Naslov
Uloga hagionima u onomastičkim istraživanjima srednjovjekovnog Splita
(Saints' names in onomastics of the medieval Split)

Autori
Marasović-Alujević, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hagiologija : Kultovi u kontekstu / Marinković, Ana ; Vedriš, Trpimir - Zagreb : Leykam International, 2008, 181-188

ISBN
978-953-7534-13-4

Skup
Hagiografski skup "Hagiografija : historiografija, izvori i metode"

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 20.10.2005. - 23.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
onomastika; hagionimi; srednjovjekovni Split; toponimi
(onomastics; saints' names; medieval Split; toponyms)

Sažetak
Autorica je proučavanjem antroponimije u srednjovjekovnom Splitu i okolici došla do zaključaka koji pokazuju veliki udio hagionima u onomastici grada, a mogu se koristiti i za hagiografska istraživanja. Imena svetaca prate se po: a) naslovnicima srednjovjekovnih crkava na području grada Splita, njegovog prirodnog poluotoka i okolice, b) toponimima hagionimskog podrijetla (sanktoremima) na tom prostoru, c) hagiofornim imenima građana Splita i okolice za koji je izrađen katalog za razdoblje od početka 15. stoljeća. Za hagiografska istraživanja ta građa može koristiti u proučavanju kultnih utjecaja. Neusporedivo najveći broj crkava posvećenih svetoj Mariji dokazuje predominantnu ulogu Bogorodice i njezina kulta u srednjem vijeku. Kult Spasitelja, inace karakteristican za Europu karolionškog doba, manje je prisutan u srednjovjekovnom Splitu. Brojem crkava ističu se nekoliko naslovnika: Sv. Juraj, Sv. Mihovil, Sv. Nikola. U proučavanju pojave naslovnika razlučuju se tri sloja: a) kontinuitet kulta starokršćanskih titulara (Sv. Petar, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Sv. Stjepan) ; b) ranosrednjovjekovni sloj u kojem se mogu raščlaniti utjecaj onodobnog kršćanskog Istoka (Sv. Juraj, Sv. Teodor, Sv. Bazilije, Sv. Luka) i Zapada (Sv. Benedikt, Sv. Izidor, Sv. Marta, Sv. Martin, itd.) ; c) kult svetaca visokog i kasnog srednjeg vijeka (Sv. Franjo, Sv. Antun). Onomastička istraživanja pokazala su u kojoj se mjeri navedeno štovanje odrazilo na pojavu lokalnih imena i prezimena. Najbrojniji splitski srednjevjekovni antroponim je Petar, a zatim slijede Nikola i Ivan. Visoko mjesto po učestalosti ima i Dujam, što pokazuje utjecaj kulta lokalnog zaštitnika. I u pojavi splitskih srednjevjekovnih prezimena visoka je zastupljenost hagionima. Njima pripada najveći broj filijacija koje se može smatrati prvim stupnjem u formiranju prezimena. Kada su se u visokom i kasnom srednjem vijeku javila prva prezimena, ona su se u znantnom postotku formirala na osnovi imena kršćanskih svetaca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA