Naslov
Crna smrt 1348.-1349. u Dubrovniku : srednjovjekovni grad i doživljaj epidemije
(The Black Death 1348-1349 in Dubrovnik Medieval City and an Epidemic Experience)

Autori
Ravančić, Gordan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.04

Godina
2006

Stranica
336

Mentor
Janeković Römer, Zdenka

Ključne riječi
kuga; Dubrovnik; srednji vijek; Crna smrt
(plague; Dubrovnik; middle ages; Black Death)

Sažetak
Epidemija Crne smrti koja je zahvatila europski kontinent polovicom 14. stoljeća nije mimoišla jadranski bazen niti istočnu jadransku obalu. Sačuvana izvorna građa zorno svjedoči o samom dolasku bolesti u grad i njenom tijeku, te je malo neobično da je historiografija u nas nekako preskočila ovu temu. Na temelju te građe i postojeće literature o Crnoj smrti u Europi cilj ovog rada bio je ocrtati glavne smjernice zbivanja u Dubrovniku tijekom epidemije, te ustanoviti u kojoj mjeri je dubrovačka 1348. usporediva s rezultatima istraživanja u drugim europskim (poglavito talijanskim) gradovima. Analiza građe iz razdoblja epidemije pokazala je da se neki obrasci širenja epidemije mogu prepoznati i u dubrovačkom slučaju. U konačnici ostaje pitanje u kolikoj je mjeri Crna smrt 1348. oblikovala društveni život Dubrovnika tijekom sljedećih desetljeća, te je li bila prekretnicom dubrovačkog razvoja. Prema svemu sudeći, epidemija je izazvala veliki strah i osvijestila mnoge o vlastitoj smrtnosti i malenkosti pred onim što su smatrali božanskom providnošću. Samim time kuga 1348. godine bila je tek prvi udarac na mentalne sklopove i shvaćanja onovremenih ljudi. Čini se da su preživjeli mislili kako su nakon epidemije “ izbjegli” najgorem. Međutim, njihov stav prema bolesti u osnovi se nije promijenio. Tome u prilog zorno svjedoči činjenica da su gotovo jednako pogubne bile i epidemije tijekom 60-ih godina istoga stoljeća. Djelovanje dubrovačkih vlasti, glede obuzdavanja bolesti u gradu, ostalo je jednako nedjelotvorno kao i tijekom pogubnih mjeseci 1348. godine. Promjena svijesti glede epidemije i mogućnosti njenog sprečavanja i kontrole može se uočiti tek iza 1377. godine i uvođenja prve karantene. Iz svega navedenog proizlazi da je epidemija s polovice 14. stoljeća označila tek prvi korak u mijeni društvene stvarnosti srednjovjekovnog Dubrovnika. Odnos prema životu i smrti značajnije će se promijeniti tek s učestalim pojavama epidemije u Gradu i njegovoj okolici. Međutim, pri tome nikako ne treba izostaviti druge gospodarske i političke čimbenike koji su nesumnjivo doprinijeli toj mijeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA