u ukupnoj i veoma slo~enoj etiologiji mastitisa u krava nije bio osobito velik. Meutim, infekcije vimena tim mikrobima su se u novije doba proairile, a poteakoe u njihovu lije enju i iskorjenjivanju razlogom su ato se mikoplazmoznom mastitisu pridaje sve vee zna enje. U vezi s prvim etioloaki dijagnosticiranim nalazima mikoplazmoznog mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis u velikog broja krava muzara na jednoj farmi u Hrvatskoj (Nagli i sur., 2005) dr~ali smo korisnim upoznati veterinare u praksi i dijagnosti kim laboratorijima s tim oblikom mastitisa i mjerama koje je potrebno poduzeti u iskorijenjavanju infekcija vimena krava vrstom M. bovis. etiologija i proairenost M. bovis jedna je od najpatogenijih mikoplazama za govedo. Po u estalosti nalaza i zna enju koje ima u etiologiji zaraznih bolesti u goveda nalazi se na prvom mjestu meu dvadesetak vrsta tih mikroba izdvojenih iz goveda, posebice u europskim zemljama i SAD-u. M. bovis prvi je puta izdvojena iz vimena krava oboljelih od mastitisa 1962. godine u SAD-u (Hale i sur., 1962). Nedugo zatim ustanovljena je u Izraelu (1964), `panjolskoj (1967), Italiji (1968), a potom i u drugim zemljama. Zbog sli nosti znakova bolesti s onima ato se nalaze u ovaca i koza oboljelih od zarazne agalakcije, ta je mikoplazma najprije imenovana kao M. agalactiae subsp. bovis, a 1976. godine je dobila danaanji naziv - M. bovis (Askaa i Ern, 1976). Srodnost s vrstom M. agalactiae, uzro nikom mastitisa u ovaca, vrlo je velika i temelji se na antigenskim osobinama. Te dvije vrste mogu se samo djelomice razlikovati seroloakom reakcijom inhibicije rasta i imunofluorescencijom. Meutim, toliko su srodne da ih je teako razikovati i pomou lan ane reakcije polimerazom (PCR), budui da se razlikuju u svega nekoliko oligonukleotida.. Tek je nedavno skupina znanstvenika usavraila postupak za meusobno razlikovanje vrsta M. bovis i M. agalactiae koji je poznat kao  DGGE - gel elektroforeza u denaturirajuem gradientu 16S ribosomske DNK PCR produkta (McAuliffe i sur., 2003.) Valja znati da vrsta M. bovis nije ubikvitarna, ali je esto prisutna u goveda u podru jima u kojima se infekcija javlja enzootski. S epizootioloakog stajaliata va~na je injenica da M. bovis esto uzrokuje latentne infekcije vimena ato ima va~nu ulogu u airenju infekcije tim uzro nikom, a time mikoplazmoznog mastitisa. U pokusnim je uvjetima dokazano da su sojevi M. bovis izdvojeni s nosne sluznice zdrave ili bolesne teladi patogeni za vime krava u kojih mogu uzrokovati mastitis. To upuuje na zaklju ak da je klini ki zdrava, ali mikopazmama inficirana telad va~an izvor zaraze za krave (Gourlay i sur. 1976; Gourlay i Houghton, 1985). Mycoplasma bovis u pokusnim uvjetima mo~e uzrokovati poba aj u krava (Bocklisch i sur., 1986), a nakon intavezikularne aplikacije u bikova uzrokuje vezikulitis, epididimitis i orhitis (Kreusel i sur. 1989). Uvrije~eno je pogreano mialjenje da M. bovis ne mo~e dugo pre~ivjeti izvan domaina u okoliau zbog nedostatka vlage. Meutim, Nagatomo i sur. (2001) istra~ili su pre~ivljavanje mikoplazama izdvojenih iz ~ivotinja pri razli itim temperaturama i u razli itim hranjivim podlogama i izvan njih. Ovisno o hranjivoj podlozi, vrsta M. bovis je pri temperaturi od +40C pre~ivjela 59-116 dana, pri +300C 185 dana, pri +370C 140-180 dana, a pri sobnoj temperaturi 59-185 dana. Osobito je zna ajan podatak da je M. bovis na obi nom filtar papiru pri temeraturi od +40C zadr~ala infektivnost ak 126 dana. Iz rezultata navedenih istra~ivanja razvidno je da M. bovis suprotno dosadaanjem mialjenju mo~e dovoljno dugo pre~ivjeti u okoliau da bi se njome inficirala zdrava goveda. klini ki nalaz M. bovis uzrokuje akutne do subakutne upalne procese u razli itim organima: vimenu krava, zglobovima teladi i mlaih goveda te u dianom ili spolnom sustavu u mladih i odraslih goveda (Pfqtzner i Sachse, 1996; Shahriar i Clark, 2003). Mastitis uzrokovan tom vrstom vrlo je kontagiozan i nanosi velike gubitke u proizvodnji mlijeka. mastitis U zara~enim stadima redovit oboli od mastitisa viae od 20% muznih krava bez obzira u kojem su stadiju laktacije, a mogu oboljeti i krave u suhostaju. Inkubacija ovisi o dozi uzro nika, a iznosi dva do aest dana. Kada se bolest jednom ukorijeni u stadu inkubacijski period mo~e se protegnuti i na nekoliko tjedana, a klini ki zdrave krave esto izlu uju uzro nika mlijekom. Jedan od najva~nijih znakova mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis je izrazita promjena konzistencije mlijeka, nagli pad mlije nosti na svega nekoliko mililitara sekreta u tijeku tri do pet dana nakon po etka bolesti, brzo airenje infekcije s inficiranih na neinficirane etvrti te, kona no, neuspjeh u lije enju antibioticima, ato na kraju zavraava agalakcijom. Otprilike dva tjedna nakon po etka bolesti zahvaene etvrti atrofiraju. Spomenuti klini ki znakovi mastitisa puno su izra~eniji pri prvom pojavku bolesti u nekom uzgoju kao i u krava koje su se neposredno otelile. Osim ato se smanji koli ina mlijeka, zna ajno se mijenja konzistencija sekreta vimena, koji je vodenast do gnojni. Za mikoplazmozni mastitis tipi an je nalaz obilnog taloga u epruveti koji ine krpice fibrina i vodenasti sadr~aj iznad njega. Na~alost, uobi ajene bakterioloake pretrage promijenjenog mlijeka ne uklju uju mikoplazme i uglavnom e biti negativne. Jedna od vrlo va~nih zna ajki mikoplazmoznog mastitisa jest da krave ne mogu spontano ozdraviti u tijeku laktacije. }ivotinje koje boluju od mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis nikada se u potpunosti ne oporave i treba ih se poslati na klanje. Iako je ovakav postupak drasti an to je za sada jedini u inkoviti na in nadzora nad mikopazmoznim mastitisom. Va~no je znati da pobol (morbiditet) znatno ovisi o veli ini stada i kree se od 10% do 20%, ako su na vrijeme poduzete u inkovite mjere, odnosno 50%, ako poduzete mjere nisu bile djelotvorne ili nisu ni poduzete (Pftzner i sur. (1986). izdvajanje i dijagnostika Na mikrobioloaku pretragu treba poslati netom izmu~ene uzorke mlijeka i dostaviti ih ato je prije mogue u dijagnosti ki laboratorij. Vrstu M. bovis uzgajamo na obi nim hranjivim podlogama za mikoplazme, primjerice na modificiranoj Hayflickovoj podlozi (Hayflick, 1965), na kojoj raste tvorei karakteristi ne kolonije nalik jajetu pe enom na oko. Vrsta M. bovis ne fermentira glukozu i ne razgrauje arginin, proizvodi fosfatazu, a tvorba film and spots je varijabilna osobina. Da bi skratili relativno dugotrajan postupak dijagnostike ove bolesti uzgojem mikoplazama na odgovarajuim hranjivim podlogama, danas nam na raspolaganju stoji nekoliko postupaka pomou kojih pouzdano mo~emo ustanoviti jeli rije  o infekciji vrstom M. bovis. To su Antigen-Capture ELISA pomou koje izravno dokazujemo M. bovis u mlijeku bolesnih krava (Ball i sur., 1994), lan ana reakcija polimerazom (Ayling i sur., 1997) te prili no zamraen postupak DGGE - gel elektroforeza\|X j 4 Z t " < J t  4 D v ÷֕~~vn~ncnh8hwmmHsHhwmmHsHhS mHsHh8hBmHsHh8hB6mHsHh8hgdmHsHh8h?mHsHh?hg":mHsHh?h?:mHsHh8h-MmHsHhr mHsHh9WmHsHh8h9WmHsHh8hr 6mHsHh8hr mHsH&~ R&T,r, / //r8><>hhlm4p$d`a$gdup $da$gdup4 B D 6:Lv ,0<>NRjnp>NXjnNt4"$>Bƽ孙hKmHsHhKh@+6mHsHhmHsHhoBmHsHh@+6mHsHh8hr 6mHsHht~mHsHh8h]mHsHh@+mHsHhwmmHsHh8hr mHsH`ձɨՖ}hzEmHsHh`mHsHhzE]mHsHh`]mHsHhaq6mHsHh`6mHsHhCmHsHh30vmHsHh$rmHsHh8hr 6mHsHhaqmHsHh9mHsHhP'MmHsHhk_mHsHh8hr mHsH, LZ\Hdbn~vz    " 2 6 ҺʦʦҲҲ҆xʆphphh\,mHsHhsmHsHhyhy6]mHsHhymHsHhJmHsHhIY`mHsHhOWamHsHhP'MhP'M6mHsHh]U^mHsHhF{mHsHh`mHsHhP'MmHsHhzEmHsHh,mHsHhaqmHsHh8hr mHsHh8haqmHsH(6 f h !&!(!J!!!!!!!!!(""""###.