Pregled bibliografske jedinice broj: 253416
Politički atributi gospodarstva istarskoga poraća (1945.-1950.)
Politički atributi gospodarstva istarskoga poraća (1945.-1950.) // Vojna in mir na Primorskem / Pirjavec, Jože ; Bajc, Gorazd ; Klabjan, Borut ; (ur.).
Koper: Univerza na Primorskem, ZRS Koper, Zgodovinsko društvo, 2005. str. 183-200 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 253416 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politički atributi gospodarstva istarskoga poraća (1945.-1950.)
(Political Attributes of the Economy of Post-War Istria (1945-1950))
Autori
Dukovski, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Vojna in mir na Primorskem
/ Pirjavec, Jože ; Bajc, Gorazd ; Klabjan, Borut ; - Koper : Univerza na Primorskem, ZRS Koper, Zgodovinsko društvo, 2005, 183-200
Skup
Primorska od kapitulacije Italije 1943. do Londonskega memoranduma leta 1954
Mjesto i datum
Kopar, Slovenija, 04.10.2004. - 05.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Politika; Gospodarstvo; Istra; Poraće
(Politic; Economic; Istria; Post-War)
Sažetak
Temeljni gospodarski proces (politički motiviran) u novonastaloj jugoslavenskoj federaciji nakon rata bila je ubrzana industrijalizacija, koju je Istra u drugačijim uvjetima već doživjela u prvoj polovini XX. stoljeća. Zbog promijenjenih političkih i društvenih odnosa ovi su procesi bili dosta frustrirajući. Ustrajnost na industrijalizaciji nužno je dovelo do propadanja poljodjelstva i stagniranje stočarstva. Ipak, za istarsko je selo nakon rata najznačajnija bila Odluka Oblasne narodne skupštine od 26. studenog 1946. godine, kojom je započela agrarna reforma. Poništeni su svi kolonatski odnosi (ugovori) bez obzira na trajanje, a razriješeni su i svi napoličarski i zakupni odnosi. Konačno poništene su sve dražbe seljačkih imanja od 1. siječnja 1919. godine, ako se radi o imanjima hrvatskog i slovenskog stanovništva. Komunistička partija Jugoslavije (KP Hrvatske i KP Slovenije) bila je u Istri jedina politička organizirana snaga koja je držala svu vlast u svojim rukama. Nacionalno pitanje u Istri bilo je goruće pitanje tijekom i neposredno nakon rata. Formalno je komunistička vlast htjela pokazati da “ ...u ratu, krvlju iskovano bratstvo i jedinstvo talijanskog, slovenskog i hrvatskog naroda...” predstavlja nove temelje međunacionalnih odnosa, te da u stvari “ nacionalno pitanje” više ne postoji. Stanovništvo Istre već je primijetilo da iza izrečenih parola o bratstvu i jedinstvu a posebice o jednakosti ne stoji nikakvo jamstvo vlasti jer se sama vlast ponekad i pored deklariranih stavova nije tako ponašala. Ionako napeta atmosfera oko Zone A i B STT i uopće pitanje Julijske Krajine podgrijavana je dvjema Rezolucijama IB-a 1948. i 1949. koje su imale razoran učinak na komunistički pokret na tom prostoru. Sredstva se u tom srazu sukoba ideja, osjećaja i nacionalnih interesa, nisu birala. Upravo u tim graničnim područjima borba je bila najbeskompromisnija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
