Pregled bibliografske jedinice broj: 257399
Rogozničko jezero-jedinstveni anoksični sistem jadranske obale
Rogozničko jezero-jedinstveni anoksični sistem jadranske obale // Znanstveni skup Voda-hrvatsko blago : zbornik radova / Šimunić, Ivan (ur.).
Rijeka: Matica hrvatska, 2006. str. xx-xx (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 257399 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rogozničko jezero-jedinstveni anoksični sistem jadranske obale
(Rogoznica Lake-unique anoxic environment on the Adriataic coast)
Autori
Ciglenečki, Irena ; Bura-Nakić, Elvira ; Carić, Marina ; Kršinić, Frane ; Viličić, Damir ; Ćosović, Božena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Znanstveni skup Voda-hrvatsko blago : zbornik radova
/ Šimunić, Ivan - Rijeka : Matica hrvatska, 2006, Xx-xx
Skup
Znanstveni skup Voda - hrvatsko blago
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 20.03.2006. - 24.03.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Rogozničko jezero ; eutrofikacija ; anoksija ; sumporne specije ; hranjive soli ; otopljeni organski ugljik
(Rogoznica lake ; eutrophication ; anoxic conditions ; sulfur species ; nutrients ; DOC)
Sažetak
Rogozničko jezero ili u narodu poznato kao Zmajevo oko je malo (10276 m2, najveća dubina 15 m), prirodno eutroficirano morsko jezero smješteno na poluotoku Gradina između uvala Soline i Koprišće u blizini mjesta Rogoznica. Rogozničko jezero je meromiktičko jezero, poput Crnog mora, Framvaren fjorda u Norveškoj i kraterskog jezera Pavin u Francuskoj. Glavna fizičko-kemijska karakteristika Rogozničkog jezera je postojanje izražene sezonske stratifikacije te pojava anoksičnih uvjeta na dubini većoj od 10 m. Za vrijeme izražene termohaline stratifikacije (proljeće, ljeto) u jezeru se razlikuje gornji, oksični sloj s intenzivnim procesima primarne produkcije te donji anoksični sloj. Anoksični sloj bogat je sumpornim spojevima koji su prisutni u relativno visokim koncentracijama, do 10-3 M uglavnom u obliku sulfida. U tom sloju također su povišene vrijednosti hranjivih soli: NH4+ = 150 M ; PO43- = 22 M ; SiO44- = 400 M, te otopljenog organskog ugljika kao rezultat intenzivnih procesa remineralizacije organske tvari. Nepotpuno miješanje slojeva u jezeru događa se uglavnom tijekom zimskih mjeseci (studeni, prosinac) kada ohlađena slana voda tone u dublje slojeve noseći sa sobom vodu obogaćenu kisikom. Kao rezultat miješanja do površine stiže pridnena voda obogaćena hranjivim solima koje su osnova za novi razvoj fitoplanktona i produkciju kisika. Biogeokemijski ciklus i regeneracija hranjivih soli glavni su faktori prirodne eutrofikacije u Rogozničkom jezeru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
098122
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Elvira Bura-Nakić
(autor)
Damir Viličić
(autor)
Božena Ćosović
(autor)
Marina Carić-Glunčić
(autor)