#^#p######$ $J$$$$$%(%:%@%B%n%r%~%%%%%𦘊̦h>h\,6]mHsHh>h>6]mHsHh>mHsHhP mHsHhRi/mHsHh\,h\,6]mHsHhsmHsHhP'MmHsHhP'MhP'M6mHsHhzEmHsHh\,mHsHhymHsH6%%%%&&&"&$&P&R&n&&&&&&&&&&&8'<'N'z'6(:(|(~((((((((()) )кЯ蜔蔜}rrfh8hcH*mHsHh8hcmHsHh8hc6mHsHhP hP mHsHhNlmHsHhcmHsHhNlhcmHsHhNlhN3mHsHh"OmHsHhN3hN36]mHsHhN3mHsHhymHsHh>mHsHhP mHsHhRi/mHsHh\,mHsH( )$)8)b)d)f)))))))))<*L*******+ ++>+X+^+n++++P,R,T,d,p,r,,¶}thh8hF6mHsHhr :mHsHh?Xh?X:mHsHh?:mHsHh~h~6mHsHhP mHsHh~mHsHhRi/mHsHh8hNlH*mHsHh8hNlmHsHhNlhNl6mHsHh8hcH*mHsHhcmHsHhNlmHsHh8hcmHsH&,,----"-6-:-t-~---------.B.F.n.v..../// / ///F/`/b/꿴ڤ}qh]h8hmHsHhF:mHsHh8hm:mHsHhwhUy]mHsHhF]mHsHhN]mHsHhw]mHsHhwmHsHh?pmHsHh8htmHsHh8hmmHsHhRi/mHsHhNmHsHhUymHsHhP mHsHh8hA"mHsHh8hFmHsH$b/|////H0`0h000F1L1111111202|2222223"3L3n333:4<4L4Z444444444425n526:6>6@6h6x66ʿտտݿտݿտտտտՐՐՐտտh%BmHsHh`ymHsHh8hJ9mHsHhOWamHsHh8h*b6mHsHhmHsHh8h*bmHsHh8hRmHsHhUymHsHhqEmHsHhvXmHsHh8hmHsHhNmHsH56666666666777D77728d8n8r8889(9\9^999999":4:J:\:^:::::::;;;;;*;F;L;P;;;;ŽŽ͵͵͵hkJmHsHh`x;mHsHhxS16mHsHh8hxS16mHsHhxS1mHsHh VmHsHhmHsHh_ymHsHhj4mHsHhUymHsHh\mHsHhNmHsHhmHsHh8hmHsH5;<.<8<><<<<<=>=V=X=======>>:><>>>>>> ?D?H?T?d?|??4@8@H@V@X@v@@@@@ø~vnhzmHsHhcmHsHhU?mHsHh8hU?mHsHh8hcmHsHh8hc6mHsHhCtmmHsHh;- mHsHh;- h;- mHsHhc:mHsHhchc:mHsHhFmHsHh kmHsHh`x;mHsHhj4mHsHhNmHsH+@AAB^BBBBBCCCCCCCCCDDDDDD*DHD`DpDDDDDDDE(E,E.EZEEEEEὴɬɔɜɔwwhmHsHhh6mHsHh8h6mHsHhhmHsHhmHsHhXUmHsHh4*mHsHhb6mHsHh8h4*6mHsHhCtmmHsHhYmHsHhNmHsHh;- mHsHh8hc6mHsHh8hcmHsH*EEEfzfffffffffg g"ghhhhhiijjjjjkk k&kDkrkkúϱé㡙㍄|q|iai|a|a|a|ah`LmHsHh 3mHsHhdrhdrmHsHhdrmHsHhY:mHsHhywhyw:mHsHhYmHsHhzmHsHhhmHsHhY6mHsHhKR6mHsHhKRh6mHsHhKRhKR6mHsHhKRmHsHhmHsHUhCtmmHsHh8hmHsH" u denaturirajuem gradientu 16S ribosomske DNK PCR produkta pomou kojeg razlikujemo vrstu M. bovis od M. agalactiae (McAuliffe i sur., 2003.). Valja naglasiti da se dijagnostikom mikoplazmoznog mastitisa mo~e baviti samo za to posebno osposobljeno osoblje i laboratoriji opremljeni potrebnim hranjivim podlogama i dijagnosti kim pripravcima. lije enje Iako se u lije enju infekcija uzrokovanih mikoplazmama koriste mnogi antibiotici i kemoterapeutici, kao ato su primjerice oni iz skupine fluorokinolona (enrofloksacin i danofloksacin), teraciklinski pripravci, spektinomicin, gentamicin i spiramicin, va~no je znati da potpunog izlije enja gotovo i nema. Jednom zara~ena krava veinom ostaje do~ivotno inficirana (Ayling i sur., 2000; Stipkovits i sur., 2001). Iz ove spoznaje proizlazi injenica da naglasak u suzbijanju mastitisa uzrokovanog mikoplazmama treba staviti na profilaksu. profilaksa i nadzor Usprkos brojnim pokuaajima da se proizvede cjepivo koje bi u inkovito zaatitilo goveda od infekcije vrstom M. bovis, do danas to nije uspjelo, tako da se profilaksa ove bolesti provodi drugim mjerama. One se mogu podijeliti u dvije skupine: mjere koje se provode na podru jima na kojima nije ustanovljena infekcija vrstom M. bovis i one koje se poduzimaju nakon pojave mikoplazmalnog mastitisa. `to se ti e podru ja slobodnog od mikoplazmalnog mastitisa, mjere spre avanja pojave bolesti odnose se prvenstveno na nadzor prometa goveda koja moraju imati potvrdu da nisu inficirana vrstom M. bovis. Novonabavljena goveda, odnosno telad i junad, nipoato ne treba uvoditi u ve formirana zdrava stada. Pri pojavi pneumonije ili artritisa u teladi ili junadi koji nakon poduzetog lije enja i dalje perzistiraju, treba odmah uzeti uzorke za pretragu na mikoplazme. Jednako treba postupiti ako je rije  o mastitisu koji se ne mo~e izlije iti unato  poduzetom mjerama. Da bi se smanjila opasnost od airenja infekcije treba poduzeti slijedee: sve krave koje boluju od mastitisa, a ne reagiraju na lije enje treba izdvojiti iz stada, osigurati visoki stupanj higijene tijekom mu~nje kao i sustava za mu~nju, dezinfekciju pribora za mu~nju preparatima koji djeluju na mikoplazme (pripravci ato sadr~e jod i klorheksidin, Boddie i sur., 2002), sprije iti pretrpavanje nastamba ~ivotinjama i redovito provjeravati stupanj higijene u svim nastambama. Mjere koje je potrebno poduzeti kada je dokazano da je rije  o mikoplazmoznom mastitisu: ograni iti svako kretanje bolesnih ~ivotinja osim prijevoza na klaonicu, mlijeko svih krava, onih u laktaciji i u suhostaju treba pretra~iti na M. bovis, u odreenim vremenskim intervalima treba pretra~iti sve krave da bi se otkrile latentno inficirane ~ivotinje, sve inficirane krave trenutno treba odvojiti od zdravih i uputiti na klanje, sve krave koje boluju od mastitisa koji ne reagira na poduzeto lije enje, bez obzira je li vrsta M. bovis izdvojena ili nije, treba takoer uputiti na klanje. Treba napomenuti da ove mjere mogu samo smanjiti gubitke ali ne i u potpunosti pripomoi iskorjenjivanju infekcije stoga se pri prvoj pojavi bolesti treba primijeniti stampng-out postupak. `to se pak ti e podru ja u kojima se infekcija vrstom M. bovis pojavljuje enzootski, va~no je da se ~ivotinje ne sele u podru ja koja nisu zara~ena mikoplazmama. Sustavni nadzor uklju uje redovite pretrage mlijeka krava u kojih je dijagnostician mikoplazmozni mastitis. Strogo poativanje navedenih mjera neophodno je da bi se atete uzrokovane mikoplazmoznim mastitisom svele na najmanju moguu mjeru, ali i zaatitile ~ivotinje koje borave u podru jima kojima do sada nije bilo pojave infikecija uzrokovanih mikopazmama. LITERATURA Askaa, G. i H. Ern (1976): Evaluation of Mycoplasma agalactiae subsp. bovis to species rank Mycoplasma bovis (Hale et. Al.) comb. nov. Int. J. Syst. Bacteriol., 26, 323-325. Ayling, R. D., R. A. J. Nicholas i K. E. Johansson (1997): Application of the polymerase chain reaction for the routine identification of Mycoplasma bovis. Vet. Rec. 141, 307-308. Ayling, R. D., S. E. Baker,M. L. Peek, A. J. Simon i R. A. J. Nicholas (2000): Comparison of in vitro activity of danofloxacin, florfenicol, oxytetracycline, spectinomycin and tilmicosin against recent field isolates of Mycoplasma bovis. Vet. Rec. 146, 745-747. Ball., H. J., D. P. Mackie, D. Finlay, J. Gunn, E. A. McFarland, G. A. Craig Reilly i D. Pollock (1994): An antigen-capture ELISA for the detection of Mycoplasma bovis in milk. Irish vet. J. 47, 45-52. Bocklisch, H., H. Pftnzer, J. Martin, G. Templin i S. Kreusel (1986): Mycoplasma-bovis-Aborte bei Khen nach experimenteller Infektion. Boddie, R. L., W. E. Owens, C. H. Ray, S. C. Nickerson i N. T. Boddie (2002): Germicidal activities of representatives of five different test dip classes against three bovine Mycoplasma species using a modified excised teat model. J. Dairy Sci., 85, 1909-1912. Ghadersohi, A., R. J. Coelen i R. G. Girst (1997): Development of a specific DNA probe and PCR for the detection of Mycoplasma bovis. Vet. Microbiol. 56, 87-98. Gourlay, R. N., L. H. Thomas i C. J. Howard (1976): Pneumonia and arthritis in gnotobiotic calves following inoculation with Mycoplasma agalactiae subsp. bovis. Vet. Rec. 98, 506-507. Gourlay, R. N. I S. B. Houghton (1985): Experimental pneumonia in conventionally reared and gnotobiotic calves by dual infection with Mycoplasma bovis and Pasteurella haemolytica. Res. Vet. Sci., 38, 377-382. Hayflick, L (1965): Tissue cultures and mycoplasmas. Tex. Rep. Biol. Med. 23, 285-303. Hale, H. H., C. F. Helmboldt, W. N. Plastridge i E. F. Stula (1962): Bovine mastitis caused by a Mycoplasma species. Cornell Vet. 52, 582-91. Kreusel, S., H. Bocklisch, H. Pftnzer, A. Brys, R. Leirer i U. Zeigenhals (1989): Experimentelle Infektionen von Bullen mit Mycoplasma bovis und Mycoplasma bovigenitalium. Arch. Exp. VetMed., 43, 705-712. McAuliffe, L., R. J. Ellis, R. D. Ayling i R. A. J. Nicholas (2003): Differentiation of Mycoplasma species by 16S ribosomal DNA PCR and Denaturing Gradient Gel Elecrotrophoresis Fingerprinting. J. Clin. Microbiol. 41, 4844-4847. Nagatomo, H., Y.Takegahara, T. Sonoda, A. Yamaguchi, R. Uemura, S. Hagiwara i M. Sueyoshi (2001): Comparative studies of the persistence of animal mycoplasmas under different environmental conditions. Vet. Microbiol. 82, 223-232. Nagli, T., H. Ball, B. `eol, D. Finlay, M. Beni, M. Bedekovi1, G. Gali (2005): An outbreak of Mycoplasma bovis and Mycoplasma californicum mastitis and calf-pneumonia on a dairy cows farm in Croatia (in press) Pftzner, H., B. Baumgrtner i C. Wehnert (1986): Die Bekmpfung der Mykoplasmeninfektion des rindes. Mh. Vet. Med. 41, 577-579. Pfqtzner, H., i K. Sachse (1996): Mycoplasma bovis as an agent of mastitis, pneumonia, arthitis and genital disorders in cattle. Rev. Sci. Shahriar, F., I. E. G. Clark (2003): Mycoplasma bovis-associated disease: new syndromes and emerging problems. Large Animal Veterinary Rounds, 3, 7, Stipkovits, L., P. H. Ripley, J. Varga i V. Palfi (2001): Use of valnemulin in the control of Mycoplasma bovis infection under field conditions. Vet. Rec. 148, 399-402. Sa~etak: U radu su iznijeti podaci stru ne i znanstvene literature o etiologiji i proairenosti mikoplazmoznog mastitisa u krava koji uzrokuje vrsta Mycoplasma bovis. Opisani su klini ki znakovi, na in dijagnostike i iskorjenjivanja te bolesti koja se isti e nemogunoau lije enja. Bolest je u nas etioloaki ustanovljena u velikog broja ~ivotinja na jednoj farmi krava muzara. Prekratova 41, Zagreb opina Novi Zagreb izvanredni professor dr. vet. med., izvanredni professor u Zavodu za mikrobiologiju i zarazne bolesti s Klinikom PAGE 11 PAGE 1 kkllllllmmm"mmmnnnnnn*o>oBoZooooooo(p*p2p4pnprpppǾ胋{ph{`{hYmHsHhc|mHsHhhmHsHhHmHsHhdmHsHhmHsHhh6mHsHhhe6mHsHhemHsHhehemHsHh(:mHsHhe:mHsHh-Mh-M:mHsHhYhdr:mHsHh.mHsHhdrmHsHh}NmHsH%p$qqqqqqr$r&r>rJr`rxrrrrrrrrrssssstttttu u u:uHu~uuuuuuuuuulvvwwhxxyy2y>yyyԼĴ輬蜔h mHsHhQmHsHhdmHsHheOmHsHh/VmHsHh<:mHsHhYmHsHh/z&mHsHhslmHsHhhbQ6mHsHh.mHsHhbQmHsHhHmHsH:4p:uuwwhxyyTz0{{}~z.$d`a$gdup$ & F da$gdup $da$gdup$ & F da$gdup$hd`ha$gdupyyyyyyy>zDzNzxzzzzzzz0{{{|| }}}}~~~ ~B~T~~~~~~~~DPdtHJR𻯻çhheOmHsHhKmHsHhKmHsHhh*&6mHsHh*&mHsHh/z&mHsHh 6mHsHhh 6mHsHhcmHsHh mHsHh.mHsHheOmHsH7Ȃʂ4@BLTnԃփڃ܃.0&D墔yph]hUIh hk6mHsHhkmHsHhhmHsHhmHsHhPP]mHsHh30v]mHsHhB)X]mHsHh9at]mHsHhHh9at6]mHsHh9atmHsHhPPhPP]mHsHhPP6]mHsHhHhPP6]mHsHhPPhPP6]mHsHh30vmHsHhPPmHsHhr mHsHh8hr mHsHDFxz4D؆2RTԈ BDRȉ,.ƊȊŷůۧ{{m{e]U]h_mHsHhKmHsHh CmHsHhh6]mHsHhmHsHhZAmHsHhimHsHh mHsHh huA6mHsHhuAmHsHhm3mHsHhHhH6]mHsHhHmHsHhHh26]mHsHh2mHsHhkhmHsHhkmHsHhk6mHsH8 @xzt NP8:LTVĶīģ}}rjbZRhZAmHsHhWmmHsHhQ mHsHh$rmHsHh8himHsHh mHsHhAmHsHh8mHsHh}h{6]mHsHh{mHsHh56]mHsHh5h/6]mHsHh/mHsHhr mHsHh8hr 6mHsHh8hr mHsHhKmHsHhKhK6mHsH.8z:V46NzΝНĠBh]hgdA &`#$gdA$ & F da$gdup $da$gdupPlpzp|NėƗʗ֗ڗܗĶĮtttttttttttth hCmHsHhCh}%mHsHh7RmHsHhPT:mHsHhjmHsHhRh}%mHsHhRmHsHhIY`hIY`6]mHsHhIY`mHsHhJW[hQ mHsHhNmHsHhJW[6]mHsHh}hJW[6]mHsHhJW[mHsH* .24DFJLN`blntvȘʘܘޘ  ¸ЀЀЀЀЀth h\,\mHsHh!uhC\huphC\h hC6\mHsHh hC6\]mHsHhK\phC6\]hK\phC6\h hC5\mHsHh hC\mHsHhK\phC\hCh hCmHsHh hCH*mHsH- $&024™46Nln(xz8XΝrz|~ ĠǼ|xtxpxfjhl0JUh+h2@hq>hh6hheOhwhw6]hwhm3huphqhS-mhhE%hE%0JmHnHuhlhl0JmHnHujhl0JU hl0J.0246 $da$gduph]hgdA &`#$gdA,1h/ =!"#$% @@@ r NormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4@4 AHeader  !.)@. A Page Number<?@cdio )*99: D \"p"#&&''(p(( )z))f*&+4,0-1-<--./o0012W3(44 5567|889:::D<[<n<<<<<<<<<<<000000000x0x000000x000x00x0 0x0 0 0x 0x 0x 0x0x 0x 00 00 00 00000(0(0(0(00(00(0x0x0x000x0x0x0000000080080 0 0 0 00@0@0@0@0@0@00̆'(p(( )z))f*&+1-<<^>00 ܱ^>00^>000^>00^>000^>0000@0R } B6 % ),b/6;@EkpyD 6#&'()*+,-./012RSUVWXZ[\]4p.6$TY^4% !!(( (d0!(,[ i8i8T<T<<p8p8Z<Z<<8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCityB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace >@LNbdhi:;"#;<IJ&';<KL]_ij{|,WXWX]^moyz]^dfOQ   ) > I K S Y ] `    & ' . / C E   1 : ? @ O P b e k l } ~       L M   K L m n %'gh()UVmn|}?@KLmnvwQSWu(*2389AB  !$$%bcFGJj&(=RYbno !<=EFabik79./deklno  GHjkrs$&+-;<\]z}OP   BCKLef?AFGWYqs9 : C D m n r!t!!!!!L"M"Z"\"f"g"o"p"""_#a#########$$7$:$$$$$$$$$%%0%1%7%8%Y%Z%]%z%%%%%,&:&d&t&}&~&&&&&&&&&&&2'3'''''d(e({(((((((( ) )))'*(*0*1***** ++%+&+d+e+),*,3,4,,,,,,,/-1-;-<-G-H-e-f---------------....//N/O/////L0M0n0o000?1G11122221323>3@333 4 4'4(404243454q4r4~444444 5 5'5(5555555=6>677 7"777777777777777777788888'8(848F8G8|888999999:):@:E:F:G:K:P:a:k:~:::::::::::::::::::;;;;;;(;);7;8;A;D;I;J;N;O;W;X;];^;h;i;n;p;w;x;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;; < <<<<<$<%<'<(<.</<4<5<:<;<A<E<O<[<a<n<x<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<>@bdhino ())*89899 : C D ["\"o"p"##~&&&&''''((o(p((( ) )y)z)))e*f*%+&+3,4,/-1-;-<---..//n0o0001122V3W3'4(4~44 5 55566777|8889;;%<'<<<<<<<<<<3333@do*9: D \"p"'']44D<Z<[<<<<<<<<< |~=S}TR~JъRҼ^d\LZW60*rt;A*~8b@l>^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ~}|8b;A          Xm        +g"=> t&c|& Q r y P 4*S zE.5 kcv}NF{uA;- f q$*&/z&-.'.Ri/xS12u&8J9<:PT:`x;U?ZABoB%B CqEK`LP'MFMeObQ7RRKR S_SXU V/VB)XJW[<=]]U^IY`OWa*bcscde cf}[h khislS-mCtmwmaq$rdr9atkt30vyw`y_yy;Cyzz9%zt~-M{mACA\J,j4bgdQs?`kJm3jl9W2@F B_Y]A"/hNlHq~xH8]RS N3~k_s90J(q>PPpoUy}up\w8Qw? >Wm`"OvXKdCN}%OA* E% 3kUK?p?XiNF%@+l@H <@@ @ @@@@@@@@@ @"@$@&@,@.@0@2@6@:@<@>@@@B@D@fUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1hrk:& 3n 3n!4d<<3QH ? cf>Mikoplazmoza vimena u krava uzrokovana vrstom Mycoplasma bovisseolbseol<         Oh+'0, <H d p | ?Mikoplazmoza vimena u krava uzrokovana vrstom Mycoplasma bovisikoseollazeoleolNormalzbseolz25oMicrosoft Word 10.0@@`V@dq=@|WZ 3՜.+,0< hp  VETERINARSKI FAKULTETmn< ?Mikoplazmoza vimena u krava uzrokovana vrstom Mycoplasma bovis Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|~Root Entry FP|/fZ1Table`9WordDocument.SummaryInformation(}DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q