ࡱ> Y 4bjbjWW .T==d]>>>>>>>RRRRR<lR$N8&&&&&&&&)M+M+M+M+M+M+M$\OPQlOM>&&&&&OM,8>>&&&,8,8,8&.>&>&)MRR>>>>&)M,8,88J>>)M&,4?RR 2"MKULTURA I TRANSFORMACIJE: OTO KE PERSPEKTIVE GODI`NJI SKUP HRVATSKOG ETNOLO`KOG DRU`TVA Hotel Biaevo - Komi~a, 14.-17.9. 2006. etvrtak, 14.9. 17,00 Polazak iz Splita trajektom za Vis 20,00 Dolazak sudionika u Komi~u, smjeataj  hotel Biaevo Petak, 15.9. 9,15 Pozdravi i otvaranje skupa Moderatorica: }eljka Jelavi 9,30 -9,45 Branko akovi MARITIMNOST U ETNOLO`KOM KONTEKSTU 9,45 -10,00 Luka `eao: JADRANSKI OTOCI U RUKOPISIMA ODSJEKA ZA ETNOLOGIJU HAZU NAKON 1945. GODINE 10,00 -10,15 Tanja Bukov an }ufika, Hrvoje argonja OD LJEKARU`A DO NEW AGEA - TRADICIJSKA MEDICINA DALMACIJE 10,15 -10,30 Anita Sujold~i, Anja Ivekovi-Martinis VI`KI GOVORI I IDENTITET MLADIH NA OTOKU VISU 10,30 - 10,45 Lucija `imi i, Anita Sujold~i ISTRA}IVANJE TEMELJNOG I KULTURNOG LEKSIKA U NASELJIMA OTOKA VISA  PROSTORNI I GENERACIJSKI ASPEKTI 10,45 -11,15 diskusija 11,15 -11,30 PAUZA Moderatorica: Marina `krabalo 11,30 -11,45 Sanja Ivan i OTOK VIS  SLIJEPA TO KA KARTOGRAFIJE HRVATSKOG TRADICIJSKOG ODIJEVANJA 11,45-12,00 Sanja Buble AGRARNI KRAJOLIK OTOKA VISA I PROBLEMATIKA O UVANJA SUHOZIDNOG KRAJOLIKA 12,00 -12,15 Jadran Kale HRVATSKA EPIZODA ZAGOVORNI KE ETNOLOGIJE: POSTHUMNI }IVOT OTO NIH PA`NJAKA 12,15 -12,30 Ljiljana Gavrilovi REKONSTRUKCIJA  TRADICIONALNE ODEE I MITOVI O ESTETICI I DUGOM TRAJANJU: MLJET,KOR ULA,LASTOVO 12,30 - 12,45 Nevenka Bezi Bo~ani RAZVITAK OBRTA NA OTOKU VISU I GA`ENJE TIJEKOM 20. STOLJEA 12,45 -13,15 DISKUSIJA 13,30 -16,15 ru ak i odmor Moderatorica: Zvjezdana Antoa 16,15 -16,30 Jelka Vince Pallua APSYRTIDES 16,30 -16,45 Ana Perini DVA OTOKA HVARA 16,45  17,00 Ivana Radovani TRADICIJSKA BA`TINA KAO NEISKORI`TENI POTENCIJAL OTOKA HVARA ILI  TUKALO BI 17,00-17,15 Joako aleta: PROCESIJE, KOLENDE, KARNEVOLI, CIMER FRAJ I VIROZA PARTY& -GLAZBOVANJE I GLAZBENI }IVOT NA BOLU NA OTOKU BRA U 17,15-17,30 Marija }ivkovi }IVOT NA SVJETIONIKU 17,30 -18,00 DISKUSIJA 18,00 -18,15 ODMOR Moderatorica: Ines Prica 18,15 -18,30 Mojca Piakor TOVAREI (r)O(ck)TO E, VOLIM TE! 18,30 -18,45 Marina `krabalo i Dra~en Lali Malo misto  veliki problem: odnos lokalne zajednice u Veloj Luci spram ovisnosti o drogi 18,45 -19,00 Branko Cerovac GOLI OTOK: PERSPEKTIVE 19,00-19,15 Maja irli PROGRAMI ODR}IVOG RAZVITKA OTOKA 19,15  19,30 Darko Vlahovi OTO KA PERSPEKTIVA U SVJETLU ORIJENTACIJE IZABRANIH OBLIKA TURIZMA 19,30- 20,00 DISKUSIJA 20,00 Zavrana rije  i zatvaranje skupa Subota, 16.9. 10,30 Izlet na Biaevo i posjet Modroj apilji Nedjelja, 18.9. 7,00 polazak katamaranom iz Visa za Split Dr.sc. Branko akovi Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu Maritimnost u etnoloakom kontekstu Rad je osvrt naopozitna obilje~ja maritimnost - kontinentalnost u kulturoloakom okviru s osnovnom tendencijom da sepregledno prika~e zastupljenost, percepcijai na in prezentacije maritimnosti u etnoloakom kontekstu analizom sadr~aja u etnoloakim i srodnim stru nim publikacijama. Polazei od injenice da su antropogeni, povijesni i prirodni faktori u isto nojadranskom podneblju formirali prepoznatljivu sliku mediteranskog kulturoloakog okru~enja s vidljivim utjecajima kontinetalnog zalea nastoje se utvrditi i doprinosi,te logika proteklihetnoloakih istra~ivanjau izboru tema i metodologije u kojoj je u najveoj mjeri bio zastupljen deskriptivni diskurs. Luka `eao Odsjek za etnologiju HAZU 4895 150 luka@hazu.hr Jadranski otoci u rukopisima Odsjeka za etnologiju HAZU nakon 1945. godine. U tekstu e se pristupiti obradi rukopisa pohranjenih u Odboru za narodni ~ivot i obi aje Ju~nih Slavena HAZU nakon 1945 godine. Ta rukopisna kolekcija nosi naziv Nova zbirka i u svojem sadr~aju odstupa od prakse po kojoj su bili raeni rukopisi prije Drugog svjetskog rata (Radievoj Osnovi) odnosno, bavi se manjim, u~im temama vezanim za pojedino mjesto ili obi aj. Meu tim rukopisima nalazi se 37 jedinica u kojima su obraene razne teme vezane uz pojedine hrvatske otoke (nema otoka Visa). Stoga e se u radu obratiti pa~nja na sadr~aj tih rukopisa. Obradit e se teme koje ukazuju na eventualne promjene u etnoloakom radu i interesu nakon Drugog svjetskog rata kao i, u manjoj mjeri, ope promjene u druatvu u periodu nakon 1945. godine iz oto ne perspektive. S druge strane ~eli se istaknuti da su se sabira i grae usmjeravali prema skupljanju ato starijih etnografskih opisa ato pokazuje teako odvajanje hrvatske etnologije od kulturno povijesne akole Milovana Gavazzija, a relativno mali broj rukopisa vezanih uz otoke pokazuje premjeataj glavnine etnoloakog rada iz Odbora u druge centre poput Instituta za etnologiju i folkloristiku. Tanja Bukov an Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Zagreb Hrvoje argonja Institut za antropologiju, Zagreb OD LJEKARU`A DO NEW AGEA  TRADICIJSKA MEDICINA DALMACIJE Etnomedicina, medicinska antropologija i narodna medicina neke su od disciplina koje se bave raznim temama koje se odnose na tradicijsku medicinu i kros-kulturalne koncepte zdravlja i bolesti. Etnomedicina i medicinska antropologija su se kao discipline razvile 1970-ih, nakon ato je veina biomedicinskih projektata koji su ponueni ne-zapadnim zemljama i zemljama treeg svijeta bila potpuno bezuspjeana. Postalo je jasno da se medicinski koncepti moraju tretirati kao kulturni koncepti i kao dio pojedinih kultura. Danas se dvije discipline bave tekuim etnomedicinskim pitanjima kako u ne-zapadnim, tako i u zapadnim druatvima, u ruralnim i urbanim podru jima, a njihova saznanja se smatraju nephodnima ne samo u istra~ivanjima kulture, ve se nameu i kao rjeaenja mnogih prakti nih problema vezanih uz zaatitu zdravlja i prevenciju bolesti. Istra~ivanja o tradicijskim konceptima zdravlja i bolesti na prostoru jugoisto ne Europe vezana su uz pojam 'narodne medicine', koji je predstavljen kao 'manifestacija kozmologije'. Veina istra~ivanja bavila se sa vjerovanjima i obi ajima vezanima uz tradicijsko lije enje i sa njihovom mitoloakom pozadinom. Publikacije na tu temu bile su veinom deskriptivne etnografije, koje su skupljale podatke i recepte (poznate ljekaruae) o lije enju u ruralnim podru jima. U vrijeme kada je biomedicina (19, 20 stoljee) ve zauzela primat u zapadnja kom medicinskom diskursu, nije udno ato je tradicijska medicina smatrana egzoti nom, a svako istra~ivanje tih tema je u potpunosti zanemarivalo bioloake, rodne, socioloake, statusne, kulturne aspekte tehnika lije enja. Ovo izlaganje e pokuaati pokazati razvoj istra~ivanja tradicijske medicine na podru ju Jadrana, polazei od dalmatinskih ljekaruaa objavljenih u Zborniku za narodni ~ivot i obi aje HAZUa, a fokusirati e se na moguu kulturnoantropoloaku analizu tradicijskog medicinskog sustava otoka Visa, u kojem se isti u dvije mogue podvrste  sustava lije enja koji su koristili ribari na viaednevnim ribarenjima i sustava koji su ~ene koristile u svakodnevnim prilikama. Spomenuti e se i rastua tendencija organiziranog uzgoja ljekovitog bilja na Visu i njegova trendovska uporaba u alternativnim medicinskim sustavima. Dr.sc. Anita Sujold~i i Anja Ivekovi-Martinis Institut za antropologiju, Zagreb Viaki govori i kulturni identitet mladih na otoku Visu Suvremeni procesi otvaranja i transformacije nekad izoliranih lokalnih kulturnih i jezi nih zajednica posebno su intenzivni na jadranskim otocima ija transformacija od malih, samoodr~ivih entiteta u uslu~no orijentirana srediata turizma uzrokuje promjene u druatvenoj strukturi, kulturnim vrijednostima i tradicionalnim dijalektima izlo~enima sve ja em utjecaju standardnog i drugih jezika. Kako su jezici istodobno sredstva komunikacije i sna~ni oblici ozna avanja kulturnog identiteta, progresivne promjene u jeziku imaju sredianju ulogu u transformaciji kulture i identiteta. Mo~e se pretpostaviti da izlo~enost mladih novim mogunostima, vrijednostima i iskustvima izvan njihove lokalne zajednice, uz nestajanje tradicionalnih djelatnosti i iskustava koja su joa ugraena u sjeanja starije generacije, pridonose osjeaju identifikacije s airom nacionalnom i globalnom zajednicom, uz slabljenje normi i sankcija povezanih s ulogom lokalnih idioma u kulturnom identitetu zajednice. Istra~ivanje provedeno u osnovnim i srednjim akolama otoka Visa usmjereno je na razmatranje utjecaja simboli ke funkcije standardnog hrvatskog jezika na promjene i vitalnost viakih govora kao pokazatelja lokalnog/regionalnog identiteta, kroz svakodnevnu komunikacijsku praksu pripadnika lokalnih govornih zajednica i ispitivanje njihovih stavova prema materinskom idiomu i standardnom jeziku. Rezultati empirijskog istra~ivanja pokazuju da lokalni i regionalni aspekti identifikacije zauzimaju kod veine ispitanika rodjenih na otoku va~nije mjesto nego nacionalni. Unato  percipiranom presti~u standardne varijante u edukacijskom procesu i prevladavajuim odnosima moi, mladi otoka Visa do~ivljavaju lokalne idiome kao sna~ne simbole grupne solidarnosti i kolektivnog identiteta koji njihovu zajednicu razlikuju od doseljenika ili drugih zajednica. Lucija `imi i i dr.sc. Anita Sujold~i Institut za antropologiju, Zagreb Istra~ivanje temeljnog i kulturnog leksika u naseljima otoka Visa - prostorni i generacijski aspekti Vremenski i prostorno stabilniji temeljni leksik i promjenama podlo~niji kulturni leksik u dosadaanjim su se istra~ivanjima pokazali se kao kvalitetni pokazatelji geografskih obilje~ja te povijesnog, kulturnog i druatvenog razvoja pojedinih jezi nih zajednica. Usporedbom tih dvaju razli itih popisa rije i etiriju govora otoka Visa opisane su i izra unate razlike izmeu njih. Primijeena relativno visoka varijabilnost izmeu prou avanih govora na svim jezi nim razinama odraz je razli itih utjecaja tijekom povijesti (politi kih, ekonomskih i dr.) kojima su pojedina mjesta otoka Visa bila izlo~ena. S druge pak strane, razlike u frekvenciji pojavljivanja pojedinih karakteristi nih jezi nih obilje~ja (u akcentuaciji, fonologiji te samom odabiru rije i) izmeu ispitanika razli itih generacija ukazuju sve ja i utjecaj presti~nih urbanih regionalnih govora te hrvatskog jezi nog standarda, a samim time i postepeni proces dedijalektalizacije oto nih varijanti ato je posebno prisutno kod mlaih ispitanika. Posljedica je to razli ih faktora izmeu ostalog utjecaja akole i medija, naglog razvoja turizma, ali i stanja na otoku Visutijekom 50-godianjeg meuratnog razdoblja. SANJA IVAN I, prof. Etnografski muzej Split OTOK VIS  SLIJEPA TO KA KARTOGRAFIJE HRVATSKOG TRADICIJSKOG ODIJEVANJA U okviru redovne djelatnosti Ministarstva kulture RH  Uprave za zaatitu kulturne baatine godine 2001. raena su istra~ivanja, eveidencija i dokumentacija etnografske baatine otoka Visa. U ovoj akciji sudjelovala je i etnologinja splitskog Etnografskog muzeja, gospoa Ida Vrani kojoj je jedan od zadataka bio prikupiti dovoljno podataka kojim bi se javnosti predstavio stariji na in odijevanja i ovoga otoka za kojeg ni Etnografski muzej Split, niti struka nisu imali dovoljno pozitivnih odrednica. Za razliku od mnogih jadranskih otoka kojima je narodna noanja iizraziti simbol tradicijske kulture, otoku Visu su to i danas zna ajne gospodarstvene djelatnosti: vinogradaarstvo gradu Visu, a ribarstvo Komi~i I sami Viaani, kroz sve eaa medijska - popularna predstavljanja svoga otoka, isti u da su otok netaknutog mora i vina, a istovremeno otok bez noanje. .Zato je etnolozima pri ovom istra~ivanju narodne noanje otoka Visa prva informacija, da je unutar arheoloake zbirke Issa izlo~en i jedan komplet ~enske noanje, zvu ala i zna ila jednako kao Carterovo otkrie Tutankamonove grobnice arheolozima. Istovremeno im je ona bila potvrda slutnji da otok te~aka i ribara bi morao imati neato ato bi se moglo nazvati narodnom noanjom Kakvi su rezultati detekcije ovog ~enskog kompleta s otoka Visa i drugih komplementarnih metoda ovog istra~ivanja 2001. godine, te naknadnih istra~ivanja splitskih etnologa tradicijskog odijevanja otoka Visa tema je ovoga lanka i povod ponovnog dolaska na Vis. MR.SC. SANJA BUBLE Ministarstvo kulture, Uprava za zaatitu kulturne baatine, Konzervatorski odjel Split: AGRARNI KRAJOLIK OTOKA VISA I PROBLEMATIKA O UVANJA SUHOZIDNOG KRAJOLIKA Konzervatorski odjel u Splitu zaatitio je vinograde pod Musterom i gustirne na Lorci. Prema Zakonu o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara RH vlasnik kulturnog dobra du~an je odr~avati i primjereno koristiti kulturno dobro, a u slu aju napuatenih suhozidnih graevina takva zaatita nije sama po sebi dovoljna da sprije i eventualnu devastaciju lokaliteta. Suhozidna gradnja najstarija je tehnika graenja. Kontinuirano se primjenjuje u svim povijesnim razdobljima arhitekture, a gotovo do danas zadr~ala se u tradicijskoj gradnji. Suhozidni agrarni (i sto arski) krajolik dio je naaeg kulturnog identiteta, ali isto tako i element pripadnosti mediteranskom kulturnom krugu. Krhka graditeljska struktura granica katastarskih estica obilje~ena u prostoru suhozidnim meama, suhozidnih podzida terasastih kultura, kamenih puteva, sto arskih nastambi, graevina za opskrbu vodom, te stambenih i gospodarskih graevina u sekundarnim naseljima ugro~ena je i propada izlo~ena suvremenim pritiscima razvoja. Napuatanje tradicijske poljoprivredne proizvodnje, iseljavanja stanovniatva i zapuatanja sela, a s tim u vezi i izumiranje starih zanata  pa tako i umijea gradnje suhozida koje se prenosilo s generacije na generaciju samo je dio imbenika kojima je ugro~en suhozidni krajolik. Lokalno stanovniatvo, ne prepoznavajui vrijednosti prostora koji je stoljeima oblikovan ljudskom rukom, mjere o uvanja i zaatite tradicijskog krajolika do~ivljava kao smetnju razvoju: neobraene i zapuatene poljoprivredne parcele nastoje se pretvoriti u graevinsko zemljiate, a suhozidne gradnje nerijetko se pretvaraju u ilegalne kamenolome te se kamen upotrebljava kao sirovi graevni materijal. U prostornom planiranju podru ja kultiviranog krajolika nisu prepoznata kao dio identiteta i tradicije naaeg priobalja i otoka te podru ja zagore. U obrazovanju arhitekata i prostornih planera tradicijska arhitektura tek je odnedavno zastupljena u jednom izbornom predmetu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Stoga valorizacija krajolika obilje~enog tradicijskom gradnjom u prostornom planiranju ovisi o afinitetu prostornih planera i nema stru nu podlogu. Istra~ivanje suhozidnih kamenih graevina u naaoj znanstvenoj i stru noj javnosti prisutno je tek sporadi no u pojedinim studijama geologa, etnologa i arhitekata, a upravo bi istra~ivanje trebalo biti temelj valorizacije, zaatite i o uvanja. Cjelovito istra~ivanje suhozidne arhitekture naaeg priobalja i otoka naro ito ugro~ene novom izgradnjom i urbanizacijom pokrenuto je tek 2005. godine u okviru znanstvenog projekta HAZU  Kamen, suhozidna kamena arhitektura i pejza~ Jadrana (voditelj projekta dr.sci. Aleksandra Faber). Zaatitu i o uvanje suhozidnog krajolika mogue je provesti jedino kroz poznavanje njegove vrijednosti u kontekstu naaeg kulturnog identiteta po evai od obrazovnih programa na svim stupnjevima obrazovanja te kroz suradnja znanstvenika i stru njaka razli itih struka - arhitekata, etnologa, geologa, agronoma. Mr.sc. Jadran Kale, Odjel za etnologiju i antropologiju Sveu iliata u Zadru Hrvatska epizoda zagovorni ke etnologije: posthumni ~ivot oto nih paanjaka Koliko su etnoloaka istra~ivanja u Hrvatskoj primijenjena? Programi daju znati kako se etnoloake spoznaje u nastavi mogu nai primijenjene samo u etnoloakom ogranku sveu iliane nastave. Vjerojatno je najvitalniji vid primjene u izlo~benim postavama i uope pripremama i inscenacijama odabranih folklornih praksi. Primjena u uvanju nepokretnih kulturnih dobara i kulturnih praksi u gospodarenju prostorom mogla bi biti to kom gdje se etnologija u Hrvatskoj najbli~e primakla aktivisti koj predod~bi advokatske, tj. zagovorni ke etnologije. Kao i pri nevoljkom dovla enju etnologije za svojim kaziva ima migriranih u urbano-industrijsku danaanjicu, tako je i u ovom slu aju odsustvo disciplinarnog alata etnologa ostavilo obamrlog sve do lupanja ~ivota na kuna vrata struke: uvrije~ivanja sistemskih praksi na starim terenima komunalnog ~ivljenja i tradicijskih uredbi. Tradicijska baatina i nova zbivanja s oto nim pasiatima oslikat e neke karakteristi ne nijanse, pro~imanja i neodjeljivosti lika etnoloakog istra~iva a i komunalnog zagovornika. Dr. sc. Ljiljana Gavrilovi Etnografski institut SANU Beograd Rekonstrukcija "tradicionalne" odee i mitovi o estetici i dugom trajanju Na primeru rekonstrukcije odee sa ju~nodalmatinskih ostrva: Mljeta, Kor ule i Lastova analizirana je teza iz tradicionalne etnologije o stati nosti i relativnoj nepromenljivosti "tradicionalne" kulture, kao i njenoj visokoj estetizaciji. Razmatraju se koncepti tradicionalnog i estetskog u izboru materijala sa uvanog u muzejskim zbirkama, za ata je odea posebno pogodna jer je insistiranje na estetici klju ni kamen odabiranja predmeta koji e biti/jeste sa uvan u muzejima. Kako je koncept uobli avanja odee, kao i svi drugi na ini oblikovanja okru~enja, odraz ukupnog vienja sveta, uklju ujui socijalni i kulturni prostor, estetika ne obuhvata samo fizi ke, nego i socijalne i kulturne odnose izmeu ljudi koji tu odeu oblikuju i koriste. Poseban problem je sadaanje/naknadno itanje "tradicionalne" estetike, koje mo~e proizilaziti iz identifikacije s jedne ili sklonosti ka egzoti nom s druge strane, ato nas spre ava da pro itamo estetske vrednosti u skladu sa kulturom u kojoj su nastale. Nevenka Bezi Bo~ani Split RAZVITAK OBRTA NA OTOKU VISU I GA`ENJE TIJEKOM 20. STOLJEA Prve podatke o obrtni koj djelatnosti na otoku Visu nalazimo u arhivskim izvorima ve u 16. stoljeu da bi svoj vrhunac dostigla potkraj 19. stoljea. To su upravo obrti uz strukturu stanovnika i njihovih potreba: lon ari, kova i, limari, brodograditelji. Po etkom 20. stoljea, prvi svjetski rat i privredna kriza utje u na njihovu propast i na potpuno odumiranje tih zanimanja. Dr.sc. Jelka Vince  Pallua Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu APSYRTIDES - JU ER, DANAS, SUTRA U anti ko doba cresko-loainjsko oto je naziva se imenom nastalim od mitske predaje o Medeji koja je rasjekla udove Apsirtova tijela, pobacala ih u more stvorivai Apsirtove otoke - Apsyrtides. U ovom prilogu Oto kim perspektivama bit e rije i o spomenutoj oto koj skupini s ciljem holisti ke analize istra~iva ke perspektive nekoliko talijanskih autora s osobitim naglaskom na istra~ivanje opata Alberta Fortisa koji je boravio na Cresu i Loainju i posvetio im djelo (1771.) Saggio di Osservazioni sopra l'isola di Cherso ed Osero d'Alberto Fortis. Zanimljivo je pratiti kako njegov prvobitno mineraloako-paleontoloaki interes prerasta u, rekli bismo, etnoloaki interes koji e ga kasnije dovesti i do Morlaka, toliko spominjanih kako u hrvatskoj tako i u europskoj znanosti. Istra~ujui upravo ove otoke, Fortis prestaje biti samo neutralnim promatra em, sazrijevajui politi ki, ato e utjecati na motive kasnijih argonautskih istra~iva kih pothvata po Dalmaciji bilo morem, bilo kopnom. Osim toga, cilj je ovog priloga na primjeru Cresa i Loainja oslikati povijest hrvatsko-talijanskih kulturnih veza, veza koje su se odvijale i na drugim jadranskim otocima, te progovoriti o buduoj perspektivi ovih otoka. Ana Perini Sa~etak DVA OTOKA HVARA Dihotomija primorskoga i kontinentalnog, priobalja i zalea, mora i planine u Dalmaciji je stalno mjesto izrazitog kontrasta i istodobnog pro~imanja. Ti geografski i kulturni entiteti spojeni su migracijama i kontaktima njihovih stanovnika. Otok Hvar ima sve tipi ne sredozemne karakteristike, a dolaskom doseljenika s kopna nakon turskih ratova postaje, na mikrorazini, paradigmatskim primjerom sraza kontinentalnih doaljaka i oto nih starosjedilaca. Kroz analizu knji~evnih djela hvarskih pisaca od 16. do 18. stoljea (Vinka Pribojevia, Petra Hektorovia, Hanibala Lucia, Martina Benetovia, Ivana Dominika Stratika) uo ava se podvojenost stanovnika zapadnog, starosjedila kog, "mediteranskog" i isto nog, doseljeni kog, "kontinentalnog" dijela otoka Hvara. Odnos "mi" i "oni" pratit e se kroz konstrukcije i reprezentacije lokalnih identiteta i regionalnih specifi nosti u knji~evnim djelima hvarskih autora ranog novovjekovlja, kroz diskurzivne postupke oblikovanja samopredod~bi i predod~bi o drugima pri izgradnji grupnog identiteta. Posebno su zanimljivi iskazi o egzotizaciji doseljenika s kopna kreiranjem "lika gorataka" kao Drugog u mediteranskoj kulturi i civilizaciji te realizacija i djelovanje ove predod~be u kulturnom kontekstu u kojem se javlja. Izdvojit e se vrijednosne predod~be vezane uz karakterizaciju i oblikovanje "vlastitog" i "tueg" prostora te njihov kontinuitet u vremenu i prostoru. Razli ita perspektiva oto ana i doaljaka dokaz je oto ne policentri nosti Hvara, gdje zapadni i isto ni dio Hvara funkcioniraju kao dva svijeta, dva otoka na otoku. Ivana Radovani Ministarstvo kulture, Uprava za zaatitu kulturne baatine, Konzervatorski odjel Split Tradicijska baatina kao neiskoriateni potencijal (na primjeru o. Hvara) Ili "TUKALO BI" Teorija etnoloake znanosti i rad na terenu omoguuju etnologu u jasniji uvid sve mogunosti koje u razvoju turizma mo~e pru~iti tradicijska baatina. Ne samo u razvoju turizma, tradicijska baatina trebala bi biti bitan segment odgoja i obrazovanja. No, i pedagozi i turisti ki djelatnici esto zaboravljaju ovaj dio kulture koji je i turistima i u enicima blizak i lako pojmljiv upravo zato ato je bio ili joa uvijek je dio svakodnevnog ~ivota. Ovim radom nastoji se predstaviti dio etnografske baatine koja bi mogla obogatiti turisti ku ponudu otoka Hvara. Bitno je iznai na in prezentiranja baatine, ali da se izbjegne pretvaranje samih Hvarani u izloake koje bi stranci promatrali kao raritetne primjere izumrle kulture. Uz to je potrebno omoguiti upoznavanje mlaih oto ana s kulturom koja se gubi iz njihova ~ivota, a kroz koju e lakae upoznati svoj zavi aj i povijest. Zbog toga je va~na suradnja etnologa koji pozna tradicijsku kulturu nekog podru ja, muzeologa koji suvremenim dostignuima muzeoloake znanosti tradicijsku kulturu mogu prezentirati, pedagoga koji je djeci mogu pribli~iti, turisti kih djelatnika koji mogu pomoi i na marketinakom planu, lokalne zajednice koja e takve interdisciplinarne projekte potpomagati uz suradnju s nadle~nim ministarstvima. Terenski rad na otoku Hvaru omoguio mi je uvid u tradicijsku kulturu otoka, koja joa uvijek ~ivi te se stalno mijenja, ali i u dio kulture koji je nestao, no ~ivi u sjeanjima starije i srednje generacije. Taj dio tradicijske kulture joa uvijek nije kasno vratiti u ~ivot, ne u njegovom izvornom kontekstu, ali otrgnuti ga zaboravu da bi u novom kontekstu i Hvarane i njihove posjetitelje upoznao s na inom ~ivota proteklih generacija. Zaato podnaslov "Tukalo bi ? Tako, naime, oto ani nazivaju vikendaae, Hvarane koji su se odselili u velike gradove ili inozemstvo pa dolaze vikendima ili za vrijeme bo~inih, uskranjih i ljetnih praznika te sjede na rivama i uz kave "u e" oto ane ato bi sve trebalo napraviti. Iako je ovaj rad samo pokuaaj, "work in progress", koji treba daljnje razraivanje, nadopunjavanje, nadam se da nee ostati samo mrtvo slovo na papiru, samo prazno "tukalo bi", ve da e biti makar poticaj i poziv na suradnju kojem je cilj prvenstveno boljitak oto ana, a tek potom ugodniji odmor njihovih gostiju. Tradicijska baatina otoka Hvara: Etnografske zbirke  Vinogradarska zbirka u Pitvama, Ribarska zbirka u Vrboskoj, Etnografske zbirka u Tvrdalju, Zbirka u samostanu benediktinki u Hvaru i izrada ipke od agave, Zbirka Cari s bogatom graom prikupljenom u Africi Tradicijski obrti  izrada vraa, paprenjaka, predmeta od slame, kalafati Etno  eko sela  Humac i Malo Grablje koji omoguuju prezentaciju tradicijske arhitekture i najva~nijih grana gospodarstva u proalosti (vinogradarstvo, maslinarstvo, proizvodnja buha a, lavanda, aafran i njihova upotreba), mogunosti koriatenja prostora nekadaanjih zadruga koje su imale va~nu ulogu u razvoju otoka Starogradsko polje  arheoloako nalaziate bogato gospodarskim objektima i sekundarnim naseljima Nematerijalna baatina  Procesija "za Kri~em" Rad e predstaviti navedene aspekte tradicijske kulture, uklju ujui njihovo sadaanje stanje, na ine zaatite te pokuaati dati smjernice za njihovo o uvanje i prezentiranje. Mr.sc. Joako aleta Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb PROCESIJE, KOLENDE, KARNEVOLI, CIMER FRAJ I VIROZA PARTY& -GLAZBOVANJE I GLAZBENI }IVOT NA BOLU NA OTOKU BRA U Mnogim istra~iva ima glazbe oto ke zajednice na prvi pogled izgledaju idealnim mjestom za pronala~enje arhai kih, od vremenskih i prostornih utjecaja sa uvanih, glazbenih fenomena. No, da li je to usitinu uvijek tako? Pratei godinama glazbene fenomene otoka i priobalja, autor je zate en  dvostrukim ~ivotom malomiaanske zajednice u Bolu na otoku Bra u. Ova oto ka zajednica, po autorovim nalazima, u ljetnom periodu funkcionira poput bilo koje turisti ke (mediteranske ) destinacije dok u zimskom periodu funkcionira kao kompaktna oto ka zajednica sa svojim glazbeno-tradicijskim simbolima karakteristi nim za titpi nu (dalmatinsku) oto kus redinu. Pri a o glazbovanju, kreatorima glazbenih ukusa i glazbene scene u malomiaanskoj sredini zorno e potkrijepiti autorovi terenski video zapisi. Marija }ivkovi Etnografski muzej Zagreb }IVOT NA SVJETIONIKU Predmet istra~ivanja je ~ivot svjetioni ara unutar suvremenog konteksta kada s obzirom na tehni ke inovacije uloga svjetioni ara gubi svoj primarni i tradicijski kontinuitet. Zbog nedostatka etnoloake literature o ovoj tematici koristila sam historiografsku literaturu dok je veina rezultata temeljena na terenskim istra~ivanjima. Terenski rad je proveden tijekom mjeseca travnja i svibnja 2006. g. na svjetionicima u Kraljevici i Tajerskim sestricama na Kornatima. Metodom intervjua sa svjetioni arem Zakarijom Begiem doala sam do odreenih spoznaja koje ine okosnicu rada. Smatram da je ovo prilika da se zabilje~i ovo nadasve jedinstveno zanimanje i sve transformacije koje ono do~ivljava. To su prvenstveno automatizacija, nova uloga svjetioni ara u turizmu, promjene statusa svjetioni ara u domara, odvajanje od obitelji, te povean medijski interes za njhov na in ~ivota. Mr.sc. Mojca Piakor Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb TOVAREI (r)O(ck)TO E, VOLIM TE! Polazei od triju razli itih, no umre~enih oto kih fenomena skrivenih u samom naslovu izlaganja  saljske Tovaree mu~ike, oto kog rocka i inicijative Oto e, volim te  autorica pokuaava interpretirati proces konstruiranja drugosti/razli itosti/prepoznatljivosti/specifi nosti jednog od novih valova domae popularnoglazbene scene uvoenjem oto kih perspektiva. Pored toga oto ki je rock, odnosno u novijoj medijskoj izvedenici oto ki val, relativno nov popularnoglazbeni fenomen koji dijelom otvara i pitanje konstruiranja Otoka i oto nosti u imaginaciji neoto ana, kao i pitanje uloge glazbe u konstruiranju identiteta oto ana, kako onih koji na otoku ~ive tako i onih koji su s otoka otiali. Oslanjajui na glazbene i izvanglazbene aspekte oto kog rocka i promatrajui njihovu vezu s (jednooto kom) saljskom Tovareom mu~ikom i (multioto kom) inicijativom Oto e, volim te autorica e ovim izlaganjem ponuditi tuma enja odabranih fenomena iz svoje (mo~da je va~no istaknuti) neoto ke perspektive. Dr. sc. Dra~en Lali Fakultet politi kih znanosti, Zagreb Marina `krabalo M.A. MAP d.o.o. Malo misto  veliki problem: odnos lokalne zajednice u Veloj Luci spram ovisnosti o drogi U ovoj izlaganju ~elimo prikazati dinamiku razumijevanja i odnosa lokalne zajednice i njenih pripadnika, Vele Luke na Kor uli, prema ovisnosti o drogi te preprodaji droge, pojavama koje su tijekom posljednjih nekoliko godina prepoznate kao va~an problem unutar ove zajednice. Problem droge u Veloj Luci je tijekom posljednjih aest mjeseci naglo i burno prodro u nacionalni medijski i politi ki prostor. Posebna e pa~nja biti pridana prikazu (1) procesa konstruiranja ovog problema unutar zajednice; (2) razlika u shvaanjima i odnosu spram problema unutar zajednice, kao i u usporedbi s odnosom vanjskih aktera spram ovog problema (medija, dr~avnih institucija); (3) promjena odnosa zajednice spram ovog problema, posebice nakon naglog poveanja medijskog interesa; te (4) procjene u inkovitosti dr~avne i lokalne politike suzbijanja ovisnosti o drogi, iz perspektive lokalnih aktera. Ovo se izlaganje zasniva na brzoj etnografskoj procjeni koja uklju uje kvalitativnu analizu medijskih napisa (s naglaskom na oto ke web portale), anketu i polustrukturirane intervjue sa zainteresiranim lokalnim akterima, identificiranima pomou snowball metode uzorkovanja ( lanovima udruge roditelja ovisnika; ovisnicima, zdravstvenim radnicima, ~upnikom, lokalnim du~nosnicima, lokalnim novinarima, lokalnim poduzetnicima itd.), te promatranje uz sudjelovanje tijekom dvotjednog terenskog boravka u Veloj Luci u srpnju 2006 (naglasak na prepoznavanje i upoznavanje dogaaja i prostora koji su u zajednici markirani problemom droge, kao ato su vjerojatno aktivnosti udruge roditelja ovisnika, ~upne aktivnosti, kafii, party-i itd.). U ~ariatu su istra~iva kog interesa pripovijesti o drogi, kako ih stvaraju, povezuju, preoblikuju i prenose razli iti, zainteresirani stanovnici ovog oto kog mjesta, i to uslijed pretpostavke da je, u ovom slu aju, diskurs o drogi kao problemu, a time i imperativu kolektivnog djelovanja i mobilizacije dr~avnih institucija i nacionalne javnosti, konstruiran unutar same zajednice, i to prvenstveno izvan lokalnih institucija. Na in govora o drogi unutar zajednice klju  je za razumijevanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih praksi spram ovisnosti i trgovine drogom u Veloj Luci. Obilje~ja lokalnog diskursa o drogi ~elimo usporediti s dominantnom medijskom pripovijesti o drogi u Veloj Luci, kao i s onom medicinskom/socio-demografskom dr~avnih institucija. Posebice emo se usredoto iti na pitanja koja smatramo korisnima ne samo za razumijevanje droge kao mogue odrednice identiteta jedne suvremene oto ke zajednice, ve i za prepoznavanje onih diskursa dovoljno potentnih da potaknu promjene u odnosu lokalnih i nacionalnih institucija spram problema droge u Veloj Luci i drugim mjestima na periferiji, posebice na otocima. Branko Cerovac GOLI OTOK:PERSPEKTIVE Po etkom 1989. godine napokon je zavrsila robijaska, kaznionicka "stilska epoha" inace lijepog jadranskog otoka nazvanog Goli. Od tog datuma prosla suskoro dva desetljeca, a da se o sudbini tog post-kaznionickog otoka - ciji povijesni topos je simbolno odredjen upravo kaznionickom prosloscu: od najranijih "anticipacija" s ratnimzarobljenicimaza 1. svjetskog rata, do"konacne artikulacije" u razdoblju 1949. - 1989. - i dalje trebajavno raspravljati. Nakon energicne i medijski atraktivno izvedene "trans-artisticke" akcije / inicijative / kampanje rijeckog Multimedijalnog centra ( umjetnicki tim Cargonja - Cerovac - Stilinovic, 2000. godine ) koja traje vec sedmu godinu,mogli bismo reci da smo se priblizili "konacnom rjesenju" sudbine tog zloglasnog jadranskog Moby Dicka, ali jedino usmislu politicke odluke nanacionalnoj i lokalnoj razini. Naime, postoji realna mogucnost da se "dio otoka" odredjen kao "povijesni" ( u smislufragmentiranih gradjevinskih ostataka - ostatakatog kultnog i internacionalno proslavljenogkaznionicko - industrijskog odnosno "odgojnog" kompleksa) zakonom zastiti i preobrazi u spomenik, memorijalno - muzejski centar ili barem nesto slicno tome ( paradigma:"Jasenovac" ).Dakle, Goli otok dobija administrativnu sansu dane dozivi drugu ( simbolnu, antiutopijsku ) smrt kao loviste ( sto je bila "vizija" lokalnih lovaca odnosno nekih politicara u Rabu i Loparu ) ili kao kamenolom ( u vlasnistvu stranaca - sto je takodjer bila jedna od vrlih politickih zamisli za "revitalizaciju" ropske sudbineGolog otoka ) ili kao popriste masovnog turizma najgoreg tipa (nesto poput domace trash - verzije "skijalista u Dubaiju",u kombinaciji sa skromnijim verzijama Hawaiia i Tahitija zapostkomunisticke siromahe-u-tranziciji! Maja irli Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava za otoke, Split Programi odr~ivog razvitka otoka Sukladno lanku 6. Zakona o otocima (Narodne novine 34/99., 32/02. i 33/06.) Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u suradnji sa nadle~nim tijelima obalno-oto nih ~upanija, te oto nih i obalno-oto nih gradova i opina izrauje nacrte programa odr~ivog razvitka otoka. Programi odr~ivog razvitka otoka donose se za 26 otoka i oto nih skupina. Programi odr~ivog razvitka otoka su temeljni razvojni dokumenti otoka i oto nih skupina, koji se donose na period od pet godina. Programi odr~ivog razvitka otoka izrauju se tako da svaki otok u skupini obuhvaenoj programom bude obraen i kao sastavni dio skupine i zasebno. Programi zasebno obraenih otoka mogu se zasebno donositi na temelju odluke predstavni kog tijela jedinice lokalne samouprave. Programima se odreuju razvojna opredjeljenja i ciljevi, te poslovi i zadaci koje provoditelji programa ostvaruju u svrhu ostvarenja tih opredjeljenja i ciljeva. Sadr~aj programa izrauje se sukladno Metodologiji za izradu programa odr~ivog razvitka otoka (Narodne novine 94/02). Metodologijom se utvruje jedinstveni pristup izradi programa, te odreuje postupak i na in njihove izrade, koji uklju uje metode prikupljanja, obrade i rangiranja podataka, metode ocjene nosivog kapaciteta oto nog ekosustava, metode demografske analize, mikroekonomske analiti ke metode, metode ocjene ulaga kih pothvata, participativne metode odreivanja razvojnih stavova i SWOT analizu (analiza snage, slabosti, prilika i prijetnji). Vlada Republike Hrvatske donosi programe odr~ivog razvitka otoka. Poslove provedbe programa odr~ivog razvitka otoka obavljat e oto ni i obalno-oto ni gradovi i opine koji mogu za poslove provedbe programa ustrojiti poseban odjel, osnovati vlastitu neprofitnu pravnu osobu ili te poslove povjeriti drugoj neprofitnoj pravnoj osobi koja je registrirana za tu vrstu djelatnosti. Oto ni i obalno-oto ni gradovi i opine koji nisu u mogunosti organizirati provedbu programa ovoga lanka, poslove provedbe e prepustiti nadle~noj ~upaniji. Mr. sc. Darko Vlahovi Udruga za eti ki i druatveno odgovorni turizam Hrvatski turizam, Split OTO KA PERSPEKTIVA U SVJETLU ORIJENTACIJE IZABRANIH OBLIKA TURIZMA U nas se esto podgrijava mialjenje da Jadran ima aansu postati svjetski brand na podru ju turizma, kulture i poljoprivrede. Ali s obzirom na sve ono ato se konkretno zbiva u zoni najljepaeg mora i obale, ini se da nemamo baa dobru perspektivu. Bez osmialjavanja razvojne orijentacije i eti kog reguliranja turizma ne mogu se o uvati i afirmirati specifi ne turisti ke vrijednosti, kao razvojne prednosti. Udaljavanje od koncepta domainskoga turizma nu~no dovodi do ugro~avanja autohtonosti i gubitka vlastita identiteta. Otoci hrvatskog Jadrana posjeduju sve osnovne i neke specifi ne uvjete za razvitak turizma. No, dosadaanjim turisti kim razvojem nisu ostvareni neki temeljni ciljevi: nije zaustavljeno demografsko pra~njenje otoka, a nije nastupila ni revitalizacija odreenih gospodarskih djelatnosti. Ti otoci tradicionalno su izlo~eni pritiscima i destrukcijama koje dovode do nekontroliranog iscrpljivanja i degradiranja prirodno-turisti kih uvjeta. Unoaenje viae reda u razvitak turisti ke ponude otoka pretpostavlja poveanje odgovornosti za prirodu i kulturno-povijesnu baatinu. Otoci su sredine koje posebno mogu prosperirati u podru ju razvoja izabranih oblika turizma. U vezi s tim va~no je da domai ljudi djeluju kao uspjeani i aktivni sudionici u razvoju turisti kih aktivnosti, te da ne zanemarujui svoje povijesno naslijee vjeato rade na sintezi lokalnih i univerzalnih vizija. Z\$H  $>FJLNPj $&(FNĽĽΩΩΩΩΠ5CJOJQJmH5CJOJQJCJOJQJmH6CJOJQJmH5;CJOJQJ CJOJQJ56CJOJQJ6CJOJQJ6CJOJQJ0JB*CJOJQJ0J6B*CJOJQJ0J6B* CJOJQJ8Z\$vHJ"$>&(D @&$@& $p $@& Z\$vHJ"$>&(D  2  X ( * X  l @B枛0TEF 45Ubc7NPZ\`dnr~   . 2  R Z & (  l BRTbdvx|䢗0JCJOJQJmH0J5CJOJQJmH5CJOJQJmHCJOJQJmH6CJOJQJmH CJOJQJ5CJOJQJmH5CJOJQJCJOJQJmH6CJOJQJ6CJOJQJmH;  2  X ( * X  l @dh$@&@&  R4pr(\|~~"&~$&(F<۸}5;CJOJQJ56;CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJ0J6CJOJQJmH0JCJOJQJmH0JCJOJQJCJOJQJmH CJOJQJ56CJOJQJ6CJOJQJmH6CJOJQJ5CJOJQJmH5CJOJQJ1B &R02pr\|~|~$dh$ &R02pr\|~|~l&(V~(*F<>X|yv (67Xer"IVWd'=KL-l&(V~(*F<>X,$@&<Xt(,<>DFNP`bn^`  Z| "$!®觛5CJOJQJmH0J6CJOJQJ0J56CJOJQJ CJOJQJ;CJOJQJ56CJOJQJmH5;CJOJQJ6CJOJQJmH5CJOJQJmH5CJOJQJ CJOJQJ6CJOJQJCJOJQJmH4X,np\^` Z\|"&!(!"4+6+8+X++,T,V,,,,0p3j98>:><>>>>P?R?GMMMNJNLNOO ELZ[\5UabzG,np\^` Z\|"&!@&-D&!(!"4+6+8+X++,T,V,,,,0p3j98>:><>>>$$$@&$d @&$!(!<>>>P?JJJJJJJJJK4K8K:KBKDKPKRKZK\KpK"MMMNJNLNOZXXXNYBehefff}}}&~~.h~ƈdp񾵾0JCJOJQJmHCJOJQJmH5CJOJQJmHCJOJQJmHnH CJOJQJmHnH CJOJQJmH5CJOJQJmH5CJOJQJ CJOJQJ@>>P?R?GMMMNJNLNOOTXXXZX\X^XXXXNYRYZP]0`2`*c,c$$@&@&OTXXXZX\X^XXXXNYRYZP]0`2`*c,c>e@eBeheffffriti{{}}}}}&~~~.0bfhև~`\XZ\^L,.ʞܞ`bd,.¬PR6.d,c>e@eBeheffffriti{{}}}}}&~~~.0bfhև@&$@&$~`\XZ\^L,.$$$@&@&pv|ĊPXҎԎX^L.rx`d,4T(hDb.LP|@J߶6CJOJQJmH5CJOJQJmH56CJOJQJ6CJOJQJmH0J6CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJCJOJQJmHCJOJQJmH Dʞܞ`bd,.¬PR6.$@&$$@&024Tx$&(jlJLNP$$$024Tx$&(jlJLNP|z|^`bdf :<024LP|z|^`bdf-D-D@&$@&JV^bd24Ⱦ CJOJQJ5CJOJQJmH60J6CJOJQJCJOJQJmH CJOJQJ5CJOJQJCJOJQJmH6CJOJQJmH :<024$ $$$@&,1h. A!"#$%  [8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH <A@< Default Paragraph Font"W@" Strong5\&X@& Emphasis6]RY@R  Document Map-D M CJOJQJ^JaJXC@"X Body Text Indent$<^<a$5CJ\mHsHtH,U@1, Hyperlink >*ph4B`B4 Body Text$ 56mH8oR8 Normal (Web) ddmHdTN<$!pJ4 ,&!>,cP4XO4_ehn%1:AUZ\"#'(-.127@AH )-Y[OPRS[;<WX`aghpuvyz|} !( JKW]^_ef}# B  " # G L M T U j        % & , . 6 C J K V W Y m r t z {         $ ' 6 9 F G M P X Y d e g k t u | }         & ' ) * , - 8 : C E F G O P W Z k l u v    &'36<=ABCDPSXY[^fglq{| !'(*.89?@HITW]^`ahinopqxy  !"+2;<BDKMQU[]abhipqst|}!"*+1245<=@AIKRSUY]^bcjkmnxy   %&,-15>?ABDHPQVWbchistwx  $%-.89ABLMQRTU[^cdjkpqz{}~!#)gsu  &(4567ABOPRVYelv{|   !)*01:;>?GHPQRSVWZ[delnsw|   *+-.25CDKMPTZ[\]`aijpq{| $&-9=>@AMNQS`alouv  "#.04578ABIJKLSU\]fjsv~"#-167CDGHLMOR\]ijrty{  "#/09:EHPQST[\abcdklqu  '(./12=>IJKLSTXY[\`ajmyzMNpq !!q#r#u#v#|#}###########$$$$%%%%&%%%**>*C*D*O*P*U********************++ ++++++&+(+3+4+5+6+C+D+O+P+W+X+]+h+l+m+s+t+++++++++++++++++++++++++++++++++++,, , , ,,,,#,%,,,-,2,3,=,>,?,@,E,F,K,L,N,O,T,U,W,X,c,d,i,q,u,v,|,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- -------- -!-&-'-/-1-?-@-K-M-\-]-b-c-g-k-t-u-{--------------------------------------.. . .......!.".,.-.0.1.5.6.B.C.J.K.Q.R.W.].a.b.m.o.q.s.u.v.|.~...................................///// /"/#/%/&/)/*/.///6/7/>/?/A/B/F/G/M/N/O/P/V/W/Y/Z/_/`/e/f/k/l/o/p/r/v/{/|/////////////////////////////////000000"0#0/00090:0B0C0O0P0Z0[0`0g0k0l0n0o0t0u0{0}0~0000000000001U1c1d1i1l1r1s1{1|1~11111111111111111111111111111111111222 2 22222#2$2,2-22282?2@2J2K2U2V2_2`2e2f2m2n2r2x2z2{222222222222222222222222222223 33333%3&31353;3?3D3E3M3S3_3`3g3i3r3s3z3|3}3~333333333333333333333333333333333 4 44444)4*41424<4?4G4H4R4S4Y4[4e4f4m4n4x4y444444444444444444444444444444455 5 5 5 555555 5*5+55565=5?5I5J5U5V5d5e5p5r5}5~55555555555555555555555555555555556 6>bfrt!"O +-NP[p|56IKV} # A j  JnMNoq!!$$%%$%&%%%)*s***+++++ --..//000 122213V674;:;;;==??AAAAAAAAA>B@B/CD-E.E+FFFFFGGGGGGMSST&T/TWnYZZ)[E[>\x]^^``aabbccddZehi!i6ijj$m(m=m>mbmcmwmxmmmuowoZq\qtvvxxxxxxxyz _PID_GUIDAN{EA81ACC1-4734-11DB-8CA3-000D61626B0B}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F%8?1TableQWordDocument.TSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool??  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q