Naslov
Neurolog i neuroepidemiologija
(Neurologist and neuroepidemiology)

Autori
Sepčić, Juraj ; Ledić, Petar ; Milohanović, Severin ; Štampalija, Jerko ; Weiner, Mima

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka VIII kongresa neurologa Jugoslavije sa međunarodnim učešćem / Orovčanec, Kira - Novi Sad : Udruženje neurologa Jugoslavije, 1988

Skup
VIII kongres neurologa Jugoslavije sa međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Novi Sad, Jugoslavija, 07.11.1988. - 11.11.1988

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
neurolog; neuroepidemiologija
(neurologist; neuroepidemiology)

Sažetak
Neuroepidemiologija je grana epidemiologije koja proučava "prirodnu povijest" živčanih bolesti u stanovništvu. Njena su područja istraživanja deskriptivnog, analitičkog i eksperimentalnog interesa. Neurolog je sakupljač i korisnik neuroepidemioloških podataka. U prvoj ulozi on je često suočen s nejasnom specifičnošću i definiranošću pojedinih nozoloških entiteta ; nepouzdanošću rezultata dobivenih primjenom neprikladnih metodologija istraživanja. U drugoj ulozi neurolog često ne shvaća (ili omalovažava) doprinose neuroepidemiologije pri utvrđivanju faktora rizika za pojedine živčane bolesti, potrebu racionalnih programa prevencije i kontrole bolesti. Stvaranje "epidemiološke svijesti", prihvaćanje i primjena sve jedinstvenijih dijagnostičkih kriterija za pojedine bolesti, korištenje strogo znanstvenih metoda istraživanja mogu pridonijeti i u našoj sredini temeljnoj važnosti lokalnih epidemioloških istraživanja. U bilo kojoj sredini pomanjkanje osnovnih neuroepidemioloških podataka predstavlja ozbiljno osiromašenje programa zdravstvene zaštite, koji stoga često postaje predmet nagađanja i improvizacije. U nas bi takva neuroepidemiološka istraživanja, koja ne zahtijevaju ni skupu ni složenu opremu, morala biti ponajprije temeljito ostvarena i potvrđena deskriptivna istraživanja. Nakon toga slijedila bi ispitivanja analitičkog tipa. Ona bi morala biti tranzverzalno-multicentrične sheme popisom ispitanika jednom u godini, a zatim njihovim praćenjem tijekom još najmanje godine dana, te korištenjem (što je i najvažnije) prikladnih, izjednačenih upitnika i kodeksa za bolest u ispitivanju. Planiranje i ostvarivanje takvih studija bio bi sadržajan i konstruktivan doprinos našoj neurologiji kao znanstvenoj disciplini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA