Naslov
Sedam brončanih kipova Harpokrata
(Seven Bronze Stattues of Harpocrates)

Autori
Uranić, Igor

Izvornik
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (0350-7165) 3. s., XXXVI (2003); 191-198

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Harpokrat; bronca; tehnologija; simbolika; sinkretizam
(Harpocrates; bronze; technology; symbolism; sincretism)

Sažetak
Inovacije u religiji faraonskog Egipta prilično su rijetke sve do samog kraja Kasnog razdoblja (747 - 332. pr. Kr.) kad u tu zemlju, kao osloboditelj od perzijskog jarma, dolazi Aleksandar Makedonski donoseći duh helenizma, koji će snažno obilježiti umjetnost i religiju staroga vijeka u posljednjim stoljećima njegova procvata. U dva i pol tisućljeća od Starog kraljevstva do kasnog razdoblja tradicionalne forme religije nastale u vrijeme izgradnje velikih piramida variraju tek promjenama glavnog državnog božanstva. Među božanstva koja nastaju u doba helenizma u Egiptu spada i Harpokrat. Riječ je zapravo, o helenističkoj prilagodbi boga Horusa iz najstarije faraonske tradicije. Naime, prikazi sokolskog boga povezanog sa Suncem i osobom vladara, javljaju se već u arhajskim dinastijama, na pogrebnim stelama, pločicama od slonovače ispisanim hijeroglifima i drugdje. Na samoj Narmerovoj paleti – spomeniku za koji se smatra da svjedoči o pobjedi kralja Narmera nad vojskom sjevera i o ujedinjenju Egipta u jedinstvenu državu – vladar je predstavljen sokolom. Jasna veza između Horusa-sokola, Sunca i vladara uspostavljena je u mitologiji koja je najvjerojatnije nastala za Starog kraljevstva, a već u Tekstovima piramida naslućuje se njen konačan oblik. Prema ovom mitu Horus je sin ubijenog boga i prvog vladara Egipta Ozirisa. On je ratnik koji osvećuje svog oca i u borbama sa očevim ubojicom Setom uspijeva pred vijećem bogova izboriti pravo na prijestolje Gornjeg i Donjeg Egipta. Nadalje, kako faraon predstavlja simboličnu vezu između ljudi i bogova, vjerovalo se da je on inkarnacija ili da je nadahnut bogom Horusom. Priča se kasnije komplicira pa se u skladu s učenjima o emanacijama javlja doktrina o dva Horusa – stariji i mlađi. Točnije u helenizmu se, uz već postojeće oblike tog božanstva (Horus, Ra Horakhti, Harmakis), javlja nekolicina novih. To su Harsiesis (Horus-sin Izide), Haroeris (Horus stariji), Harendotes (Horus-osvetnik svog oca), Harpokrates (Horus-dijete).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA