Pregled bibliografske jedinice broj: 253407
Istra XX. stoljeća (1900.-1950): Promjene identiteta (Socijalni i gospodarski uzroci)
Istra XX. stoljeća (1900.-1950): Promjene identiteta (Socijalni i gospodarski uzroci) // Identitet Istre: Ishodišta i perspektive / Manin, Marino ; Dobrovšak, Ljiljana ; Črpić, Gordan ; Blagoni, Robert ; (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2006. str. 137-170 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 253407 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istra XX. stoljeća (1900.-1950): Promjene identiteta (Socijalni i gospodarski uzroci)
(Istra during XX Century (1900-1950):Changes of Identity (Social and Economic Causes))
Autori
Dukovski, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Identitet Istre: Ishodišta i perspektive
/ Manin, Marino ; Dobrovšak, Ljiljana ; Črpić, Gordan ; Blagoni, Robert ; - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2006, 137-170
Skup
Identitet Istre: Ishodišta i perspektive
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 16.06.2004. - 18.06.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Istra; Povijest; Identitet; 20. stoljeće
(Istria; History; Identity; 20-th Century)
Sažetak
Primjer Istre, od kraja 19. do kraja 20. st., pokazuje brze i stalne mijene identiteta. Fluktuacija stanovništva, dolazak i odlazak, Istra kao područje ljudske promenade. Istra kao stjecište ali i borilište različitih naroda, jezika, kultura, vjera i običaja. Sunce i temperament Mediterana, oblaci i mirnoća Mitteleurope ali i zrnce nepredvidljivosti i strastvenosti Balkana. Istra u razdoblju od stotinjak godina prolazi kroz brojne i snažne procese društveno – političkih i gospodarskih promjena koje su dakako utjecale na promjene sastavnica njenoga identiteta. Problem je prepoznati taj identitet ili možda identitete. Naposljetku, oni se čine višeznačnim i eteričnim - skoro neuhvatljivim. Posebne teškoće, u svemu tome, izaziva istraživanje tzv. narodnih kulturâ tijekom društvenih i gospodarskih promjena u kojima su previranja najsnažnija. Problem je tu tome što se ne mogu izravno, arhivalno izučavati jer arhivskih obavijesti o njima nema, već samo posredno. Koliko godi poznavali etnološku literaturu ili i sami se bavili etno i antropološkim istraživanjima ovaj fenomen nam uvijek izmiče cjelovitoj spoznaji. Tim nam je teže što polazimo od vremena kada je ova narodna ili pučka, u našem slučaju, hrvatska i talijanska kultura u procesu industrijalizacije počela doživljavati značajne promjene. Posebnost istarskoga prostora, prije svega etnička i nacionalna pluralnost onemogućuju istraživanja jedne narodne kulture već upućuju na analizu kulturâ i društava. Sve ovo možda upućuje na to da se na narodnu kulturu, odnosno u Istri narodne kulture, može promatrati kao na povijesni fenomen. Konačno, treba shvatiti da su sve europske narodne kulture umrežene u nekakav opći civilizacijski, recimo to suvremenim rječnikom informatike, network u kojemu postoji stalna izmjena informacija. Ono što možda razlikuje Istru od ostalih hrvatskih zemalja ali i europskih regija je činjenica da su slojevi istarskog društva toliko umreženi da ne opstaju jedni bez drugih, odnosno, u suprotnom, nužno se iz temelja mijenjaju, gubeći pri tome osjećaj kontinuiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
