Naslov
Belgijski zecoliki kunić u Hrvatskoj
(Belgian hare in Croatia)

Autori
Ahlin, Marko ; Štoković, Igor ; Ekert Kabalin Anamaria ; Domijan, Elizabeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik radova / 1. hrvatsko-slovenski simpozij o egzotičnim i divljim životinjama / Vlahović, Ksenija ; Marinculić, Albert - Zagreb, 2004, 51, 192-195.

Skup
1. hrvatsko-slovenski simpozij o egzotičnim i divljim životinjama

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.11.2004. - 27.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kunić - kućni ljubimac; belgijski zecoliki kunić
(rabbit as a pet; Belgian hare)

Sažetak
Zadnjih se godina položaj kunića kao kućnog ljubimca znatno promijenio ; čovjek ga je približio sebi, smjestio ga unutar kuće te se počeo brinuti o njemu kao o obiteljskom, tradicionalnom ljubimcu, poput psa ili mačke. "Kućni kunić" postao je jako popularan ljubimac, jer lako prati životni tempo svog gospodara. Domaći kunić potječe od divljeg izvornog oblika Oryctolagus cuniculus, iz područja Sredozemnog mora. Njegovo udomaćivanje započelo je prije 3000 godina na području sjeverne Afrike i južne Europe, odakle se proširio dalje po svijetu. Tijekom vremena selekcijom su nastale brojne pasmine pitomih kunića. Belgijski zecoliki kunić se prvi puta javlja kao pasmina početkom 18. stoljeća. Krajem 19. stoljeća pasmina je iz Belgije uvezena u Veliku Britaniju te dobiva naziv Belgian hare (belgijski zec). U Velikoj Britaniji zecoliki kunić dobiva svoj današnji izgled. Po građi tijela i boji najsličniji je divljem zecu: ima izrazito dugo tijelo i noge, a krzno mu je crvenkastosmeđe ili lisičje-crvene boje. Odrasla grla dosegnu težinu do 4 kg, iako se standard mijenja tijekom zadnjih godina. Vrlo su živahni, okretni, temperamentni, a pokreti su im najgraciozniji od svih pasmina, što im daje posebni šarm. Zbog svoje građe i životnih potreba, kunići ove pasmine zahtijevaju posebnu prilagodbu prostora i puno rada, kako bi na izložbama postigli dobre rezultate, bili zapaženi te pokazali sve svoje posebnosti i odlike. Danas u Europi postoji više od 200 uzgajivača, a u Republici Hrvatskoj samo tri. Na područje Hrvatske prvi puta je uvezen i registriran 2000. godine. Cilj ovog rada je upoznavanje držatelja i veterinara s jednom pasminom kunića koja bi zbog svoje ljepote i kvaliteta mogla postati sve proširenija i u nas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA