Naslov
Cultural Consulting, Cultural Management, Cultural Inteligence. Three Effective European Myths

Autori
Dragojević, Sanjin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Culturelink, Special Issue 1996 / Cvjetičanin, Biserka - Zagreb : Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), 1996, 201-207

Skup
Dynamics of Communication and Cultural Change: The Role of Networks

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.06.1995. - 11.06.1995

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
audiovizualna industrija; cultural inteligence; impotencija kulturnih institucija; kulturne potrebe i njihovo stvaranje; kulturni konzalting; kulturni menadžment; kulturni proizvodi; kulturno okruženje; kulturno tržište; marketing; moć kulturnih institucij

Sažetak
Preispitivanja krize modela europske kulturne politike i mjera stimuliranja kulturnog razvoja u kontekstu prodora američkih kulturnih proizvoda, posljedično, pojmove: kulturni konzalting, kulturni menadžment i cultural inteligence – uzdiže na nivo mita, umjesto da ih percipira kao puke kulturne tehnike. Mitska dimenzija pojmova (prva dva) objašnjava se sposobnošću identificiranja problema i ukazivanja na rješenja, te pokušavanjem rješavanja europskih kulturnih problema na američki način usprkos korijenu problema koji proizlaze upravo poradi američkog utjecaja na europsku kulturu. Tako, u kontekstu europske kulture, kulturni konzalting rastvara impotentnost kulturnih institucija u svojim okruženjima, izoštravajući svijest o njihovoj neefikasnosti i nefleksibilnosti institucija te nosećih projekata ; kulturni menadžment, pak, iako polazi od pretpostavljene moći institucija, problematizira okruženje u kojima one djeluju te predlaže tehnike preživljavanja, poput stvaranja poduzetničke klime ; te, cultural inteligence, kao pojam, formira područje stvaranja i prepoznavanje kulturnih potreba, naglašavajući važnost komplementarnosti produkcijskih i marketinških aktivnosti, čime u potpunosti akceptira američki pristup, prema kojemu je cijeli svijet tržište (primjer audiovizualne industrije). Iako su prve dvije tehnike/pojma prisutna u Europi od 70-tih, 80-tih godina, cultural inteligence je relativno nov, a njegova važnost se u članku elaborira primjerom audiovizualne industrije, te kratko zaključuje: ne usvoji li uspješno sve tri tehnike, Europa neće kulturno prosperirati. Važno je stvoriti proizvode interesantne publici i plasirati ih globalno koristeći navedene tehnike, posebice cultural inteligence.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija

POVEZANOST RADA