Pregled bibliografske jedinice broj: 252115
Aktivnosti s kretanjem u formi igraonica kao način za strukturiranje «slobodnog vremena» predškolske djece
Aktivnosti s kretanjem u formi igraonica kao način za strukturiranje «slobodnog vremena» predškolske djece // Zbornik radova - 8. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba «Dijete u kretanju» / Joško Sindik (ur.).
Zagreb: Grad Zagreb, 2005. str. 124-131 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 252115 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aktivnosti s kretanjem u formi igraonica kao način za strukturiranje «slobodnog vremena» predškolske djece
(Activities with phyisical movement in form of workshops as a way to structure "free time" of preschool children)
Autori
Sindik, Joško ; Laušić Vica ; Štrukelj, Nada ; Krpan, Mirjana ; Bagarić, Silvana ; Barać, Jadranka ; Guštin, Katalin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova - 8. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba «Dijete u kretanju»
/ Joško Sindik - Zagreb : Grad Zagreb, 2005, 124-131
Skup
8. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba «Dijete u kretanju»
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
program; predškolska djeca; nogomet; efekti
(program; preschool children; football; effects)
Sažetak
Provedena istraživanja u prirodnim uvjetima u DV «Trnoružica» i «Maksimir» u Zagrebu analizirala su neke učinke programa malog nogometa. Rezultati analize polaznosti programa malog nogometa sa stanovišta modela uključenosti ukazuje na relativno visok stupanj "uključenosti" djece u program, opisan prvenstveno pokazateljima osjećaja ugode koji djeca imaju zbog pohađanja programa, osobito u odnosu na dobne antropološke karakteristike djece. Djeca-najuspješniji polaznici programa pokazuju izraženije mjere uživanja u aktivnosti, te posljedično i uključenosti u aktivnost. Međutim, rezultati sociometrijskog postupka ne mogu nedvosmisleno ukazati na socio-emocionalne pogodnosti djece koja polaze program, u odnosu na nepolaznike, iako rezultati pokazuju tendenciju veće popularnosti "djece-sportaša" u vlastitim odgojnim skupinama. Rezultati drugog istraživanja ukazuju na činjenicu da se djeca polaznici tzv. sportske igraonice malog nogometa ne razlikuju od djece-nepolaznika igraonice, međutim pokazuju veću preferenciju prema aktivnosti koju su upoznali (nogomet) u odnosu na ostale aktivnosti, a i više preferiraju druženje s djecom koja su također bila polaznici igraonice. U kratkom razdoblju provođenja programa nema utvrđenih efekata poželjnih transformacija u pogledu reduciranja agresivnog ponašanja, kao ni pretjerane aktivnosti, ali ovaj podatak može biti također artefakt činjenice da se u kineziološke aktivnosti uključuju češće “dinamičnija” i “agresivnija” djeca. Međutim, kroz uključivanje djece u slične programe kroz dugotrajnije razdoblje (i u osnovnoj školi i kasnije) - rezultati bi hipotetski mogli biti uočljiviji. U ovakvoj formi, igraonice s kineziološkim sadržajima nemaju “megalomanskih” pretenzija, osobito ukoliko se u obzir činjenica da je njihova temeljna zadaća upoznavanje djece s kineziološkim aktivnostima. Ovako osmišljeni kineziološki programi mogu se provoditi u širem ili užem opsegu, i u obliku: redovitih igraonica, u kojima se provodi potpuni program, sa stalnim sastavom djece, s utvrđenim sadržajima, frekvencijom, trajanjem i intenzitetom rada, a izvan redovnog programa dječjeg vrtića ; neredovitih igraonica, u kojima se program provodi u reduciranom opsegu, u odnosu na utvrđene sadržaje, neredovito i s manjim ili većim brojem “nastavnih” jedinica, i s promjenljivim sastavom djece. Mada su odgojni efekti primarni cilj ovakvih kinezioloških programa, zbog malog volumena rada isti se ne mogu očekivati kao direktna posljedica programa, već tek dugoročno. Kontinuitet sličnih (dakako metodološki i sadržajno “ savršenijih”) programa trebalo bi nastaviti i u osnovnoj školi. Jedan od “koraka” u ovom pravcu jest uspostavljanje kontakata i kvalitetnog dijaloga sa: roditeljima (informiranje istih o interesu djece za sudjelovanjem u kineziološkim aktivnostima, te o mogućnostima daljnjeg uključivanja djece u aktivnosti slične vrste - u sportskim i klubovima i plesnim skupinama, u školi, u slobodno vrijeme) ; osnovnim školama i školskim športskim klubovima (preporuke - dostavljanje popisa djece s interesom za uključenje u kineziološke aktivnosti školama) ; zainteresiranim sportskim klubovima (upućivanje djece na trenere s kojima je uspostavljen pozitivan kontakt i adrese sportskih klubova i plesnih skupina u blizini mjesta stanovanja). Naime, i na ovaj način, za djecu zainteresiranu za sudjelovanje u kineziološkim aktivnostima mogli bi se osigurati makar neki preduvjeti za nastavak kontinuiteta tjelesnog vježbanja, ako ne na sustavniji, stručniji i kvalitetniji način (u adekvatnim institucijama), onda makar u formi održavanja interesa djece za samoinicijativno struktuiranje slobodnog vremena - kroz spontano bavljenje kineziološkim aktivnostima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija