Pregled bibliografske jedinice broj: 253428
Hrvatsko i slovensko svećenstvo u Istri 1918.-1945.
Hrvatsko i slovensko svećenstvo u Istri 1918.-1945. // Življenje in delo primorskega krščanskega socijala Virgila Ščeka / Pelikan, Egon (ur.).
Koper: Univerza na Primorskem : ZRS, 2001. str. 121-137 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 253428 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatsko i slovensko svećenstvo u Istri 1918.-1945.
(Croatian and Slovenian priesthood in the Istria 1918-1945.)
Autori
Dukovski, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Življenje in delo primorskega krščanskega socijala Virgila Ščeka
/ Pelikan, Egon - Koper : Univerza na Primorskem : ZRS, 2001, 121-137
Skup
Strokovni posvet Življenje in delo primorskega krščanskega socialca Virgila Ščeka
Mjesto i datum
Sežana, Slovenija, 26.10.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatsko i slovensko svećenstvo; Istra 1918.-1945
(Croatian and Slovenian priesthood; Istria 1918-1945)
Sažetak
Hrvatsko i slovensko “ narodno” svećenstvo u Istri početkom XX. stoljeća bilo je visoko politizirano kroz Političko društvo Edinost u procesima integracija hrvatske i slovenske nacije. Iako su postojale razlike u političkom djelovanju tzv. liberalne i klerikalne struje, koje su ponekad dovodile do žestokih sukoba, Političko društvo Edinost do svoga gašenja pod fašizmom ostaje središte nacionalnog političkog djelovanja. Glavna značajka političkog djelovanja hrvatskih ali i slovenskih svećenika jest očuvanje nacionalnog identiteta ali i očuvanja hrvatskih i slovenskih župa. Najveća smetnja njihovoj političkoj aktivnosti bila je podvojenost i razapetost između osobnih političkih i nacionalnih osjećaja te pokornosti crkvenoj hijerarhiji, odnosno službenoj politici Sv Stolice, koja nije išla na ruku hrvatskim i slovenskin nacionalnim zahtjevima, posebice nakon Konkordata 1929. godine. Iz istih razloga će u naredom ratnom razdoblju trpjeti kritike i pokude kako od strane biskupa tako i od strane vodstva NOP-a. Osim već postojeće političke izgrađenosti i nacionalne svijesti hrvatsko se antifašističko svećenstvo opredijelilo za NOP (bez obzira na činjenicu što NOP vode komunisti) zbog nasilne i nacionalano zatiračke fašističke politike koja nije poštedjela ni crkvenu organizaciju. Sudjelovanje svećenstva u NOP-u i njihov odnos prema komunistima bio je vrlo složen od otvorenog pristajanja uz nacionalnu politiku KPH, preko podozrivosti, nepovjerenja do otvorenog nepristajanja i sukoba oko socijalnog programa i mješanja vodstva NOP-a u crkvena pitanja. Isto takav odnos prema svećenstvu postojao je od strane NOP-a sve do kraja rata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest
