Pregled bibliografske jedinice broj: 253651
Pokazatelji stresnosti posla predškolskog psihologa
Pokazatelji stresnosti posla predškolskog psihologa // Školski vjesnik, 55 (2006), 1-2; 55-66 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 253651 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pokazatelji stresnosti posla predškolskog psihologa
(Indicators of the stress in the profession of pre-school psychologists)
Autori
Sindik, Joško
Izvornik
Školski vjesnik (0037-654X) 55
(2006), 1-2;
55-66
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
stres; predškolski psiholog; pokazatelji; Zagreb; izvori stresa
(stress; preschool psychologist; indicators; Zagreb; stress sources)
Sažetak
Stres se definira kao negativno iskustvo za koje je važna percepcija situacije kao prijetnje za samopoštovanje i zadovoljstvo. Rezultati istraživanja ukazuju da posao odgoja i obrazovanja djece spada među najstresnije profesije (Živčić-Bećirević i ostali, 2001). Međutim, navedeni su se autori prvenstveno bavili stresom koji doživljavaju odgajatelji, kao neposredni edukatori u predškolskom odgoju i obrazovanju, koji su, prema pretpostavkama, i pod najvećim stresom. U ovom istraživanju pokušalo se utvrditi stres koji na poslu doživljavaju predškolski psiholozi. U skladu s ovom nakanom, formuliran je anketni upitnik, i primijenjen kod sudionika Sekcije za predškolsku psihologiju (N=22) u siječnju 2004. u Zagrebu. Cilj istraživanja bilo je razmatranje karakteristika praktičnog rada predškolskog psihologa u dječjem vrtiću u odnosu na stupanj stresnosti posla za samog psihologa. Nastojalo se prognozirati varijablu PROSJEČAN STRES psihologa, na temelju nekoliko grupa prediktora, postupkom kompletne multiple regresijske analize. Najbitniji i najsnažniji izvori stresa su prevelik broj djece po psihologu, te tzv. posebno ekscesna djeca. Najmanje stresnim procijenjene su varijable: narušenost zdravlja psihologa, odnosno činjenica da je psiholog usamljen u svojoj struci u dječjem vrtiću. U korelacijskoj analizi izdvajaju se skupine varijabli koje bi se mogle grupirati u "faktore": "međuljudskih odnosa odraslih", te "stručne kompetencije psihologa", kao najznačajnije povezane sa percipiranim stresom. Najbolji pojedinačni prediktori PROSJEČNOG STRESA vezani su uz varijable koje opisuju međusobno nerazumijevanje odraslih, i to onih koji su zaposleni u dječjem vrtiću, nego izvori stresa koji su vezani uz poslove s djecom ili roditeljima. Izgleda da je komunikacija s odraslima (izuzev roditelja), a ne s djecom, odlučujući faktor doživljaja stresnosti posla psihologa u dječjem vrtiću.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
